Predsjednik Vlade: Koncept Europe više brzina treba demistificirati; Hrvatska se zalaže za uključiv pristup
Koncept Europe više brzina treba demistificirati i bitno je da on ne isključuje nikoga, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon završetka Neformalnog sastanka 27 čelnika Europske unije.
- 10.03.2017.
- Ispiši
Predsjednik Vlade istaknuo je da je Jean-Claude Juncker prijatelj Hrvatske te da bi mu kao predsjedniku Komisije bilo drago da se zemlje članice dogovaraju oko otvorenih pitanja. Ponovio je da Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske čvrsto stoje iza odluka usvojenih 2015. godine, podsjetivši da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u dobroj vjeri, no on je zbog pogreške slovenske strane kompromitiran i kontaminiran. Dodao je da su nakon toga slovenski predstavnik u arbitražnom sud Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Drenik odstupili. „Svakom tko to malo detaljnije promatra rekli bismo da je priča s time završena“, kazao je. Naglasio je da što god obnovljeni arbitražni sud, bez Hrvatske kao strane, odluči, to za nas ni na koji način u međunarodno-pravnom smislu neće stvarati nikakvu obvezu. Dodao je da je isto rekao i kolegi Ceraru. „Mislim da su Juncker i Cerar svjesni čvrste, konsolidirane i jedinstvene pozicije hrvatske vlasti u najširem smislu“, zaključio je premijer Plenković.
Upitan za komentar na ostavku Ladislava Ilčića, posebnog savjetnika potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova, predsjednik Vlade kazao je kako je očito da je gospodin Ilčić odlučio ići u izbornu utakmicu u Varaždinu te da se radi o njegovoj osobnoj odluci za koju on nije znao.
Novinare je zanimao i stav predsjednika Vlade o „Hrvatskoj kući“ u Bruxellesu. Rekavši da ne zna kako je taj postupak tekao za vrijeme ranijih Vlada, istaknuo je da je zatražio od veleposlanika i od ministra vanjskih i europskih poslova da vide u kojoj je fazi taj postupak, s obzirom da je prošlo četiri godine od kupnje te da je vrijeme da se ta zgrada stavi u funkciju i na taj način uštede sredstva koja trenutno idu u najam drugih prostora. „Zgrada svojom veličinom odgovara ne samo potrebama misije nego potrebama praktički svih diplomatskih predstavništava u Bruxellesu, a mogla bi biti i dom za urede hrvatskih županija koji su trenutno disperzirani“, kazao je.