Predsjednik Vlade Plenković na sjednici: Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku

„Trajni i stabilni rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost bit će vidljivi u državnom proračunu za sljedeću godinu“, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.

Na današnjoj 7. sjednici Vlade Republike Hrvatske, usvojene su smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.

 „Ove smjernice daju okvir za ekonomsku i fiskalnu politiku za sljedeće tri godine, čiji su temeljni ciljevi definirani programom rada Vlade te predstavljaju procjenu prihoda i određuju limite rashodne strane državnog proračuna“, rekao je na početku sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Pojasnio je da je procjena gospodarskog rasta od 3,2 posto u 2017. godini, u koju su ukalkulirani učinci porezne reforme, temelj za planiranje proračuna 2017. Prihodovna strana proračuna, kazao je predsjednik Vlade, određena je očekivanim rastom gospodarskih aktivnosti te uzima u obzir provedbu porezne reforme, a radi se o iznosu od 119,6 milijardi kuna u 2017. godini.

„Na rashodnoj strani naglasak će i dalje biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta“, rekao je predsjednik Vlade. Istaknuo je da je fokus stavljen  na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti, kao i na prava hrvatskih branitelja. Naglasio je da, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, Ministarstvo obrane može očekivati povećanje proračuna na 1,23 posto BDP-a.  Dodao je da se predviđaju dodatna sredstva za nove mjere demografske politike, a povećanja su osigurana za aktivnosti novoosnovanog Ministarstva državne imovine, kao i za središnje urede za šport i  razvoj digitalnog društva. Nadalje, osigurana su i sredstva za kompenzaciju jedinicama lokalne uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna. „Mislim da je to je važna poruka svima koji planiraju izraditi proračune na lokalnoj i županijskoj razini za 2017. godinu“, ocijenio je predsjednik Vlade.

„Sveukupna fiskalna kretanja kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom proračuna opće države od 1,6 posto BDP-a u 2017. godini, što je dodatna potvrda pozitivnog trenda iz 2016. godine“, ustvrdio je.

Predsjednik Vlade je istaknuo da dodatno ohrabruje činjenica da je Europska komisija korigirala projekcije manjka proračuna opće države na 1,8 posto u 2017. i time prepoznala napore koje Hrvatska ulaže u konsolidaciju javnih financija. Kazao je i da očekuje ispunjavanje preporuka Vijeća Europske unije, vezano uz rješavanje pitanja prekomjernog proračunskog manjka. „Sve to će dati pouzdan signal investitorima da Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku. Time će se osigurati smanjivanje tereta duga i povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog“, naglasio je.

„Trajni i stabilni rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost bit će vidljivi u državnom proračunu za sljedeću godinu“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da dosad objavljeni visokofrekventni pokazatelji za treće tromjesečje 2016. godine ukazuju na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti. U trećem tromjesečju bilježi se međugodišnji rast industrijske proizvodnje, realnog prometa u trgovini na malo te broja noćenja turista, dok su građevinski radovi zabilježili rast od 2,2 posto u srpnju i kolovozu 2016. godine. U skladu s navedenim, očekuje se kako će gospodarski rast u 2016. godini biti viši od 2 posto projiciranih prilikom izrade proračuna za ovu godinu te će iznositi 2,7 posto. Ministar Marić kazao je da u 2017. očekuje ubrzanje gospodarske aktivnosti na 3,2 posto, čemu bi najveći pozitivni doprinos, od 3,7 posto, trebala dati domaća potražnja, dok se od inozemne potražnje, odnosno neto izvoza očekuje negativan utjecaj u visini od 0,6 posto.

Ponovio je da su u 2017. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani u iznosu od 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na prihode predviđene rebalansom proračuna za ovu godinu. Nadalje, izvijestio je da se prihodi od poreza za sljedeću godinu planiraju na razini od 72,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna, a od pomoći, odnosno uglavnom od korištenja sredstava Europske unije na 9,7 milijardi kuna.

Govoreći o planiranim rashodima, ministar Marić je naglasio da se zadržava načelo racionalnog, pravednog i efikasnog trošenja proračunskih sredstava, a u skladu s mogućnostima i poticanja gospodarskog rasta i socijalne pravednosti. Kazao je da su u  2017. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani u iznosu od 126,5 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna više u odnosu na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu. Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 3,8 milijardi kuna u odnosu na novi plan 2016. godine. Istovremeno, radi povećanja aktivnosti financiranih iz EU sredstava planira se povećanje rashoda za 937,9 milijuna kuna.

Naveo je da je rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2017. godini rezultat osiguranja sredstava za kompenzaciju sredstava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog izmjena zakonskih propisa vezano uz porez na dohodak u iznosu od 1.3 milijarde kuna te za mirovine i mirovinska primanja, zbog indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast broja umirovljenika, u iznosu od 697,0 milijuna kuna. Nadalje, naveo je i provedbu novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja u iznosu od 150,0 milijuna kuna. Ova sredstva, pojasnio je, ne uključuju sredstva za opskrbnine za branitelje koja se trenutno kao dio zajamčene minimalne naknade planiraju na pozicijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te sredstva za udžbenike za djecu hrvatskih branitelja koja su planirana na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ministar je spomenuo i  ulaganje u KBC Rijeka u iznosu od 110 milijuna kuna.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević zahvalio je ministru financija na povećanju proračuna za Ministarstvo obrane. „Smjernice i novi financijski plan za 2017. pridonijet će jačanju obrambene sposobnosti naše države, razvoju sustava nacionalne i domovinske sigurnosti, poboljšanje uvjeta života i rada vojnika", kazao je potpredsjednik Vlade Krstičević.

Na sjednici se raspravljalo i o provedbi porezne reforme te je Hrvatskom saboru u drugo saborsko čitanje upućen paket od 16 zakonskih prijedloga.  „Porezna je reforma jedna od ključnih reformi Vlade Republike Hrvatske, a o tome govori i dinamika i intenzitet rada na ukupno 16 prijedloga zakona, koje ćemo danas nakon sjednice Vlade uputiti u drugo čitanje u Sabor. Želim još jednom kazati da je riječ o cjelovitoj poreznoj reformi koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava te u tom pogledu predstavlja svojevrsni novitet u radu i Vlade i Hrvatskoga sabora“, kazao je predsjednik Vlade dodavši kako je Hrvatska bila jedna od Europskih zemalja u kojima je postojao svojevrsni dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima i potencijalnim ulagačima. „Stoga je osnovni cilj ove porezne reforme veća jednostavnost, prohodnost i sigurnost poreznog sustava, rasterećenje građana i poduzetnika, stvaranje stabilnog i konkurentnog poreznog sustava koji će ukloniti glavne prepreke za razvoj hrvatskoga gospodarstva“, rekao je predsjednik Vlade ističući kako je Vlada pri tom vodila računa o održivosti javnih financija, a nije zaboravila niti socijalnu komponentu društva. 

„U provođenju reforme nastojimo biti što učinkovitiji, no svjesni važnosti dosega ove reforme sve porezne zakone namjerno smo uputili u dva čitanja u Hrvatski sabor. Rasprava u prvom čitanju u Hrvatskom saboru pokazala se vrlo korisnom i sadržajnom te je rezultirala i kvalitetnim sugestijama i poboljšanjem tekstova prijedloga zakona, osobito u nomotehničkom pogledu“, kazao je premijer Plenković istaknuvši nekoliko izmjena u odnosu na prvo čitanje.

Prema prijedlogu zakona o Poreznoj upravi postojat će i Samostalni sektor za financijske istrage - dosadašnji Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara - s punim ovlastima za otkrivanje i suzbijanje svih oblika poreznih prijevara, utaje poreza, poreznih kaznenih djela, utvrđivanje imovine značajne vrijednosti koja je stečena na nezakonit način, svih oblika izbjegavanja plaćanja poreza, doprinosa i drugih davanja. 

Govoreći o izmjenama poreza na dobit, predsjednik Vlade je istaknuo da se u cijelosti zadržavaju olakšice za grad Vukovar.

Što se tiče izmjena zakona o porezu na dohodak priznaje se uvećani osobni odbitak od 3.750 kuna za osobe koje primaju osobnu invalidninu, a cenzus za limit za uzdržavanog člana povećava se s 12.500 na 15 tisuća kuna, s time da u cenzus ne ulaze darovanja u novcu i dobrima. „To je posebno važno u kontekstu naše politike usmjerene na poticanje demografije te u cenzus uzdržavanog člana neće ulaziti zajamčena rodiljina i porodiljina naknada“,  naglasio je predsjednik Vlade.

Također, istaknuo je da se kod zakona o porezu na promet nekretninama, predlaže da se rate kredita za mlade subvencioniraju neovisno o tome je li riječ o novoj ili rabljenoj nekretnini.
 
 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Andrej Plenković