Vlada Republike Hrvatske je na današnjoj 43. sjednici usvojila Zaključak o pripremi analize lijeka za liječenje visokorizičnog neuroblastoma kod djece i pripremi prijedloga modaliteta osiguranja potrebnih sredstava.
„Želimo pokazati empatiju i solidarnost i maksimalan izlazak u susret kada je riječ o zdravlju djece, koji se nažalost susreću s ovako teškom bolesti“, istaknuo je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Kazao je da će Vlada zadužiti Ministarstvo zdravstva da zajedno s Povjerenstvom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje razmotri sve okolnosti o opravdanosti primjene lijeka. Predsjednik Vlade pojasnio je da je lijek još uvijek u ranoj fazi kliničke primjene te sa sobom nosi i određene nuspojave koje mogu biti negativne.
Najavio je da će Povjerenstvo donijeti preporuku u konzultaciji s najrelevantnijim europskim stručnjacima i žurno predložiti odgovarajuće modalitete iznalaženja rješenja za pitanje osiguravanja sredstva za nabavu ovih lijekova.
„Naravno, sve to sukladno spremnosti i mogućnosti malih pacijenata da prime ovu terapiju“, zaključio je predsjednik Vlade.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić pojasnio je kako ni u jednom trenutku nije bilo upitno da lijek treba biti osiguran tamo gdje je medicinski indiciran te je zbog toga i osnovano Povjerenstvo s najboljim hrvatskim ekspertima koji se bave solidnim tumorima. Dodao je da s obzirom da je lijek je vrlo kratko u primjeni i s vrlo malog iskustva Povjerenstvo je tražilo još vremena da provjere lijek o kojem će se konzultirati i s europskim stručnjacima.
„Mi ćemo negdje do početka sljedećega tjedna imati konačno mišljenje kod koje bi djece lijek bio opravdan, a da je pritom rizik prihvatljiv. Kad ćemo to imati, prema Vladi ćemo dogovorno uputiti zahtjev da zajedno nađemo financijski model kako bi lijek bio nabavljen potrebitima“, kazao je ministar Kujundžić.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac govorila je o Prijedlogu strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine.
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske je temeljni planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova postizanja, područja s razvojnim posebnostima, kao i međusobni odnos i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije.
Ministrica Žalac istaknula je da se Strategijom utvrđuju razvojni ciljevi usmjereni prema društveno gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti te jačanju razvojnog potencijala onih dijelova zemlje koji zaostaju u razvoju odnosno potpomognutih područja te područja s razvojnim posebnostima kako bi postali što konkurentniji.
Strategijom su definirana tri strateška cilja politike regionalnoga razvoja i to: povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja, povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti te sustavno upravljanje regionalnim razvojem.
Svaki strateški cilj razrađen je kroz prioritete i mjere. U svakome prioritetu definirano je od dvije do pet razvojnih mjera kojima su obuhvaćene mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća. U opisima mjera nalazi se indikativni popis aktivnosti, programa i projekata koji se planiraju provoditi u okviru pojedine mjere, a ukupna vrijednost Strategije do 2020. godine iznosi 32 milijarde kuna.
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojim se
nastoji na jednom mjestu sveobuhvatno urediti prava žrtava nasilja u obitelji.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković podsjetio da je važeći Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine u primjeni dulje od sedam godina. Međutim, potreba donošenja novog zakona uvjetovana je posljednjim izmjenama (novinama) Kaznenog zakona iz 2015. godine kojima je, kao samostalno kazneno djelo, vraćeno kazneno djelo nasilja u obitelji, ali i činjenicom postojanja nekih drugih kaznenih djela u Kaznenom zakonu.
Propisivanjem kataloga prava žrtava nasilja u obitelji ojačati će se njihova procesnopravna pozicija, omogućiti im aktivno sudjelovanje u postupovnim radnjama koje nadležna tijela poduzimaju radi njihove zaštite i sankcioniranja počinitelja te spriječiti njihova traumatizacija i sekundarna viktimizacija u postupku. Uz to uvode se načela o postupanju prema žrtvama nasilja u obitelji, definiraju različiti oblici nasilja u obitelji, određuje krug osoba na koje se zakon odnosi, pri čemu se krug osoba širi i na osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi.
Uz novine koje je uveo Kazneni zakon, također ovim se zakonskim prijedlogom nacionalno zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije, i to s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) te Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 29. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem te
Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Vlada je donijela Akcijski plan za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, a raspravljena je Odluka o proširenju primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva.
Dana je suglasnost društvu Hrvatske ceste na Plan građenja i održavanja državnih cesta za 2017. godinu, kao i društvu Hrvatske autoceste na Plan građenja i održavanja autocesta za 2017. godinu.
Obrazlažući Odluku o stavljanju izvan snage Odluke o načinu raspolaganju dionicama društva Borovo d.d. u vlasništvu Republike Hrvatske, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici 25. rujna 2015. godine donijela Odluka o načinu raspolaganja dionicama društva Borovo d.d., u vlasništvu Republike Hrvatske, kojom se daje suglasnost Centru za restrukturiranje i prodaju da zaposlenima i ranije zaposlenima u trgovačkom društvu Borovo d.d. i njegovim pravnim prednicima ponudi na prodaju 50 posto dionica serije A u vlasništvu Republike Hrvatske, uz popust na navedenu nominalnu vrijednost dionice.
Pojasnila je da bi to značilo djelomičnu privatizaciju Borova, koja bi se provodila temeljem zakona o privatizaciji koji se više ne primjenjuje. „Izmijenjena vlasnička struktura otežala bi i mogućnost pronalaska strateškog partnera koji bi bio voljan preuzeti tu tvrtku u cijelosti, uložiti svježi kapital, osigurati uspostavu dugoročne održivosti poslovanja društva i zadržati radna mjesta“, kazala je potpredsjednica Dalić.
Donesena je i Odluka o osnivanju Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika te je izmijenjena i dopunjena Odluku o osnivanju Komisije za granice.
Na kraju, prihvaćeno je Godišnje izvješće o radu Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada za 2016. godinu.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
