Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Hrvatska je protiv selektivnog pristupa optuženicima i orkestriranog tajminga, demografska i pronatalitetna politika među ključnim je Vladinim prioritetima, a kurikularna reforma nije stala
Hrvatski sabor je svoju drugu sjednicu u sadašnjem sazivu započeo aktualnim prijepodnevom na kojem su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministri prvi put odgovarali na pitanja saborskih zastupnika. Ukupno je postavljeno četrdeset i jedno pitanje.
Ogovarajući na pitanje zastupnika Milorada Pupovca kada će 83 povratnička srpska sela i zaselaka konačno dobiti priključak na struju, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je Vlada svjesna nedovoljno brze elektrifikacije područja obuhvaćenih ratnim stradanjima u vrijeme agresije na Hrvatsku. Dodao je da taj proces dosad išao presporo i time dio hrvatskih državljana stavio u nejednak položaj. „Zadužit ćemo Ministarstvo regionalnoga razvoja i HEP da pristupe rješavanju problema kako bi se osigurao održiv i normalan život povratnika u te krajeve“, rekao je.
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović pojasnio je problematiku vezanu uz poticanje obnovljivih izvora energije, rekavši da je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u energetskom sustavu potrebno i poželjno. „Problem koji imamo vezan je uz način na koji je regulirano pitanje integracije obnovljivih izvora energije, jer postoje povlašteni ugovori, odnosno ugovori s proizvođačima obnovljivih izvora energije koji po povlaštenim cijenama prodaju proizvedenu energiju“, kazao je. Ministar Dobrović kao problem ističe i što se isplaćuje relativno visok iznos za tu električnu energiju i ta se sredstva namiruju iz dva izvora – jednan je naknada za obnovljive izvore energije, a drugi je prodaja te energije našim opskrbljivačima. „Suočeni smo s velikom neravnotežom jer je broj ugovora u porastu“, rekao je ministar, ukazavši na problem izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije iz rujna 2015. godine. Naglasio je kako će Ministarstvo predložiti prijelazno razdoblje s ciljem da se omogući ispunjenje ugovornih obveza, a isto tako da bi udar na potrošače bio manji. „Pritom ćemo se koristiti svim mehanizmima, radit ćemo na razvoju burze električne energije. U problem je uključena i analiza svih ugovora, jer postoje čvrste indicije da je ovdje bilo pogodovanja“, zaključio je ministar Dobrović.
Upitan je li inspekcija postupala po zakonu kada je posljednjih dana zatvarala ugostiteljske objekte zbog pušenja, ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da se u ovom slučaju radilo o četiri ugostiteljska objekta te da su vlasnici ranije bili upozoreni. „Nastavili su kršiti zakon pa su primijenjene najblaže mjere zatvaranja lokala na osam dana. To je nježna pedagoška mjera“, kazao je ministar Kujundžić. Istaknuo je da je zakon jednak za sve i kako treba uvažavati zdravlje drugih.
Zastupnik Drago Prgomet podsjetio je na uhićenja branitelja u Orašju te upitao predsjednika Vlade Andreja Plenkovića što će Vlada poduzeti da je ne iznenade nove optužnice. „To je najveće političko pitanje posljednjih dana. Činjenica je da su uhićenja stigla dva dana nakon mog posjeta BiH i to je indikativan tajming. Jasan je stav Vlade, a uvjeren sam i Sabora da svaki zločin treba biti istražen i procesuiran, a počinitelji odgovarati. Istodobno, Hrvatska je protiv orkestriranih tajminga, protiv selektivnog pristupa pojedinim optuženicima i pojedinim kaznenim djelima“, pojasnio je predsjednik Vlade. Ocijenio je zabrinjavajućom činjenicu da hrvatska Vlada i njezine službe nisu bile upoznate s podizanjem tih optužnica i s odlukom o zadržavanju niza hrvatskih časnika. Predsjednik Vlade podsjetio je da je Vlada odlučila pružiti punu konzularnu pomoć uhićenima te je osnovala povjerenstvo na čelu s ministrom Tomom Medvedom koje prikuplja sve relevantne informacije. Također, obnovila je Savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima i u okviru njega na najvišoj razini definirat će hrvatsku politiku prema predmetima delegiranim s Haaškog suda i analizirati kako ti procesi mogu utjecati na istinu o zbivanjima za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, na istinu o Domovinskom ratu i na zaštitu hrvatskih interesa. Podsjetio je i na pokušaj diskreditacije potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića. „Usprotivit ćemo se svim falsifikatima i svim naporima da se na taj način destabilizira Vlada i uznemire hrvatski branitelji“, naglasio je predsjednik Vlade poručivši kako će Hrvatska politiku voditi odgovorno, a ustrajat će i na snažnoj i nedvojbenoj potpori BIH na njezinom putu u EU.
Predsjednik Vlade u Saboru je govorio i o Slavoniji odgovarajući na pitanja zastupnika Josipa Salapića kojeg je zanimalo kakva je dinamika projekta Slavonija, a zastupnik Robert Janković upitao je premijera Plenkovića kada će biti dovršena izgradnja koridora Vc koji prolazi kroz Baranju. Predsjednik Vlade naglasio je da je za novu Vladu Slavonija prioritet. „Svjesni smo gospodarskih poteškoća i vrlo nepovoljnog demografskog trenda“, rekao je, izrazivši uvjerenje da će Vlada kroz tzv. Projekt Slavonija i sve što ga prati stvoriti uvjete koji će omogućiti da ljudi u Slavoniji žive kvalitetnije nego danas. „Želimo osigurati 2,5 milijarde eura za projekte u pet slavonskih županija i iskoristit ćemo sve instrumente i alate u poljoprivrednoj politici kako bi se mladi odlučili ostati u Slavoniji“, istaknuo je predsjednik Vlade. Najavio je i kako će se pristupiti izradi novog indeksa razvijenosti čime bi se spriječilo siromaštvo i iseljavanje. Što se tiče izgradnje koridora Vc, predsjednik Vlade je kazao da je upoznat s planovima nadležnog ministarstva, pojasnivši da se radi o projektu koji sadrži dvije dionice, prva je od granice Mađarske do Belog Manastira, a druga od Belog Manastira do mosta Drava. „Ukupan iznos sredstava je nešto viši od 600 milijuna kuna i mislim da ćemo sredstva dijelom osigurati kroz europske fondove“, kazao je predsjednik Vlade dodavši kako želi Baranju uključiti u cjeloviti cestovni sustav Hrvatske. Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da Vlada kroz te mjere želi spriječi demografsko nazadovanje Slavonije i razviti hrvatsko selo, pridonijeli ruralnom razvoju i zadržati mlade.
Odgovarajući na pitanje zastupnika Josipa Križanića o uvozu jeftine hrane, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da službene kontrole postoje već od prvog dana proizvodnje i one su vrlo kvalitetne. „Analize na kojima utvrdimo nepravilnosti javno ćemo objaviti tako da svi znaju o kakvom problemu pričamo“, dodao je ministar, istaknuvši da hrvatski građani i javnost moraju znati što kupuju, od koga kupuju i je li to kvalitetno. Ministar Tomislav Tolušić također je kazao danas u Saboru kako očekuje javni natječaj za novu upravu Hrvatskih šuma, a nada se da će se ona odgovornije ponašati prema krajevima odakle dolazi većina drvne mase - Gorskom Kotaru i Slavoniji.
Upitan je li se odustalo od kurikularne reforme, predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao da kurikularna reforma nije stala, naglasivši da će znanost i obrazovanje biti ključni prioritet Vlade. „Razlog je jednostavan, odnosi se na našu budućnost, djecu, konkurentnost, sposobnost da se prilagođavamo globalnim i europskim trendovima, da izgrađujemo mlade ljude koji će biti sposobni na tržištu rada“, kazao je. Istaknuo je kako je izrada Kurikularne reforme proces kojeg treba dovršiti konsenzusom i kako nitko ne usporava taj proces.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić potvrdio je danas kako je situacija na granici između Hrvatske i Srbije stabilna i sigurna. „Radi se o granici od 122,5 kilometara gdje se u svakom momentu u prihvatnim centrima sa srpske strane broj migranata kreće do dvije tisuće. S naše strane, snage MUP-a raspoređene kroz ophodnje neposredno na granicu, kroz termovizije i fiksne kamere uspješno nadziru granicu prema Srbiji“, pojasnio je ministar Oprepić. Izvijestio je da je MUP s Ericssonom nedavno zaključio sporazum o poboljšanju tehničkog nadzora granice na razini 50 milijuna kuna, a radi se o termovizijama i radarskom sustavu čime ćemo u potpunosti zadovoljiti potrebe nadzora granice. „U potpunosti je spriječen ilegalni prijelaz i ljudi i roba na tom dijelu, no mi imamo i ozbiljnijih naslijeđenih problema od migrantske krize“, zaključio je ministar Orepić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je važnost što skorijeg završetka izgradnje Pelješkog mosta, pojasnivši kako njegova izgradnja za Hrvatsku nije samo povezivanje teritorija već ga treba gledati i kroz prizmu schengenskog sustava. „Zbog dijaloga koji vodimo i s Europskom komisijom, Europskom investicijskom bankom i međunarodnim financijskim institucijama, nadležno ministarstvo i Hrvatske ceste poduzimaju potrebne korake kako bi se sve učinilo da, ne samo Pelješki most, već i spojne ceste dođu u visoku fazu gotovosti kako bi i prijava prema Europskoj komisiji rezultirala odobravanjem odgovarajućih sredstava za njegovo financiranje“, rekao je. Dodao je da Vlada očekuje da će se konačna odluka donijeti tijekom prosinca, što bi bilo izuzetni važno za dalju dinamiku. „Vjerujem da ćemo vrlo skoro nakon te pozitivne odluke moći pristupiti konkretnom početku radova na tom strateškom infrastrukturnom projektu“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Upitan o ranije najavljenoj mjeri o isplati tisuću eura za svako novorođeno dijete, predsjednik Vlade Andrej Plenković pojasnio je da se na razini Vlade nastoji naći rješenje i za tu mjeru. „Po izračunima koje imamo to košta oko 300 milijuna kuna“, ustvrdio je, dodavši da ostaje za vidjeti hoće li to biti u ovoj ili idućoj proračunskoj godini. Poručio je da će demografska i pronatalitetna politika biti među ključnim Vladinim prioritetima, istaknuvši pri tom da su Vladin cilj održive i trajne mjere koje bi omogućile delimitiranje rodiljinih i roditeljskih naknada.
Foto: Hina/ Lana Slivar Dominić
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
