Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas u radu Konferencije o podršci razvoju centara kompetencije (CEKOM), održanoj u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Predsjednik Vlade pozdravio je održavanje ove korisne konferencije kao primjer dobre prakse u kojoj se 748 milijuna kuna stavlja na raspolaganje projektima koji će dovesti do unaprjeđenja istraživanja, razvoja i povezivanja najmodernijih tehnologija s hrvatskim gospodarstvom. Upravo je u istraživanju, razvoju i inovacijama najveći potencijal rasta hrvatskoga gospodarstva, smatra Plenković i u njima vidi orijentire budućeg razvoja zemlje.
„Trenutno imamo dobre i pozitivne gospodarske trendove, makroekonomski pokazatelji i glede rasta BDP-a i glede rasta naše industrijske proizvodnje i izvoza su zasigurno ohrabrujuću. Agencije za kreditni rejting u posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatskoj unisono su izglede promijenile iz negativnih u stabilne i mislim da je dobro kad nepristrani strani gospodarski i financijski analitičari vide Hrvatsku tim očima. To je sigurno ohrabrenje za nastavak politike smanjenja javnoga duga i proračunskoga deficita“, kazao je predsjednik Vlade.
Naglasio je kako Vlada radi na finalizaciji ovogodišnjeg programa reformi iz Nacionalnog programa reformi kao jednog od dva ključna dokumenta, koji uz Plan konvergencije svaka članica EU priprema u kontekstu Europskoga semestra i godišnjega pregleda rasta. "Njihov interes za Hrvatsku najbolje pokazuje upravo dinamika dolazaka povjerenika, njih četvero u osam dana", kazao je predsjednik Vlade i podsjetio na posjete Cecilije Malmström, Nevena Mimice, Phila Hogana te Karmenua Velle.
Govoreći o sastanku Europskoga vijeća u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora, Plenković je napomenuo da se taj događaj odvio donekle u sjeni činjenice da je većina Britanaca rekla ne glede ostanka u Europskoj uniji, kao i da je britanska premijerka Theresa May jučer potpisala pismo koje će značiti notifikaciju o pokretanju procedure pregovora o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU.
Plenković je izrazio čvrsto uvjerenje da su ozračje kojem je svjedočio u Rimu, Deklaracija koju je potpisao te Rimska agenda dobri, poticajni i u ovom trenutku nužni za europski projekt.
"Ono što je ispred nas je kako Hrvatska, kao najnovija članica Europske unije sada u ovom trenutku može, u sredini ove financijske perspektive koristiti ono što Europska unija jest, a to je dodana vrijednost nacionalnom razvoju svih njezinih članica", poručio je predsjednik Vlade Plenković.
Istaknuo je kako su europski strukturni i investicijski fondovi upravo ono čime se zemlje veličine i gospodarskog razvoja poput Hrvatske nastoje poduprijeti da bi bili dodatni poticaj gospodarstvu. Dodao je da operativni program koji se odnosi na konkurentnost i koheziju, u ovoj financijskoj perspektivi za Hrvatsku, čini oko 65% ukupnih sredstava, gotovo 11 milijardi eura. Predsjednik Vlade kazao je da ova Konferencija u fokus stavlja centre kompetencije i pruža priliku hrvatskim poduzetnicima, stručnjacima i istraživačima da kroz ovakve projekte pridonesu povećanju izdavanja za istraživanje i razvoj, s trenutnih 0,81% BDP-a na razinu od 2%. Izrazio je želju da 34 projekta koja se pokreću danas i na koje se odnosi ovaj ograničeni poziv budu u različitim dijelovima Hrvatske generatori i motori razvoja.
Dodao je da je namjera Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta da gospodarstvenici i poduzetnici kroz ovakve projekte prepoznaju partnera u Vladi i instituciju koja rasterećuje gospodarstvo i omogućuje da se ono brže i sigurnije razvija. Podsjetio je da se zadaća Vlade bazira na četiri stupa: političkoj stabilnosti, pravnoj sigurnosti, rastu i razvoju te društvenoj solidarnosti.
Poručio je da centri kompetencije imaju za cilj provedbu Strategije pametne specijalizacije te da Hrvatska bude zemlja koja će znati iskoristiti mogućnosti koje pridonose zdravlju i kvaliteti života, energiji i održivom okolišu, prometu i mobilnosti, najširim aspektima sigurnosti te hrani i bio-ekonomiji. Naveo je da je to pet područja koja se tiču pametne specijalizacije i u tom se pogledu ovi projekti trebaju podudarati s onim što se događa u razvoju informacijskih tehnologija i elektroničkih usluga.
Istaknuo je da je Vlada prepoznala digitalnu ekonomiju kao područje radnih mjesta budućnosti. Podsjetio je da je Vlada osnovala i Središnji državni ured za digitalizaciju društva. Ključnim je ocijenio nastavak reforme obrazovnoga sustava te provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, uključujući i kurikularnu reformu.
''Na toj reformi radi novo stručno Povjerenstvo čija je zadaća na kvalitetan način kreirati naš obrazovni sustav kako bi mladi ljudi u Hrvatskoj stekli temeljna znanja o svojoj zemlji, njezinoj povijesti, jeziku, identitetu, tradiciji i kulturi, ali i kako bi kroz obrazovni sustav stekli široko obrazovanje koje će im kasnije omogućiti potrebne specijalizacije, učiniti ih spremnima za mobilnost i biti odgovornim akterima u društvu, spremnima za tržište rada'', rekao je predsjednik Vlade Plenković.
Kazao je i da ovakvi projekti konkretiziraju i korist zajedničkih europskih politika i važne redistribucijske snage europskoga proračuna. „Kada povežemo ta dva elementa, onda ćemo moći ojačati ono najvažnije, a to je identificiranje s projektom, njegov demokratski legitimitet i vrlo jasno otklanjanje trendova demagogije i populizma koji se šire brojnim državama članicama, ali i Hrvatskom. A moja će Vlada biti ta koja će u toj utakmici pobijediti“, zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
