Dr. Siniša Varga, novi ministar zdravlja, o osobnim motivima za tu dužnost i ambicijama te o promjenama koje planira u zdravstvenom sustavu
Nakon saborskog Odbora za zdravstvo rekao je kako se osjeća kao riba na gradelama, a nešto kasnije i otvoreno priznao da su mu kao pacijentu nasred hodnika brijali međunožje. Upravo takvom neusiljenom komunikacijom i otvorenim pristupom dr. Siniša Varga na prvu je pridobio simpatije javnosti. Ostala mu je svega jedna i pol ministarska godina, no njegovi su planovi za hrvatsko zdravstvo ambiciozni.
Kad ga je Sabor potvrdio za novog ministra zdravlja, prvo što je napravio bio je sastanak s pacijentima, radnicima i sindikatima.
Dok je došao do ureda na Ksaveru, s te su adrese već izbjegli brojni suradnici njegova prethodnika dr. Rajka Ostojića s kojim nije bio u sretnom braku. Ipak, među prvim čestitkama bila je upravo ona smijenjenog ministra. - Znam da me želite isprovocirati, no ja vam moram reći da mi je kolega Ostojić među prvima čestitao. Do primopredaje službe imali smo više sastanaka, a ponudio mi je i pomoć u nastavku započetih reformskih ciljeva kako su definirani u programu Vlade RH.
Često ste imali različita mišljenja, kako ocjenjujete njegov ministarski rad?
- Kolega Ostojić nije došao u uređen sustav pa ga pokvario i to je valjda svima jasno. Ogromna količina truda i energije uložena je u sređivanje i popravljanje onoga što su mu prethodnici ostavili u naslijeđe, a naročito u sferi analitike jer je previše toga bilo prikriveno ili nepoznato. I nemojmo zaboraviti da je kolega Ostojić sa svojim timom izradio i proveo kroz saborsku proceduru 26 zakona u skladu s direktivama EU. To nije opravdanje, to je činjenica. Svi koji su ikad radili u velikim sustavima znaju da su promjene, nažalost, spore i teško ih je prepoznati. Sada je sve poznato, a na teren izlazi nova ekipa koja će provedene mjere učiniti puno jasnijima i vidljivijima.
Nemate puno vremena, što će vam biti prvi potez, što ćete uvesti, urediti ili promijeniti?
- Sustav je prenapregnut u svim dijelovima, a nezadovoljstvo postoji i vidljivo je kod svih dionika. I to s pravom. Recesija i mjere štednje uzele su svoj danak u svim zdravstvenim sustavima u EU, ali u Hrvatskoj je to još i izraženije jer su naši građani naviknuti na mnogo viši stupanj zdravstvene zaštite o trošku države nego u većini drugih, mnogo bogatijih zemalja. Stoga će moja misija biti postaviti zdrave i ekonomski održive temelje na kojima će se zdravstvo promišljati dugoročno i tako imati mogućnost kontinuirane nadogradnje. Mi više ne smijemo niti imamo pravo misliti u okvirima politički ograničenih mandata. Osobno mislim da je već krajnje vrijeme da tako postupimo jer ova zemlja, naši građani to nesumnjivo zaslužuju. Dakle, najprije ću otvoriti komunikaciju sa svima, a tražit ću jedino da budu konstruktivni i bez viška ega te da preuzmu dio odgovornosti ne samo za svoj posao nego i odgovornost za procese nakon kojih ćemo donositi odluke. A te se odluke moraju donositi brzo, odlučno i iskreno u interesu svih pacijenata. Prvog dana mandata sastao sam se s glavnim dionicima sustava, udrugama pacijenata, udrugama zdravstvenih radnika i sindikatima.
Najavite što možemo očekivati, hoće li pacijenti konkretno vidjeti promjenu, u čemu i kako?
- Naravno da imam jasan plan jer, da ga nemam, ne bih se prihvatio ovog posla. Moj su fokus ljudi, pacijenti i zdravstveni radnici, a tek potom zgrade i institucije. Krovni su ciljevi smanjenje lista čekanja i povećanje dostupnosti kvalitetnih usluga. To su više puta izrazili svi dionici u sustavu i meni je imperativ zadovoljstvo pacijenata i zdravstvenih radnika. Ono u što sam sad siguran jest da masterplan neću provoditi kao krutu zakonsku odredbu nego kao vodič i mjerilo za poboljšanje, a sam dokument s vremenom će se prilagođavati stvarnosti na terenu. Dakle, neće biti promjena preko koljena jer jedan dokument ne može promijeniti stvari u loše postavljenom sustavu. Sve naše mjere usko su povezane: masterplan, izlazak iz riznice, novi model ugovaranja bolničke zdravstvene zaštite, projekt Svjetske banke za poboljšanje kvalitete, projekt Svjetske banke za planiranje ljudskih resursa, pregovaranje o kolektivnom ugovoru i još desetak drugih mjera. Početkom srpnja na našu web stranicu www. zdravlje.hr stavit ćemo sve planirane mjere kako bi što više dionika bilo uključeno u ovaj proces. Ovo se naročito odnosi na liječnike, medicinske sestre i sve ostale djelatnike u zdravstvu koji su stupovi sustava. Ono što već sada mogu sa sigurnošću reći jest da ću se boriti svim snagama i raspoloživim sredstvima da pacijentima usluge pružaju zdravstveni radnici koje se uvažava i čije se dostojanstvo brani.
Koji su konkretni amandmani na masterplan?
- Same ciljeve iz masterplana, vjerujte, ispunit ćemo. Način provedbe uvelike će ovisiti ne samo o kvaliteti predloženih mjera nego i o vremenskom tjesnacu s kojim smo suočeni.
Kako ćete i dokad smanjiti liste čekanja i što ćete sa sanacijskim upraviteljima?
- Sanacijski upravitelji ključni su u provedbi masterplana jer svaki od njih donio je svoj program sanacije. Na svakom sanacijskom upravitelju osobna je fiskalna odgovornost provoditi što je i sam definirao ili prepustiti drugome koji to može. S druge strane Ministarstvo zdravlja mora s ostalim institucijama smanjiti liste čekanja, ukinuti smjenski rad, ali i poraditi na novom zapošljavanju zdravstvenih radnika i njihovoj edukaciji. Molio bih vas da pričekate 10-ak dana kako bih vam predočio konkretne mjere nakon što ih usuglasim sa svojom ekipom. Mi idejno stojimo na istim pozicijama i još trebamo samo usuglasiti praktične mjere provedbe i terminski plan. Kao što sam rekao, sve to ćemo usuglasiti s liječnicima, medicinskim sestrama, svim relevantnim udrugama i sindikatima. Ovo nije borba mene kao ministra, nego je ovo posao za sve one koji imaju dužnost, ali i osjećaj odgovornosti prema sustavu zdravstva i za tu odgovornost primaju plaću.
Prije ste govorili da nemate ministarske ambicije. Zašto ste onda ipak prihvatili ovu ponudu, poziv?
- Ono što se promijenilo jesu okolnosti. Ja zaista nisam imao ambicija preuzeti ovu dužnost. I sami znate da nema puno vremena do kraja ovoga mandata za ostvarivanje zadanih ciljeva, a recesija još traje. Odluke će se morati donositi brzo jer i javnost i moji kolege u sustavu to očekuju. Kad bih samo uspio pokrenuti energiju koja će malim dijelom izmijeniti sadašnju atmosferu, ja bih se smatrao uspješnim. No brzo ne znači i brzopleto. Ne zaboravite da ja poznajem i bolnički sustav i sustav financiranja zdravstva, a jako dobro poznajem i rad Ministarstva zdravlja iznutra jer sam u njemu već obnašao dužnost pomoćnika ministra. Zato pozivam sve na otvorenu suradnju jer nikad ne smijemo ispustiti iz vida ono što nam je osnovni cilj - zdravlje nacije te zadovoljni građani i zdravstveni radnici.
Koliko je suradnika po objavi smjene Rajka Ostojića napustilo Ministarstvo?
- Ministarstvo su napustili ljudi kako bi se stvorio prostor za ekipu koja dijeli iste vrijednosti i viziju sustave zdravstva sa mnom. Znate i sami da su očekivanja pozitivnih promjena velika: mi smo spremni provesti ih iako nam je ostalo malo vremena u ovom mandatu. Dakle, vjerujemo da vrijedi uložiti napor u puno radnih sati radi boljitka sustava. Entuzijazam onih koji su došli i meni služi kao poticaj, a HZZO nastavlja provoditi sve mjere koje su zacrtane u programu rada 2012.-2016.
Znate li i hoćete li ispitati postoji li još kakvih neopravdanih kupnji poput one 37 milijuna kuna vrijednih ECMO uređaja što stoje neiskorišteni?
- Žurno će se provesti inventura projekata koji su dosad provedeni u Ministarstvu zdravlja, uključujući centralne nabave. Budući da poznajem metodologiji rada službe za nabavu Ministarstva, ne vjerujem da je bilo proceduralnih propusta, a stručne procjene opravdanosti broja i vrste pojedinih uređaja prepustit ćemo stručnjacima i zatvoriti to poglavlje.
Što kažete na komentare da vam se nema na čemu čestitati i da je neshvatljivo kako ste komociju Zavoda koji ste uspješno vodili zamijenili najtežom foteljom u Vladi?
- Želio bih sve podsjetiti da je pozicija ministra u svojoj osnovi pozicija javnog službenika, a to u svojoj biti znači odricanje i želju za gradnjom boljeg i sretnijeg društva. Kakav bih ja to bio čovjek i socijaldemokrat kad bih privatni interes, svoj komoditet stavio ispred javnoga!? Uostalom, sam liječnički poziv i zakletva koju sam dao govore upravo o tome. Budite uvjereni da ću takav pristup javnoj odgovornosti zahtijevati od svih u sustavu.
Razgovarala: Ivana Rimac-Lesički
Vijesti iz medija |
Zdravlje