Čovjek kojeg vide kao novog lidera regije danas stiže u Bosnu i Hercegovinu. Dolazak u našu zemlju predstavlja prvi službeni posjet novog premijera Hrvatske Andreja Plenkovića nekoj državi od preuzimanja mandata prošlog tjedna.
U intervjuu za "Dnevni avaz", prvom za jedan medij u regiji i uopće izvan Hrvatske, Plenković ističe da "BiH nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske" te da zbog svega toga, kako je i najavio uoči izbora, najprije posjećuje službeno Sarajevo.
Za naš list Plenković otvoreno govori o BiH i bh. Hrvatima, odnosima u regiji, referendumu u RS i incidentima u Stocu...
U svom prvom obraćanju javnosti u Banskim dvorima, ali i u svom programu, kazali ste da će BiH i njen europski put biti vanjskopolitički prioritet nove hrvatske Vlade, kao i funkcionalnost i kohezija BiH. Zašto ste BiH stavili u vrh svojih prioriteta?
- Europska budućnost BiH od strateškog je interesa za Hrvatsku i stoga je razumljivo da je u Programu nove Vlade Republike Hrvatske taj cilj stavljen u fokus naših vanjskopolitičkih prioriteta. Zajedno s ostalim zastupnicima HDZ-a u Europskom parlamentu aktivno sam podržavao i zalagao se za europski put BiH. To je pridonijelo podnošenju zahtjeva BiH za članstvo u EU u veljači. Hrvatska Vlada sa svoje će strane učiniti sve što je u njezinoj moći da BiH nastavi odlučno koračati europskim putem.
Nakon nedavne odluke Vijeća da Europska komisija pristupi izradi upitnika na temelju kojega će se pripremiti mišljenje o zahtjevu BiH za članstvu u EU, spremni smo pružiti pomoć u pripremi odgovora na upitnik te prijenosom hrvatskih iskustava podržati provedbu sveobuhvatnih reformi u BiH. Sada je glavni prioritet dosljedna provedba Reformske agende o kojoj je postignut konsenzus među svim političkim akterima i na svim razinama vlasti. To je dugotrajan proces čiji je cilj transformacija institucija i društva u BiH te njeno približavanje standardu europskih zemalja.
Stoga su u EU velika očekivanja od političkih lidera u BiH da opravdaju ukazano povjerenje i ono što je obećano ''na papiru'' provedu u stvarnosti. Sljedeći važni korak pred BiH je ostvarivanje statusa kandidatkinje za članstvo u EU. Tim bi uspjehom i EU i građani BiH neposredno osjetili da je BiH ušla u zrelu fazu procesa napretka i približavanja EU.
Kolike su šanse BiH za napredak u procesu europskih i euroatlantskih integracija u situaciji kada se i sama EU suočava s ogromnim problemima? Koliko je važno da Europa bude snažnije prisutna u BiH i na Balkanu, da se njen utjecaj i vidi?
- Europska unija trenutno se suočava s brojnim izazovima - bilo da je riječ o migracijskoj krizi, saniranju posljedica dugogodišnje gospodarske i financijske krize, kriznim žarištima u Siriji, Libiji i Iraku, kompleksnim odnosima s Rusijom ili odluci Ujedinjenog Kraljevstva o izlasku iz EU. No, EU je kroz svoju povijest višestruko dokazala da se paralelno s nizom unutarnjih može učinkovito i uspješno nositi i s vanjskim izazovima. Jedan od tih vanjskih izazova svakako je integracija zemalja jugoistočne Europe u EU, odnosno nastavak politike proširenja.
Pozicionirajući se kao posebno važan kreator i promicatelj europske i transatlantske politike, Vlada RH poduprijet će sve zemlje jugoistočne Europe u nastojanjima da ispune potrebne standarde za članstvo u EU i NATO-u. Istovremeno će unutar EU i NATO-a ostati aktivna zagovarateljica nastavka politike proširenja.
NATO se širi Balkanom. Kolike su šanse da BiH uskoro bude dio Alijanse i koliko je to važno?
- Crna Gora bit će sljedeća država jugoistočne Europe koja će postati članicom NATO-a. Što se odnosa BiH i NATO-a tiče, ministri NATO-a su 2010. na sastanku u Talinu donijeli odluku da se BiH pozove u Akcijski plan za članstvo (MAP). Time je BiH formalno postala MAP država. No, BiH će moći aktivirati MAP tek kad sve 63 nekretnine bivše JNA budu registrirane kao vlasništvo Ministarstva obrane BiH. Nažalost, uvjet iz Talina i dalje nije ispunjen.
Ključno je da vlasti BiH ulože sve potrebne napore kako bi što je moguće prije bio ispunjen uvjet iz Talina te aktiviran MAP za BiH. Hrvatska zajedno s partnerima u NATO-u razmatra modalitete, primjerice ojačani politički dijalog NATO - BiH, kojima bi se mogao potaknuti daljnji napredak BiH prema članstvu u NATO-u.
Kao i glede članstva BiH u EU tako i glede članstva BiH u NATO-u, držim kako bi bila povijesna nepravda da BiH ostane na začelju zemalja jugoistočne Europe. Riječ je o komplementarnim procesima i oba su iznimno važna ne samo za jačanje stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta BiH nego i cijele regije.
Posebno ste u programu istakli važnost zaštite ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda. Kako vidite njihov trenutni položaj? Je li rješenje u konceptu trećeg entiteta, o kojem se mnogo govorilo, ili pak na drukčiji način i koji?
- Dvadeset godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda BiH još ne uživa punu ravnopravnost niti sva prava koja mu po Ustavu pripadaju. Prema podacima iz nedavno objavljenog popisa stanovništva, broj Hrvata u BiH smanjio se za jednu četvrtinu u odnosu na 1991., kada je proveden posljednji popis stanovništva, a svjedočimo i pojačanom trendu njihova iseljavanja iz BiH. Ukratko, položaj Hrvata u BiH daleko je od položaja na kojemu bi trebali biti.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović spomenula je nedavno neophodnost izmjene Daytonskog sporazuma, jer smo se "brojnim amandmanima na Ustav BiH odmaknuli od tog Daytona". Dijelite li njene stavove? Vi ste u jednom od ranijih intervjua govorili o konceptu federalizacije. Što ona znači u kontekstu BiH?
- Daytonsko-pariški mirovni ugovor iz 1995. neminovno je dao golem doprinos prekidu rata i primirju u BiH. Danas se zemlja nalazi pred novim izazovima te je potrebna uspostava funkcionalnih državnih institucija i provedbe strukturnih reformi na svim razinama. Potrebna je nadogradnja Daytonskog sporazuma kako ne bi bio prepreka prosperitetu BiH krajem drugog desetljeća 21. stoljeća.
Podsjetit ću da sam s kolegama u prosincu u Bruxellesu organizirao konferenciju ''Europska budućnost BiH – 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma'' koja je okupila najrelevantnije međunarodne aktere za BiH. Tada smo pokazali da je među svim ključnim globalnim akterima sazrelo razmišljanje o nužnosti preobrazbe BiH.
Vrijeme je da lideri u BiH započnu razgovore o ustavnoj reformi zemlje koja će s jedne strane zajamčiti učinkovitost rada državnih institucija i svih razina vlasti, a s druge strane stvarnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana. Smatram da smo došli u fazu kada bi bilo potrebno pristupiti reformi daytonskog ustavnog okvira. Podsjećam kako je Europski parlament u svojim rezolucijama sugerirao provedbu načela decentralizacije, federalizma, supsidijarnosti i ravnomjerne zastupljenosti.
Situacija u regiji i kako je vidite danas?
- Aktualno stanje u jugoistočnoj Europi jasan je signal da je potreban jači angažman svih sudionika. Kao što sam već istaknuo, EU unatoč brojnim izazovima s kojima se trenutno suočava mora nastaviti suradnju s državama jugoistočne Europe i sa svakom pojedinom raditi na daljnjem približavanju i ostvarivanju europske perspektive.
Kako gledate na pokušaj problematiziranja budućnosti BiH u posljednje vrijeme?
- Referendum u Republici Srpskoj i izgredi na nedavnim lokalnim izborima u Stocu razlog su za zabrinutost. Držim da je najučinkovitiji odgovor na takve događaje upravo ustrajan nastavak reformi te europske integracije.
Kakvo je Vaše mišljenje o povećanom utjecaju Rusije na prostorima bivše Jugoslavije? Kolika je opasnost da se silnice svjetskih sila ovdje sudaraju?
- Jačanje utjecaja Rusije na države u hrvatskom susjedstvu uvjetovano je povijesnim odnosima, gospodarskim i energetskim interesima, povezanošću političkih stranaka te se u pojedinim slučajevima očituje čak i u vidu vojne suradnje, što EU ne bi trebala ignorirati. Što više EU bude oklijevala u provedbi svoje politike proširenja i europske politike susjedstva, to će veći prostor otvarati za angažman i tješnje odnose zemalja jugoistočne Europe s Rusijom.
U raspravi o odnosima EU i Rusije koja se prošloga tjedna povela na Europskom vijeću u Bruxellesu, ukazao sam da je važno da EU, neovisno o tome što pojedine države članice imaju vrlo razvijene odnose s Rusijom, ostane principijelna i da, s druge strane, državama koje teže članstvu u EU ili imaju perspektivu pridruženog članstva poput Ukrajine, pruži svu potrebnu podršku te ispuni obećanja koja im je sa svoje strane dala – bilo da je riječ o nastavku pristupnih pregovora, viznoj liberalizaciji ili inzistiranju na poštovanju načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta država i nepriznavanja ilegalne aneksije.
Može li Hrvatska ili, konkretno, Vaša vlada izbjeći izazove nesvrstavanja na stranu jednog naroda u BiH?
- Hrvatska će voditi koherentnu politiku prema svim susjedima, ali istodobno, u okviru svojih obveza i nadležnosti, poticat ćemo osiguravanje pune ravnopravnosti Hrvata. Tadašnji potpredsjednik Vlade Božo Petrov i ministar vanjskih poslova Miro Kovač posjetili su Stolac kako bi se informirali o izbornim nepravilnostima i osudili fizički napadi na članove izbornog povjerenstva, koji se ničim ne mogu opravdati.
Poruka građanima BiH
- Europska perspektiva BiH ključni je vanjskopolitički prioritet Vlade koju predvodim. Želim ponovno vrlo jasno poručiti da BiH nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske. Zbog svega toga, kao što sam uoči izbora najavio, dolazim u BiH u svoj prvi službeni posjet na dužnosti predsjednika Vlade Hrvatske.
Izuzetno mi je zadovoljstvo što ću se u Sarajevu susresti s predsjedavajućim Vijeća ministara Zvizdićem, članovima Predsjedništva BiH, članovima oba kolegija Parlamentarne skupštine, reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, kardinalom Vrhbosanske nadbiskupije Puljićem, te što ću posjetiti Mostar. U interesu stabilnosti i prosperiteta cijele jugoistočne Europe je funkcionalna i cjelovita BiH koja napreduje prema članstvu u EU i u kojoj se u potpunosti poštuje jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana. Na tome ću angažirano raditi kao predsjednik Vlade Hrvatske.
Razgovarao: Faruk Vele
Dnevni avaz, 28. listopada 2016.
Vijesti iz medija |
Vanjski i europski poslovi |
Andrej Plenković
