Hrvatski premijer Andrej Plenković uoči dvodnevnog posjeta Bosni i Hercegovini:
Spomenuli ste da će za novu Vladu RH od strateškog nacionalnog interesa biti BiH i pozicija Hrvata, na koji način to planirate učiniti?
Prvi i ključni vanjskopolitički prioritet nove Vlade RH upravo je europski put BiH i ravnopravan položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda. U ostvarenju tih ciljeva Hrvatska je bila i ostat će najgorljiviji i najvjerniji saveznik BiH. Uvjeren sam da europski put jamči koheziju i teritorijalnu cjelovitost, stabilnost i gospodarski razvoj zemlje. Promicanje europske budućnosti BiH bio je jedan od prioriteta mog zastupničkog mandata u Europskom parlamentu. Poruku da Hrvatska i dalje želi aktivno podržavati BiH na njezinom integracijskom putu želim poslati i svojim prvim vanjskopolitičkim posjetom.
Ali, EU je dalek cilj za BiH...
Iskustvo Hrvatske je da na putu europske integracije nema prečica. Svaka etapa zahtjeva velika ulaganja i provedbu reformi. Pet krugova proširenja i članstvo Hrvatske u EU najbolji su dokaz da to nije nedostižan cilj.
Većina je uvjerenja kako bez promjene Daytonskog sporazuma neće biti moguć brži iskorak prema EU.
Još u prosincu prošle godine, kada sam u Europskom parlamentu organizirao konferenciju Europska budućnost BiH - 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, jedan od važnijih zaključaka međunarodnih sudionika konferencije, glasio je da je sazrjelo vrijeme za nadogradnju Daytonskog okvira. To podrazumijeva provedbu ustavne reforme kako bi BiH postala funkcionalna država koja jamči ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, manjina i drugih građana. U odgovarajućim rezolucijama Europskog parlamenta isticali smo da bi se ustavna reforma trebala voditi načelima decentralizacije, federalizma, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja. Odluka o tome kako će u konačnici izgledati izmjena ustava prije svega je u rukama političkih aktera BiH. Ključan će, dakle, biti njihov konsenzus, za koji sam uvjeren da je moguć i da će dobiti snažnu podršku međunarodne zajednice.
U kojem pravcu Hrvatska vidi mogućnost ustavnih preinaka?
Hrvatska želi da dogovor o izmjeni ustava postignu politički akteri BiH. Nitko izvana, pa ni Hrvatska, te promjene ne može nametnuti niti ih provesti umjesto BiH. Ključno je da se Hrvatima kao jednom od tri konstitutivnih naroda BiH zajamči puna ravnopravnost koja podrazumijeva izbor legitimnih predstavnika, njihovu ravnomjernu zastupljenost na svim razinama vlasti i odgovarajući utjecaju na procese političkog odlučivanja.
Pred Ustavnim sudom BiH održana je rasprava oko izmjena Izbornog zakona BiH koja se među Hrvatima doživljava važnom kako bi se izbjeglo da prije svega bošnjačke stranke nameću Hrvatima predstavnike.
Izmjena Izbornog zakona ključna je upravo kako bi se osigurala legitimna zastupljenosti Hrvata u BiH s obzirom da smo u prošlosti doista bili svjedoci zlouporabe postojećeg Izbornog zakona te se, nažalost, događalo da o izboru hrvatskog predstavnika odlučuju glasovi odnosno stranke drugih naroda. Legitimna zastupljenost ili predstavljenost Hrvata podrazumijeva da o hrvatskim predstavnicima odlučuju hrvatski birači. Dosadašnji Izborni zakon omogućavao je preglasavanje Hrvata, odnosno nepoštivanja njihove izborne volje, koje je u evidentnom raskoraku s ustavnim načelom ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda. Legitimna zastupljenost ključna je za donošenje svih važnijih političkih odluka relevantnih za Hrvate u BiH kao što su uspostava televizijskog programa na hrvatskom jeziku, status hrvatskog jezika, održavanje nastave na hrvatskom ili odluke o financijskoj i gospodarskoj skrbi za većinski hrvatska područja u BiH. Važno je napomenuti da su nedostaci Izbornog zakona zaslužni i za političku blokadu Mostara.
Smatrate li moguću rezoluciju Europskog parlamenta o osudi Dodikova referenduma pragmatičnim s obzirom da je Dodik praktično bio jedan od rijetkih koji je osigurao da bh. Hrvati ostanu politički čimbenik?
Referendum koji je 25. rujna proveden u Republici Srpskoj predstavlja evidentno kršenje odredbi Daytonskoga sporazuma i već sam ga ranije osudio. Smatram da na takve postupke, koji dovode u pitanje suverenost i cjelovitost BiH, treba reagirati i na europskoj razini, posebno imajući u vidu opetovane najave da je taj referendum bio priprema za referendum o samostalnosti Republike Srpske.
Razgovarao Zoran Krešić
Večernji list, 28. listopada 2016.
Vijesti iz medija |
Vanjski i europski poslovi |
Andrej Plenković
