Ministar zdravlja Siniša Varga o provođenju reformi u sustavu zdravstva, listama čekanja, statusu KBC-ova, masterplanu, informatizaciji, smjenskom radu.
• Mnogi smatraju da je "ludo" prihvatiti se funkcije ministra zdravlja u posljednjoj godini mandata jedne vlade, posebice jer je riječ o resoru u problemima. Zašto ste se odlučili prihvatiti ovu funkciju i vjerujete li da uistinu možete napraviti bilo što da popravite situaciju?
- Istina je da je stanje u zdravstvu obilježeno mnogim problemima i da pozicija ministra u takvoj situaciji sigurno nije lagodna. No, mene lagodne pozicije ne motiviraju. S obzirom na to da sam čitav radni vijek proveo u sustavu i da imam iskustva u svim njegovim segmentima, uvjeren sam da strukturnim potezima, koje smo već i pokrenuli, možemo napraviti puno, na zadovoljstvo svih građana. Činjenica je da sustavom zdravstva kakvog imamo danas nisu zadovoljni ni liječnici ni ostali medicinski djelatnici, a ni pacijenti. I to s pravom. Najveći krivac za to su pogrešne postavke sustava, posebno u dijelu njegova financiranja kojim se prefereira izrazito štetna uravnilovka na svim razinama, a koja ubija zdravu inicijativu i želju za izvrsnošću. No, istovremeno moramo svi zajedno biti realni i priznati da uz relativno skromna izdvajanja za zdravstvo u odnosu na ostatak europskih zemalja ipak imamo usporedivu, pa čak u nekim dijelovima i znatno višu razinu zdravstvene zaštite. I to trebamo očuvati. Moja misija kao ministra je stoga konačno postaviti loše upravljan sustav na zdrave temelje na kojima će se zdravstvo promišljati dugoročno i održivo te tako imati mogućnost nadogradnje. Što se tiče vremenskih okvira, u planovima projekata koje pokrećemo u Ministarstvu ne razmišljam u roku godine i pol već u sljedećih pet i pol godina jer računam na osvajanje novog mandata.
• Kakvo je stvarno stanje u Ministarstvu zdravlja? Jeste li iznenađeni onim što ste zatekli i jeste li kao ravnatelj HZZO-a bili upoznati sa situacijom?
- Bio sam u kontaktu sa svojim prethodnikom, Rajkom Ostojićem, gotovo svakodnevno, tako da sam bio upoznat s realnom situacijom. Mogu reći da sam zadovoljan što su u Ministarstvu napravljene relevantne analize i postavljeni dobri temelji za ubrzanje nužnih reformi sustava koje ćemo provoditi u sljedećim mjesecima.
• Koji su vaši prioriteti sada kao ministra? Od čega mislite krenuti kako biste osnažili sustav zdravstva? Je li to izlazak iz državne riznice?
- Prvo što sam napravio, jer smatram da je to ključno za uspjeh pokrenutih reformi, otvaranje je komunikacije sa svim dionicima sustava. Od svih njih tražim jedino da budu konstruktivni, da zbog partikularnih interesa ne zanemaruju svoju odgovornost u sustavu te da u svakodnevnom poslu i preuzmu odgovornosti ne samo za svoj posao nego i za procese u kojima sudjeluju. Mi odluke na svim razinama moramo donositi brzo, odlučno i iskreno u interesu svih pacijenata. Što se tiče mjera, moj fokus je trenutno na izlasku HZZO-a iz riznice pa onda i izdvajanju dopunskog osiguranja u dioničko društvo, reformi bolničkog sustava, smanjivanju listi čekanja, ukidanju smjenskog rada i novom zapošljavanju liječnika.
• Jedan od vaših prvih poteza najavljena su smanjenja lista čekanja, i to na način da će pacijenti sami moći otkazivati preglede. Koji su prvi rezultati?
- Nakon što sam Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dao ovlaštenje za preuzimanje upravljanja listama čekanja, krenuli su u dubinske analize lista čekanja prema bolnicama, doktorima, odjelima i pacijentima. Nakon provedene analize moći će se procijeniti za koliko će se i u kojem vremenu liste čekanja smanjiti. Za sada znamo da je samo dvostruko upisanih na listama čekanja između 5 i 10 posto. Što se tiče otkazivanja, do danas je otkazano preko poziva na Bijeli telefon i slanjem elektronske poruke 69 termina. To je početak, no to nije dovoljno i tu moramo mnogo više napraviti o pitanju odgovornosti građana jer je nedolazak na termin neodgovorno rasipanje vrlo skupih zdravstvenih resursa koje financiramo svi mi zajedno.
• Uoči prošlogodišnjeg ulaska Hrvatske u EU razotkrio se problem dijela hrvatskih bolnica koje nose statuse KBC-ova, odnosno činjenice da im je HDZ-ova vlada podijelila te statuse iako one kadrom i opremljenošću nemaju realne osnove za to. Hoće li o tom pitanju biti izmjena, mnogi drže da dio naših bolnica ne zaslužuje naziv KBC-ova?
- Poštujem pitanje regionalizacije i za mene su četiri KBC-a u četiri regije prirodni i moraju biti jednako zastupljeni. Ono što je ideja Ministarstva u tom dijelu je da KBC Zagreb pretvorimo u nacionalni centar, a KBC Sestara milosrdnica, KBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek ostanu regionalni centri.
• Informatizacija zdravstvenog sustava traje već godinama i još uvijek nije dovršena, pa primjerice odjeli u KBC-u Osijek uopće nisu povezani, te pacijenti i dalje šetaju s hrpama papirnatih nalaza. Imate li konkretnih planova o ovom pitanju?
- Postoje mnoge e-usluge u okviru e-Zdravstva, koje nisu toliko javnosti poznate jer većinom povezuju i olakšavaju interne procese unutra samog sustava zdravstva, npr. pružatelja usluga i HZZO-a, HZJZ, Ministarstva i dr. Tu su na primjer: e-Uputnica u laboratorij i izvanbolničkom specijalistu, e-Nalaz, informatizacija nacionalnih preventivnih programa, portali za ugovorne partnere, e-Ponuda, e-Shop za dopunsko, e-Prijava osiguranja, digitalizacija registra lijekova, ISL, itd.
Tijekom proteklih godinu dana napravljene su brojne informatičke poveznice s ostalim tijelima državne uprave kako bi se smanjilo administrativno opterećenje građana i automatizirale mnoge usluge. Trenutno je u tijeku stotinjak paralelnih projekata eZdravlja, a najznačajniji su izgradnja eUputnice u bolnice, eOtpusnog pisma i elektroničkog zdravstvenog zapisa koji će značajno povećati sigurnost i učinkovitost pružanja zdravstvene zaštite. Cilj je svih tih projekata maksimalno smanjiti to “šetanje s papirima” jer to usporava sustav, što znači da ga čini neefikasnijim.
• Masterplan za hrvatske bolnice stavili ste na čekanje, kakvo je vaše konkretno mišljenje o njemu?
- Masterplan je krivo shvaćen u javnosti kao dokument koji ima snagu riješiti problem neracionalnosti u organizaciji bolničkog sustava. To nažalost ne može ni jedan dokument. Masterplan treba gledati kao živi dokument koji daje smjernice za konkretne aktivnosti, ali koji se nadograđuje, dopunjava i koji u krajnjoj liniji mjeri napredak realiziranih poteza u bolničkoj mreži. Odlučili smo masterplan podijeliti na strateški dio koji će definirati strateške ciljeve koje želimo postići reformom bolničkog sustava, a koji će se donijeti na razini Vlade, i na operativniji dio koji će se donijeti na razini Ministarstva, a koji će definirati konkretnije mjere i vremenski okvir za njihovu realizaciju.
• Kada ste stupili na ministarsko mjesto, jedna od vaših prvih najava bio je povratak bolničkih liječnika na dežurstva i ukidanje smjenskog rada. Ostajete li pri toj odluci i kada će se to dogodit?
- Smatram da se za organizaciju rada u bolnicama, bilo kroz smjenski rad, bilo kroz dežurstva, moraju brinuti ravnatelji i sanacijski upravitelji bolnica. Jedino što od njih zahtijevam kao ministar je da bolnice kojima upravljaju budu što učinkovitije, što se u ovom trenutku može mjeriti ponajprije smanjivanjem listi čekanja.
• Proteklih godina dosta je priča o tome kako u Slavoniji imamo previše bolnica, odnosno kako se na svakih 30 km nalazi jedna bolnica, te kako će zbog racionalizacije sustava doći do specijalizacije određenih bolnice. Slažete li se s tim?
- Uglavnom da, sustav se mora racionalizirati. Trenutno razgovaramo sa svim dionicima koji su sudjelovali u izradi Nacionalnog plana i kada budemo imali rezultate i povratne informacije te njihovu analizu, sve dobre stvari koje će iz iste analize proizići planiramo implementirati na mrežu zdravstvenih ustanova te zdravstvenih usluga.
• Znači li to da bi primjerice Vukovar, Našice ili Brod ostali bez nekih odjela te bi to postale specijalizirane bolnice (bilo je govora da bi vukovarska bolnica postala ortopedska bolnica poput Lovrana)?
- Navedene bolnice ne planiramo prenamijeniti u specijalne. Njihove bi djelatnosti akutnog zbrinjavanja pacijenata ostale u okvirima funkcionalne integracije, kako međusobno, tako i s drugim bolnicama u regiji.
• Bolnica u Našicama ušla je pod sanaciju, iako su tvrdili da nije bilo opravdanog razloga za to. Smatrate li da je sanacija bolnica s ovakvim rezultatima dobra ili tu nešto treba mijenjati?
- Kad završimo analizu učinaka spajanja iz siječnja ove godine, moći ćemo reći nešto više.
• U osječkoj bolnici tvrde kako ne mogu ići sami prema fondovima EU-a jer je sve centralizirano i projekti se pišu samo iz ministarstva. Je li to točno i koliko smatrate da fondovi mogu pomoći hrvatskom zdravstvu, posebice opremanju i obnavljanju hrvatskih bolnica?
- Sektor zdravstva može računati na značajnije investicije iz strukturnih fondova EU-a u financijskoj perspektivi 2014.-2020. No, pisanju projekata i korištenju sredstava iz EU fondova prethodi izrada programskih dokumenata, konkretno Partnerskog sporazuma i operativnih programa. Taj proces na razini Republike Hrvatske vodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a Ministarstvo zdravlja kao resorno tijelo sudjeluje u izradi programskih dokumenata. Tek kada Europska komisija prihvati te dokumente, a očekujemo da će to biti do kraja ove godine, počet će raspisivanje natječaja i korištenje EU fondova iz financijske perspektive 2014.-2020. U procesu programiranja nastojimo osigurati da značajna sredstva budu alocirana za investicije u bolnice, prije svega za uređivanje i opremanje dnevnih bolnica. Izgledno je da će bolnice moći prijavljivati i projekte poboljšanja energetske učinkovitosti, informatizacije i izobrazbe zdravstvenih djelatnika.
• KBC Osijek četvrta je po veličini bolnica. Iako u sanaciji, svaki mjesec generira novi gubitak od 10 milijuna kuna. Kažu kako im je opremljenost po starosti za Guinnessovu knjigu rekorda. Ima li Ministarstvo neke konkretne planove za ulaganje u osječku bolnicu?
- Ministarstvo zdravlja ove je godine financiralo radove na prenamjeni prostora koronarografije, vrijedne 1,3 milijuna kuna bez PDV-a. Ministarstvo financira radove na prenamjeni prostora za brahiterapiju, vrijedne milijun kuna, kao i opremu te cjelokupan videoendoskopski sustav i procesore, vrijedne 3,2 milijuna kuna s PDV-om, i njihovu instalaciju u studenom ove godine. KBC Osijek je centralna zdravstvena ustanova istočne regije i jedina tercijarna ustanova u Slavoniji u kojoj se obavljaju najzahtjevnije dijagnostičke procedure i liječenje. I sve smjernice i planovi bit će u cilju efikasnijeg poslovanja, osiguravanja boljih uvjeta rada i daljnjeg unapređivanja bolničkih usluga.
Razgovarala Nefreteta Z. Eberhard (Glas Slavonije, 26. i 27. srpnja 2014.)
Vijesti iz medija |
Zdravlje
