Kako funkcionira Vlada
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. U obavljanju izvršne vlasti Vlada određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa te u tu svrhu predlaže i donosi strategije, daje smjernice, donosi akte te poduzima druge mjere potrebne za uređenje odnosa iz područja svoje nadležnosti.
Vlada predlaže Hrvatskom saboru zakone i druge akte te državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi te obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.
Predsjednik Vlade
Predsjednik Vlade na čelu je Vlade Republike Hrvatske. Zajedno s članovima Vlade odgovoran je za odluke koje Vlada donosi, a Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik Vlade:
- predstavlja Vladu,
- saziva sjednice i njima predsjedava,
- upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje Vlada donosi.
Predsjednik Vlade može članovima Vlade davati određene upute za rad, posebna zaduženja, odnosno zadaće, te ih ovlastiti za provedbu i izvršavanje određenih projekata.
Predsjednik Vlade je Andrej Plenković.
Uži kabinet
Članovi Užeg kabineta su predsjednik i dva potpredsjednika Vlade.
Uži kabinet:
- predlaže provedbu politike Vlade,
- prati ostvarivanje programa rada Vlade,
- razmatra važne zakonske prijedloge prije sjednice Vlade i
- usklađuje rad članova Vlade.
Na sjednicu Užeg kabineta mogu biti pozvani i ostali članovi Vlade, kao i druge osobe koje odredi predsjednik Vlade. Uži kabinet obvezno razmatra nacrte sistemskih zakonskih prijedloga i programske materijale kojima se mijenjaju bitni elementi sustava, a prije njihovog uvrštavanja u dnevni red sjednice Vlade.
Sjednice Vlade
Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova, a u slučaju da su glasovi podijeljeni, odlučuje glas predsjednika Vlade.
U radu sjednice Vlade s pravom odlučivanja sudjeluju samo članovi Vlade, a Vlada ne može odlučivati ako na sjednici nije nazočna većina članova Vlade. Predsjednik Vlade ili Uži kabinet mogu odlučiti da se sjednica Vlade održi i bez nazočnosti većine članova, s tim da odsutni članovi glasuju putem telefona ili telefaksom, odnosno elektroničkom poštom (tako donesena odluka potvrđuje se na idućoj sjednici Vlade prilikom usvajanja zapisnika).
Vlada iznimno odlučuje dvotrećinskom većinom glasova i to kad nadležnim institucijama predlaže: promjenu Ustava, udruživanje ili razdruživanje s drugim državama, promjenu granica Republike Hrvatske, raspuštanje Hrvatskog sabora ili raspisivanje državnog referenduma. Iznimno, u slučaju kad se Vlada ne može sastati (u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske te velikih prirodnih nepogoda), Uži kabinet odlučuje o pitanjima iz djelokruga Vlade. Odluke Užeg kabineta potvrđuju se na prvoj sljedećoj sjednici Vlade.
Prethodne Vlade
Prva hrvatska Vlada, na čelu sa Stipom Mesićem (tada HDZ) započela je prijelaz iz socijalističkog u demokratski višestranački sustav, iz dogovornog u tržišno gospodarstvo.
Druga Vlada, na čelu s Josipom Manolićem (tada HDZ) donijela je novi Ustav RH, proglasila samostalnost i suočila se s oružanom pobunom dijela hrvatskih građana srpske nacionalnosti te otvorenom agresijom JNA.
Treća hrvatska Vlada bila je Vlada nacionalnog jedinstva pod vodstvom Franje Gregurića, formirana je u ratnim uvjetima od predstavnika svih parlamentarnih stranaka i stručnjaka. Organizirala je obranu, skrbila za prognanike, uspostavila monetarnu samostalnost i izborila se za međunarodno priznanje Hrvatske.
Odnos Vlade i Sabora
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru. Nakon svečane prisege predsjednika i članova Vlade, ona postaje odgovorna Saboru Republike Hrvatske. Na tzv. „aktualnom prijepodnevu“ saborski zastupnici imaju pravo postavljati pitanja Vladi. Vlada izvještava Sabor o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o provedbi zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga. Osim toga, predsjednik Vlade jednom godišnje, na početku drugog redovitog zasjedanja Sabora, usmeno podnosi Saboru godišnje izvješće Vlade, dok na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora podnosi izvješće o održanim sastancima Europskoga vijeća u protekloj godini.
Sabor prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije, provedbu reformi i obveza prema Europskoj uniji te primjeni pravne stečevine Europske unije. Vlada može zahtijevati izvanredno zasjedanje Sabora, ima pravo Saboru predlagati promjenu Ustava, zakone, državni proračun i druge akte...
Banski dvori
Sjedište Vlade nalazi se u Banskim dvorima na Markovom trgu broj 2, zgradi koja je istaknuti primjer baroknog klasicizma. Od 1808. godine služi za potrebe državne uprave, a od 1809. godine do 1918. godine bila je dom hrvatskih banova, po čemu je i dobila ime.
Banski dvori 1990. godine postaju sjedište Ureda predsjednika Republike Hrvatske te hrvatske Vlade.
Zrakoplov Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirao je dvore 7. listopada 1991. godine pri čemu je zgrada pretrpjela znatna materijalna oštećenja.
Ured predsjednika Republike Hrvatske 1992. godine seli na Pantovčak pa su od tada Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske. Na listi su zaštićenih dobara Republike Hrvatske, a pročelje zgrade obnovljeno je 2008. godine.
