Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju Druge međunarodne sigurnosne konferencije Zagreb 2016., koja se održava u zajedničkoj organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Predsjednik Vlade naglasio kako raspravu koja predstoji drži posebno važnom, prvo jer se i regionalno i globalno okruženje sve više usložnjava, zatim jer se i broj i vrsta izazova s kojima se suočavamo kontinuirano povećava te zato što takva realnost nameće potrebu brze prilagodbe i učinkovitog odgovora na aktualne izazove.
Istaknuvši kako se upravo vratio iz posjeta Ukrajini, zemlji koja je najbolji dokaz da mirovni poredak u Europi niti u drugom desetljeću 21. stoljeća nije nešto što se podrazumijeva, predsjednik Vlade kazao je da su nezakonitim pripajanjem Krima i sukobom u istočnoj Ukrajini dovedene u pitanje temeljne postavke mira i stabilnosti u Europi. Dodao je da će dugoročna sigurnost i stabilnost u zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva ovisiti prije svega o tome u kojoj će mjeri članice međunarodne zajednice prihvatiti i pridržavati se međunarodnih pravila i normi. Naglasio je kako se još složenijima od sigurnosnih izazova u Istočnom susjedstvu doimaju izazovi u našem Južnom susjedstvu, bilo da je riječ o Libiji, Siriji ili Iraku, odnosno kriznim žarištima koja su izvorište dvaju najvećih sigurnosnih izazova, migracija i terorizma, koje su ujedno razlog humanitarne krize širih razmjera.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da su u proteklih godinu i pol dana napadi u Parizu, Bruxellesu, Kopenhagenu i Nici najzornije pokazali koliko je teroristička prijetnja prisutna i u Europi, zbog čega je nužno ostvariti veću sinergiju i integrirane kapacitete sigurnosti i obrane, dodavši da migracijska kriza najbolje pokazuje u kojoj mjeri vanjskopolitička i sigurnosna pitanja utječu na unutarnje stanje naših društava i država. Podsjetio je da je Europska unija, svjesna svih tih izazova i potrebe da na njih učinkovito odgovori, prošle godine pristupila izradi Globalne strategije vanjske i sigurnosne politike koja je predstavljena na Europskom vijeću u lipnju ove godine.
„Zbog važnosti pitanja sigurnosti za Republiku Hrvatsku, programski prioritet nove Vlade uspostava je sveobuhvatnog, koordiniranog i proaktivnog pristupa svih institucija kako bi se smanjila ranjivosti društva, te oživotvorio koncept domovinske sigurnosti,“ rekao je premijer Plenković dodavši da je za ostvarenje tih ciljeva potrebna izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti i donošenje Zakona o nacionalnoj sigurnosti. „U tu svrhu Vlada je već osnovala odgovarajuće Povjerenstvo i Radnu skupinu. Prvi sastanak Povjerenstva održan je već jučer“, izvijestio je najavivši kako je cilj novu Strategiju nacionalne sigurnosti i pripadajući zakon pripremiti do travnja te ih usvojiti u lipnju iduće godine. Dodao je kako je također važno pripremiti i novu Strategiju vanjske politike, koja treba adekvatno odgovoriti i na sigurnosna pitanja.
„Ova Vlada prepoznaje važnost i isprepletenost sigurnosnih pitanja s drugim javnim politikama, poput vanjskih poslova, energetike i digitalizacije društva. Zato ćemo aktivno raditi na prepoznavanju i odgovaranju na ključne sigurnosne ugroze“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
U izjavi novinarima nakon svog obraćanja, predsjednik Vlade Plenković pojasnio je da od panelista na konferenciji očekuje kvalitetnu analizu situacije, ali i sugestije za rješenja kako bi Vlada mogla obaviti posao koji se tiče nove strategije nacionalne sigurnosti, koncepta domovinske sigurnosti i novog zakonskog okvira.
„Radna skupina koju smo oformili odmah na početku našeg mandata, koju koordinira i vodi potpredsjednik Vlade Damir Krstičević. Očekujem da ćemo naše strateške dokumente uskladiti sa strateškim dokumentima koji postoje i na razini Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, jer su izazovi migracija i terorizma teme s kojima ćemo se sigurno suočavati u godinama pred nama.“ Hrvatska na te izazove može odgovoriti jačanjem vlastitih sposobnosti, kad je riječ o obrambenoj dimenziji, oružanim snagama, hrvatskoj policijom i obavještajnim službama, te kvalitetnom suradnjom s našim susjedima i organizacijama čiji smo članovi, dodao je predsjednik Vlade te podsjetio:
„Sa sjednice u Vukovaru, Vlada je uputila tri zakonska prijedloga koji se tiču participacije u misijama i Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, dakle, Afganistan, Kosovo, misije u Africi koje vodi Europska unija. Na taj način pokazujemo da smo spremni sudjelovati u nalaženju rješenja za globalne sigurnosne izazove i na taj način smo prepoznati kao zemlja koja može pridonijeti globalnoj sigurnosti. A bili smo kao što se sjećate početkom devedesetih, primatelji sigurnosti. Hrvatska je transformirala svoj položaj od primatelja ka davatelju sigurnosti, naravno, u okvirima koji su realni s obzirom na našu veličinu.“
Na upit o mogućem povećanju proračunskih sredstava u sigurnosne svrhe, predsjednik Vlade Plenković je kazao: „Moja ambicija kao predsjednika vlade je da izađemo iz te procedure prekomjernog deficita koja traje već nekoliko godina. Naravno da u ovom kontekstu globalnih izazova moramo voditi računa o našim obrambenim sposobnostima. Danas imamo konzultacije na razini vlade kako pripremiti proračun za 2017. i pokušati u takvom kontekstu dati pozitivan signal većeg izdvajanja u proračunu obrane. Moramo biti svjesni da moramo napraviti iskorak i kompromis koji ćemo postići bit će prvi korak u jačanju naših obrambenih kvaliteta. O postotcima mogu govoriti preciznije tek kad se pripremi Nacrt proračuna za 2017. godinu.“
Na upit o budućnosti INA-e, predsjednik Vlade je kazao: „Moja vlada je prva koja je organizirala susret s upravom INA-e nakon nekoliko godina. Za mene je INA strateška hrvatska naftna kompanija i radimo na objedinjavanju svih stručnjaka, i onih koji se bave temom energetike u Hrvatskoj i svih resora koji su za nju bitni kako bismo dogovorili strategiju za INA-u. Ona je za nas i pitanje energetske sigurnosti i jednog od najvažnijih gospodarskih subjekata ali ima i svoju važnu socijalnu dimenziju. Svi ti aspekti su dio našeg pristupa. U ovom trenutku neću komentirati glasnogovornika MOL-a , on nije moj partner, moj partner je na nešto višoj razini. Kao što znate, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Stier je danas u Budimpešti i referirat ćemo se na to kada na Vladi dogovorimo cjelinu strategije. Hrvatska je zainteresirana da INA bude kvalitetna profitabilna kompanija koja nam osigurava energetsku sigurnost i pridonosi zaposlenosti u Hrvatskoj.
Predsjednik Vlade nije htio komentirati tvrdnje Hernadyjevog odvjetnika da je optužnica protiv njegovog klijenta bila politički motivirana, ali je kazao: „Što se tiče naših pravosudnih tijela, koliko mi je poznato, taj se postupak nastavlja i nije ispolitiziran,“ kazao je predsjednik Vlade, dodajući da postoji mogućnost da se na razini suradnje u okviru Europske unije razriješe eventualni sporovi, ali da to smatra tehničkim i pravosudnim pitanjima. „Što se institucija tiče, Hrvatska nastavlja proces; apostoje međunarodni mehanizmi suradnje i na tome ćemo inzistirati“.
Na upit o navodnoj prijavi protiv potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića objavljenom danas u jednom hrvatskom tjedniku, predsjednik Vlade je odgovorio:
„To je sada već jedna serija informacija koje se objavljuju u medijima. Čvrsto stojim iza potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, ratnog zapovjednika IV gardijske brigade, iza njegovog rada u Vladi. Ovo je jedna od informacija koja ima za cilj njegovo političko diskvalificiranje, međutim, od toga na kraju neće biti ništa. Pozicija hrvatske vlade je poznata, sva kaznena djela, svi eventualni zločini se moraju istražiti i procesuirati u odgovarajućem postupku, ali manipuliranje informacijama koje bi u pozadini imalo za cilj političku destabilizaciju je nešto što ja kao predsjednik Vlade ne prihvaćam.“
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Andrej Plenković
