Zaključci V. sastanka županija uključenih u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske

Točke dnevnog reda predstavili su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Uoči sastanka dodijeljeno je 29 ugovora ukupne vrijednosti gotovo 53 milijuna eura, koji obuhvaćaju ulaganja u regionalni i lokalni razvoj, prekograničnu suradnju, zdravstvo, izgradnju i dogradnju škola te sportskih dvorana, vodnokomunalnu infrastrukturu te jačanje konkurentnosti poljoprivrede na području Sjeverne Hrvatske.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju kojim će se institucionalizirati Savjet za Sjever Hrvatske te će započeti novi ciklus suradnje Vlade i pet sjevernih županija. Temeljem toga, dogovorena je suradnja na analizi projekata iz Razvojnog sporazuma radi praćenja provedbe te uvrštavanja novih razvojnih projekata koji predstavljaju zajedničko strateško usmjerenje nacionalne i regionalne razine. Kroz dijalog i partnerstvo te projektnu suradnju Vlade te županija, općina i gradova na sjeveru Hrvatske, uz fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, ključni ciljevi ostaju kvalitetniji život građana, naprednija infrastruktura i usluge te veća konkurentnost lokalnog gospodarstva.

1. Ulaganja na području Sjeverne Hrvatske

Na području pet županija uključenih u Razvojni sporazum, do kraja 2025. godine kroz ulaganja iz fondova Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ugovoreno je gotovo 3 milijarde eura. U odnosu na prethodni sastanak u Daruvaru, ulaganja iz EU sredstava porasla su sa 1,8 na 3 milijarde eura, što je povećanje od 1,1 milijardu eura.

Po županijama, ugovorena sredstva iznose 610 milijuna eura u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 727 milijuna eura u Koprivničko-križevačkoj županiji, 495 milijuna eura u Krapinsko-zagorskoj županiji, 495 milijuna eura u Međimurskoj županiji te 596 milijuna eura u Varaždinskoj županiji.

Na području svih pet županija vidljiv je snažan gospodarski rast. BDP je u 2022. godini veći je za 46 % u odnosu na 2016. godinu, dok je dohodak stanovništva u 2024. godini veći za 114 %, odnosno više je nego udvostručen. U istom razdoblju izvoz je porastao za 76 %, broj poduzetnika za 40 %, a broj zaposlenih za 14 %.

Navedeni pokazatelji potvrđuju da Vlada, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama, nastavlja s kontinuiranom podrškom ulaganjima koja pridonose ravnomjernom regionalnom razvoju te jačanju potencijala Sjeverne Hrvatske.

2. Prilike za regionalni razvoj u novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije

Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske obuhvaća 36 razvojnih projekata indikativne vrijednosti oko 2 milijarde eura, u koje su uključene Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Od potpisivanja Sporazuma u siječnju 2021. godine ugovoreno je 15 razvojnih projekata vrijednosti 400 milijuna eura, kao i 21 projekt za izradu projektno-tehničke dokumentacije ukupne vrijednosti 5,7 milijuna eura.

Ovim projektima unapređuje se kvaliteta života, jača prometna povezanost, razvija obrazovna i regionalna infrastruktura te se valorizira kulturna baština.

Razvojni sporazum predstavlja jedan od ključnih formata partnerskog dijaloga Vlade s lokalnom i regionalnom razinom u planiranju reformi i investicija. Predstavljeni su i ključni elementi novog Zakona o regionalnom razvoju, koji je u saborskoj proceduri, a kojim se unapređuje sustav strateškog planiranja, jača urbana dimenzija regionalnog razvoja, moderniziraju uloge regionalnih koordinatora te osniva sustav vijeća i savjeta za praćenje uravnoteženog i održivog regionalnog razvoja.

Na sastanku se raspravljalo i o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine, koji je strukturiran u četiri stupa, s ciljem jačanja konkurentnosti, sigurnosti, kohezije i učinkovitosti Unije.
 
3. Priuštivo stanovanje - doprinos konkurentnosti Sjeverne Hrvatske

Priuštivo stanovanje jedan je od ključnih razvojnih prioriteta te važan preduvjet demografske revitalizacije, socijalne kohezije i uravnoteženog regionalnog razvoja.

Za Sjevernu Hrvatsku provedba mjera stambene politike predstavlja snažan instrument za unaprjeđenje kvalitete života, jačanje razvojne otpornosti te zadržavanje i privlačenje stanovništva, osobito mladih i mladih obitelji. Novim Zakonom o priuštivom stanovanju stvaraju se preduvjeti za stanogradnju javnih stanova za prodaju i najam, što je osobito važno za mlade i obitelji.

Dovršetkom unaprjeđenja pravno-upravnog i institucionalnog okvira Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine stvara preduvjete za provedbu mjera Nacionalnog plana stambene politike, usmjerenih na osiguravanje priuštivog i održivog stanovanja te aktiviranje prostora u funkciji stanovanja.

Zbog dobre prometne povezanosti i gospodarske razvijenosti, Sjever Hrvatske raspolaže značajnim potencijalom za dugoročni stambeni i demografski razvoj, čime projekti priuštive stanogradnje dodatno pridonose konkurentnosti i smanjenju regionalnih nejednakosti.

4. Projekti zaštite okoliša i zelene tranzicije na području Sjeverne Hrvatske

U razdoblju od 2016. do 2025. godine u projekte vodnoga gospodarstva na području pet sjevernih županija uloženo je ukupno 788 milijuna eura, za projekte vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava, financirane iz europskih i nacionalnih izvora.

U istom razdoblju u projekte gospodarenja otpadom uloženo je 121 milijun eura, uključujući izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta, postrojenja za obradu otpada, sanaciju odlagališta, nabavu komunalne opreme te izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica - faza I.

Posebno je istaknuta važnost Modernizacijskog fonda, kroz koji su u pripremi pozivi ukupne vrijednosti 305 milijuna eura za projekte energetske tranzicije, povećanja energetske učinkovitosti i razvoja obnovljivih izvora energije.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nastavit će s ulaganjima u projekte održivog razvoja, energetske učinkovitosti i prilagodbe klimatskim promjenama.

5. Ulaganja u pravosudnu infrastrukturu na području Sjeverne Hrvatske

Nastavljaju se ulaganja u modernizaciju pravosudne infrastrukture na području Sjeverne Hrvatske. U 2024. godini započeo je investicijski ciklus vrijedan 46 milijuna eura, čime se dodatno jača učinkovitost, dostupnost i kvaliteta pravosudnog sustava.

Posebno se ističe projekt rekonstrukcije i dogradnje zgrade pravosudnih tijela u Varaždinu, vrijedan 27 milijuna eura, čiji se početak radova očekuje u narednom razdoblju.

Ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu stvaraju se čvrsti temelji za jačanje vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u institucije.

Dogovoreno je da će se idući sastanak održati u Varaždinskoj županiji.