Zakon o potrošačkim kreditima otvara prostor za transparentnije funkcioniranje sustava u korist krajnjih potrošača

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je rekao da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost.

Istodobno se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska direktiva, poznata kao CCD 2 direktiva, koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razinu EU-a.

Ključne novosti u potrošačkom kreditiranju koje je izdvojio Ćorić uključuju proširenje područja primjene na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite, kao i jačanje mehanizama zaštite potrošača, uvođenjem strožih pravila oglašavanja, transparentnijeg predugovornog informiranja, kao i pooštravanjem procjena kreditne sposobnosti. Tu je i "pravo na zaborav" za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu.

Također, uspostavlja se sustav neovisnog savjetovanja o dugu za potrošače s potreškoćama s otplatom koje će primarno pružati Fina, uz mogućnost sudjelovanja i neprofitnih organizacija. Isto tako, uspostavlja se jedinstveni sustav licenciranja i nadzora pod nadležnošću Hrvatske narodne banke (HNB), čime se ukida dosadašnja fragmentacija nadzora i osigurava ujednačena primjena zakonodavnog okvira, kazao je Ćorić.

"Vjerujemo da će primjena ovog zakona definitivno otvoriti prostor za transparentnije funkcioniranje sustava, a u korist krajnjih potrošača", poručio je.

Kako je dodatno pojasnio u izjavi nakon sjednice Vlade, novi zakon će se primjenjivati i na "potrošačke kredite" koje pružaju institucije i pravne osobe koje nisu banke, primjerice teleoperateri koji imaju čestu praksu prodaje mobitela na rate. Naime, analize nenaplaćenih dugovanja građana pokazuju da se značajan udio upravo odnosi na dugove po ovakvim "beskamatnim kreditima", kazao je Ćorić.

Izmjenama Zakona o računovodstvu značajno smanjenje broja obveznika izvještavanja o održivosti

Saboru je upućen i Konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu, čime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi tzv. Content direktiva, kojom se na razini Europske unije značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti.

Prema novim pravilima obveza izvještavanja o održivosti ograničava se isključivo na poduzetnike s više od tisuću zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura. Kako je istaknuo Ćorić, učinak za Republiku Hrvatsku je značajan jer će se broj obveznika smanjiti za više od 90 posto te će u konačnici svega 30-ak poduzetnika izvještavati o održivosti.

"Predloženim rješenjem postiže se trostruka korist - pravodobno rasterećenje poduzetnika, izbjegavanje nepotrebnog administrativnog i financijskog opterećenja te pravna sigurnost i proporcionalnost primjene propisa", zaključio je ministar financija.

Izmjene Zakona u trgovini po hitnom postupku

Vlada je u saborsku proceduru po hitnom postupku uputila i izmjene Zakona o trgovini, a kojima se među ostalim, jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da propišu drugačije vrijeme za prodaju alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol.

Takve odluke moći se prema vladinom prijedlogu obrazlagati zaštitom javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine ili okoliša.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija je istaknuo kako se zbog potrebe hitnog odgovora na rastuće probleme vezane uz javno zdravlje, osobito zdravlje maloljetnika te zaštitu okoliša predlaže donošenje ovog zakona po hitnom postupku.

Sve više jedinca lokalne samouprave (JLS), kako je naveo, suočava se s negativnim posljedicama noćne prodaje alkohola zbog čega je nužno žurno omogućiti uvođenje mjera za zaštitu javnog interesa.

Ovim prijedlogom Zakona dodatno se jača zaštita maloljetnika i odgovorno postupanje u prodaji alkohola i energetskih pića, rekao je.

Prije svega, uvodi se jasna obveza trgovaca da uskrate prodaju alkoholnih i energetskih pića ako procijene da je kupac mlađi od 18 godina, osim ako kupac to ne opovrgne valjanom identifikacijom, što u slučaju alkohola vrijedi i za automatizirane blagajne, dok će se energetski proizvodi urediti posebnim propisom iz domene zdravstva.

Nadalje, kod internetske prodaje propisuje se obveza provjere punoljetnosti putem sustava e-građani kako bi se spriječile zlouporabe u digitalnom okruženju.

Istovremeno, jedinicama lokalne samouprave daje se mogućnost da po potrebi, odlukom dodatno reguliraju prodaju alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol unutar određenog vremena ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira ili zaštite okoliša.

Naime, prema važećem zakonu trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici. Novim prijedlogom zakona daje se mogućnost predstavničkom tijelu jedinica lokalne samouprave da svojom odlukom propišu drugačije vrijeme za prodaju pojedinih vrsta proizvoda, i to alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša.

Kako bi se osigurala provedba ovih mjera, kazao je Rakocija, uvode se i odgovarajuće prekršajne sankcije, a trgovcima se ostavlja rok od 90 dana za prilagodbu novim tehničkim rješenjima.

Nužno je povećati tarife sudskih pristojbi

Sudske pristojbe povećat će se prosječno 115 posto temeljem Uredbe o tarifi sudskih pristojbi usvojene na sjednici Vlade, s koje su u saborsku proceduru upućene izmjene Zakona o odvjetništvu radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU i liberalizacije tržišta odvjetničkih usluga.

U Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije drže da je tarife sudskih pristojbi nužno povećati, a novom Uredbom postotak povećanja iznosi od 13,04 do 151,26 posto, odnosno prosječno se povećavaju za 115 posto.

Kao polazna osnova uzeta je pristojbena obveza za podnošenje tužbe u parničnom predmetu vrijednosti predmeta spora od 3.000 eura koja se od 1. lipnja povećava na 150 eura, sa 76 eura. U Sloveniji ta tarifa iznosi 195 eura, naveo je resorni ministar Damir Habijan, u Mađarskoj 180 eura, u Srbiji 145 eura, a u državama članicama Vijeća Europe 146,48 eura.

"Bitno je naglasiti da se iznosi pristojbenih obveza u bitnome nisu mijenjali u posljednjih 30 godina te je iznos od 76 eura daleko ispod prosjeka država članica Vijeća Europa, kao i pojedinih država u našem okruženju", rekao je Habijan.

Najveći iznos pristojbene obveze predložen je za parnične predmete - tužbu, protutužbu, prigovor protiv platnog naloga i prigovor protiv rješenja o ovrsi - na 1.500 eura sa sadašnjih 663.

Najmanji iznos pristojbene obveze prema važećoj tarifi je 0,66 eura za izdavanje preslika ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici, koji se sada povećava na jedan euro.

Zakonom o sudskim pristojbama i drugim zakonima predviđena su brojna oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi za pojedine kategorije pristojbenih obveznika, dok se pravo na oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe kao dijela troška postupka ostvaruje i u slučaju potencijalnih štetnih posljedica za materijalne prilike te uzdržavanje stranaka i njihovih obitelji odnosno kućanstava sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, podsjeća Habijan.

"Navedeni sustav cjelovito i djelotvorno osigurava ostvarenje pravne zaštite i jednakosti svih pred zakonom, pa se navedeno povećanje neće negativno odraziti na pravo pristupa na sud", ustvrdio je ministar.

Izmjenama zakonskog okvira o odvjetništvu, sukladno mišljenju Europske komisije, omogućuje se odvjetnicima rad u više različitih organizacijskih oblika te otvara prostor odvjetničkim društvima iz država članica za osnivanje podružnica i društava kćeri u Hrvatskoj. Pravo osnivanja podružnica vrijedi i za odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji OECD-a.

Jača se mobilnost i konkurentnost struke

Također, vježbenicima se olakšava stjecanje profesionalnog iskustva dopuštanjem obavljanja dijela vježbe kod hrvatskih odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama Unije upisanih u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, čime se jača mobilnost i konkurentnost struke.

Umirovljenim profesorima pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja kako bi pridonijeli rješavanju otvorenih pitanja u određenom pravnom području, a time i razvoju prava. Pri tome im se, zajedno s profesorima i docentima pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj, propisuje obveza osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi pri tome mogli počiniti trećima, pod istim uvjetima koji su propisani za sklapanje police osiguranja od odgovornosti za štetu za odvjetnike.

Cjelovito prostorno planiranje morskog područja

Vlada je donijela i Odluku o utvrđivanju Konačnog prijedloga prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Riječ je o strateškom dokumentu koji prvi put cjelovito definira prostorno planiranje morskog područja Hrvatske s naglaskom na održivo upravljanje prirodnim resursima, zaštitu morskog ekosustava te razvoj gospodarskih aktivnosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima.

Paralelno s postupkom izrade i donošenja prostornog plana, proveden je zaseban postupak strateške procjene njegovog utjecaja na okoliš, koji uključuje glavnu ocjenu prihvatljivosti prostornog plana za ekološku mrežu, a izrađena je i strateška studija o utjecaju na okoliš.

Način korištenja isključivoga gospodarskog pojasa i aktivnosti u tom području obuhvaćaju akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, primjerice, vojne vježbe, očuvanje prirode i vrsta te zaštićena morska područja, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja.

Predviđenim Prostornim planom omogućava se istraživanje i eksploatacija ugljikovodika samo na postojeća tri eksploatacijska polja "Izabela", "Sjeverni Jadran" i "Marica", sloboda polaganja podmorskih kabela i cjevovoda, i u pravilu je dopuštena plovidba bez ograničenja.

Plan je na donošenje upućen Hrvatskom saboru.

Dana ovlast za potpisivanje Sporazuma o "SAFE" zajmu za investicije u obrani

Na sjednici je dana i ovlast za potpisivanje Sporazuma o zajmu u okviru instrumenta "Sigurna inicijativa za Europu" (SAFE), kojim se Republici Hrvatskoj stavlja na raspolaganje zajam u maksimalnom iznosu od 1,7 milijardi eura za investicije u obrani.

"Putem sigurnosne akcije za Europu, državama članicama dodijelit će se zajam za prioritetne, značajne i žurne investicije u obrani putem zajedničke nabave", pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.

Naglasio je da su Vlada i Ministarstvo obrane čvrsto opredijeljeni za daljnje unaprjeđenje i modernizaciju sposobnosti Hrvatske vojske jer je to izravan ulog u sigurnost naših građana i potporu NATO ciljevima sposobnosti", naglasio je ministar.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić kazao je kako se od 1,7 milijardi eura koji su na raspolaganju Hrvatskoj, 255 milijuna eura stavlja na raspolaganje kao plaćanje predfinanciranja.

Prihvaćena izvješća o radu policije i protupožarnoj sezoni za 2025. godinu

Stanje sigurnosti u Hrvatskoj je na visokoj razini stoji u izvješću o radu policije u 2025. godini, koje je Vlada prihvatila na sjednici, kao i izvješće o lanjskoj protupožarnoj sezoni koja je, istaknuo je glavni vatrogasni zapovjednik, bila zahtjevnija zbog većeg broja požara.

"Stanje sigurnosti u Hrvatskoj i u 2025. godini bilo je na visokoj razini, kao i svih prethodnih godina u mandatu ove Vlade", naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljajući izvješće o aktivnostima policijskih službenika kojih je u 2025. bilo 20.146.

Hrvatska se prema Global Peace Indexu ponovno nalazi među top 20 najsigurnijih i najmiroljubivijih država svijeta od njih ukupno 163, dodao je, te je i tijekom 2025. godine ponovno proglašena najsigurnijom zemljom u Europi za noćne šetnje.

"Hrvatska ostaje među vodećim državama članicama EU prema korištenju Schengenskog informacijskog sustava s više od 720 milijuna provjera osoba i predmeta tijekom godine, kao i Interpolovog informacijskog sustava", dodao je.

Ministar je istaknuo kako je već šestu godinu zaredom koeficijent razriješenosti kaznenih djela iznad 70 posto, odnosno iznosi 72,6 posto.

Ostvaren rekord pojedinačnih zapljena droge

"Što se tiče kriminaliteta droga, evidentirano je 5,5 posto više prekršajnih i kaznenih prijava nego tijekom 2024., a ostvaren je rekordan broj od 11.927 pojedinačnih zapljena", naveo je ministar.

Tijekom prošle godine, u odnosu na 2024., evidentirano je 2,5 posto manje kaznenih djela (61.277) za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, a za 3,4 posto smanjen je i broj kaznenih djela iz područja općeg kriminaliteta.

"I što se tiče nezakonitih migracija, evidentirano je 16.409 postupanja vezano uz nezakoniti prelazak državne granice, odnosno 44 po manje nego 2024. godine", naveo je Božinović.

Iz izvješća je vidljiv porast anonimnih dojava o postavljanju eksplozivnih naprava. Tijekom prošle godine zaprimljeno ih je 132 i sve su utvrđene kao lažne, u odnosu na 39 godinu ranije. 

Rastao je i broj počinjenih prekršaja za 9,9 posto - na 85.509, od kojih je 13.704 prekršaja protiv javnog reda i mira, te je 2025. bila godina s najmanjim brojem utvrđenih prekršaja protiv javnog reda i mira unatrag deset godina, kazao je Božinović.
 
Za 20,9 posto više je bilo i prijavljenih kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta i korupcije. Iz područja suzbijanja organiziranog kriminaliteta prijavljeno je 21,4 posto manje kaznenih djela nego u 2024., što je rezultat manjeg broja kaznenih dijela vezanih uz krijumčarenje osoba.

Nažalost, dodao je ministar, počinjeno je 39 ubojstava, dva više nego 2024., a stopa razriješenosti zadržana je na 100 posto. Zabilježen je i porast prijavljenih silovanja - na 310, što je 19,7 posto više nego godinu ranije.

Prijavljena kaznena djela kaznenopravne zaštite djece i bliskih osoba su u neznatnom padu od 0,5 posto u odnosu na 2024. godinu, ali u desetogodišnjem razdoblju evidentiran je porast prijavljivanosti tih kaznenih djela od 147,19 posto. Kaznena djela u kojima su počinitelji maloljetnici su u padu za 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Kad je riječ o ratnim zločinima, prijavljeno je 108 kaznenih djela, a pronađeni su i naknadno identificirani posmrtni ostatci Jean-Michele Nicoliera te još dvojice hrvatskih branitelja, zarobljenih pripadnika 204. vukovarske brigade HV-a, kazao je Božinović.

U 2025. zabilježeno je povećanje prometa na svim cestama te je evidentirano 35.446 prometnih nesreća, u kojima je poginula 261 osoba. U odnosu na 2024., broj prometnih nesreća je manji za 0,8 posto, a poginule su 22 osobe više.

Protupožarna sezona lani bila tehnički zahtjevnija zbog većeg broja požara

Vlada je prihvatila i izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2025. godini, a glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković istaknuo je, predstavljajući izvješće, kako je protupožarna sezona lani bila tehnički zahtjevnija zbog većeg broja požara, no uz znatno manje opožarene površine.

Tako je u ljetnoj sezoni na priobalnom i krškom području broj požara bio veći za 21,57 posto u odnosu na 2024., ali se opožarena površina smanjila za 75,71 posto.

"I sam indeks opožarene površine je manji za 68,83 posto, što znači da su normativne, preventivne i operativne aktivnosti doprinijele smanjenju opožarenih površina. Ono što je bitno istaknuti jest da nije bilo smrtno stradalih vatrogasaca", rekao je Tucaković.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) lani uputila 196 zahtjeva za angažiranje Hrvatske vojske, od toga 195 zahtjeva za angažiranje zračnih snaga te jedan zahtjev za angažiranje Hrvatske ratne mornarice, što je smanjenje od 19 posto u odnosu na 2024.

Protupožarne zračne snage bile su angažirane na 95 požara, što je za 4,45 posto više u odnosu na 2024. godinu, a svi požari su bili u priobalju. Tim besposadnih zrakoplovnih sustava bio je angažiran 19 puta u izviđanju požarišta.

U 2025. godini HV je pružala i međunarodnu pomoć te su protupožarni zrakoplovi bili sedam puta angažirani na gašenju požara u inozemstvu, izvijestio je Anušić.

Prema izvješću, po broju požara prošle je godine najopterećenije bilo područje Splitsko-dalmatinske županije, a slijede Zadarska i Šibensko-kninska, dok je najviše opožarenih površina evidentirano u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji.

Najviše požara raslinja zabilježeno je u srpnju - 17,06 posto, kolovozu - 15,98 posto i lipnju - 14,12 posto, a požari raslinja u priobalju prosječno su trajali 2 sata i 19 minuta, od dojave do potpunog gašenja, što je smanjenje od 13,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek.

Iako je bilo velikih požara koji su zahvatili srednje i visoko raslinje, šumu i poljoprivredne kulture, nisu zabilježene značajnije štete.

Ukupno je za realizaciju Programa aktivnosti s pozicija Hrvatske vatrogasne zajednice i Ministarstva obrane lani realizirano 25.633.944,03 eura.

Izvor: Hina/Vlada