Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković obratio se danas Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.
U svom govoru posebno se osvrnuo na 25. godišnjicu članstva Republike Hrvatske u UN-u i hrvatska iskustva s mirovnim misijama, međunarodni poredak i reforme UN-a, te međunarodno pravo i migracije, kao i klimatske promjene te globalne izazove.
Uvodno je podsjetio kako je prije 25 godina prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman govorio pred Općom skupštinom, kada je Hrvatska postala članicom Ujedinjenih naroda, što je označilo njezin povratak u zajednicu slobodnih naroda. U to je vrijeme, kazao je, prvi hrvatski predsjednik apelirao na međunarodnu zajednicu da pomogne zaustaviti agresiju na Hrvatsku i uspostaviti trajni mir.
„Otada je moja zemlja obnovljena, modernizirana i temeljito transformirana, a postala je i jednom od europskih glavnih turističkih destinacija. Hrvatska je danas članica Europske unije i NATO-a “, naglasio je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da danas Hrvatska aktivno sudjeluje u mirovnim operacijama diljem svijeta.
Podsjetio je da je Hrvatska, u svom relativno kratkom članstvu u UN-u, sudjelovala u radu Vijeća sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, Komisiji za izgradnju mira, a trenutno je i članica Vijeća za ljudska prava.
Ističući da se Hrvatska snažno zalaže za međunarodni poredak utemeljen na pravilima, kazao je kako je potrebno da institucije, na nacionalnim i globalnim razinama, budu više otvorene prema javnosti i istinski uključuju građane u procese donošenja odluka.
„Samo kroz aktivno i informirano građanstvo možemo stvoriti odgovorne vlade i vjerodostojne institucije“, poručio je Plenković.
Naglasio je posvećenost Hrvatske potpori drugim zemljama u post-konfliktnoj tranziciji, svojim vlastitim iskustvom u pomirenju i izgradnji povjerenja. U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska bila primateljica sigurnosti, uključujući i nekoliko UN-ovih misija, pri čemu je UNTAES u istočnoj Slavoniji ocijenio jednom od najuspješnijih mirovnih misija, koja je završila 1998. mirnom reintegracijom dijela okupiranog hrvatskog teritorija.
„Stavljamo na raspolaganje ovaj jedinstveni know-how i opsežnu stručnost kao koristan dodatni doprinos naporima međunarodne zajednice u sličnim situacijama, kao što je implementacija Sporazuma iz Minska u Ukrajini“, poručio je Plenković.
Kazao je da Hrvatska čvrsto vjeruje da i Ujedinjeni narodi moraju držati korak s promjenama u svijetu i mijenjati se te stoga podupire želju glavnog tajnika UN-a za reformama, posebno u mirotvornim misijama i razvoju. Pritom je izdvojio kao središnju reformu za UN reformu Vijeća sigurnosti. Predsjednik Vlade istaknuo je kako je potrebno povećati obje kategorije članstva u Vijeću – stalno i nestalno – te osigurati bolju predstavljenost istočne Europe kroz nestalno članstvo.
U svom se obraćanju predsjednik Vlade osvrnuo i na izbjegličke krize i masovne migracije, s kojima je danas svijet suočen, ističući da se i Hrvatska suočila s ozbiljnim izbjegličkim i migrantskim situacijama.
„Tome smo uvijek pristupali i nastavit ćemo pristupati stavljajući ljude na prvo mjesto“, rekao je Plenković.
Naveo je kako Hrvatska zagovara pristup migracijama koji kao prioritet stavlja sigurnost, dostojanstvo, ljudska prava i temeljne slobode svih migranata, dok je kao i kod svih drugih globalnih izazova, i ovdje potreban cjelovit pristup.
„Stoga se moramo zajedno boriti protiv uzroka masovnih migracija, bili oni siromaštvo, ratovi, klimatske promjene ili prirodne katastrofe, istovremeno ustajući protiv iskorištavanja i zlostavljanja u kontekstu trgovine i krijumčarenja ljudi“, napomenuo je Plenković.
Predsjednik Vlade istaknuo je da se u rješavanju kriza diljem svijeta treba fokusirati na ranom upozoravanju, prevenciji i diplomaciji, a da sukobi zahtijevaju prilagođene pristupe.
„Naš doprinos mirovnim misijama nastavit će biti važna odrednica naše vanjske politike i kroz izravno sudjelovanje i kroz dijeljenje našeg iskustava i stručnosti“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da je Hrvatska sudjelovala u 19 UN-ovih mirovnih misija te da se trenutno priprema za UNIFIL u Libanonu, a istovremeno sudjeluje u međunarodnim operacijama EU-a i NATO-a.
Predsjednik Vlade naglasio je da su ljudska prava i temeljne slobode univerzalne vrijednosti te da kršenje ljudskih prava zahtjeva trenutnu i odgovarajuću reakciju. Stoga, poručio je, Hrvatska zagovara jaču povezanost između Vijeća za ljudska prava i Vijeća sigurnosti.
Napomenuo je kako Hrvatska pozdravlja osnivanje Ureda Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma, a također je potrebno nastaviti raditi na prevenciji i borbi protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma.
Plenković je naglasio čvrstu hrvatsku potporu nedavnim aktivnostima Vijeća sigurnosti prema Sjevernoj Koreji, čije djelovanje predstavlja izravnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti.
,,Pozivamo sjevernokorejske vlasti da prekinu s razvojem i testiranjem nuklearnog oružja i ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu i rezolucijama UN-a'', poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade istaknuo je da poštivanje standarda, načela i pravila međunarodnog prava, kao i njihova implementacija, predstavlja čvrsti temelj za trajni mir i stabilnost u svijetu, dodavši kako je Hrvatska tome iskreno predana. Ocijenio je da se sporovi trebaju rješavati mirnim sredstvima i u skladu s međunarodnim pravom te da je od posebne važnosti da su sve međunarodne presude u skladu s najvišim pravnim standardima.
„Kompromitiranje nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih sudova i sudaca, kao što je bio slučaj u prekinutom arbitražnom procesu između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima, stoga Hrvatska nije imala drugog izbora nego povući se iz arbitražnog procesa“, poručio je Plenković.
Istovremeno, dodao je, Hrvatska želi riješiti otvorena granična pitanja sa Slovenijom, susjednom, prijateljskom i partnerskom zemljom, kroz bilateralni dijalog.
U svom se govoru predsjednik Vlade Plenković osvrnuo i na mir i stabilnost u jugoistočnoj Europi, kazavši kako je to od ključne važnosti za Hrvatsku. Naglasio je da Hrvatska aktivno podupire članstvo zemalja jugoistočne Europe u Europskoj uniji i NATO-u.
„To je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu, gdje je jednakost triju konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata – preduvjet pune funkcionalnosti i stabilnosti države i njezinog europskog integracijskog procesa“, rekao je.
Predsjednik Vlade naglasio je važnost prilagodbe obrazovnih sustava koji trebaju stvarati buduće odgovorne građane, dati im mogućnost zapošljavanja i odgovoriti na stvarne potrebe tržišta rada.
Iskorjenjivanje siromaštva predsjednik Vlade smatra primarnim ciljem globalnog razvoja, s obzirom da je ono i uzrok i posljedica sukoba, nestabilnosti i kriza. Dodao je da je održiv razvoj moguće postići jedino poštivanjem ljudskih prava, jednakosti, dobrog vladanja i vladavine prava u društvima koja su uključiva.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković upozorio je na svakodnevnu eroziju klimatskih uvjeta, ističući kako ni Hrvatska proteklih mjeseci nije bila pošteđena od požara i poplava dosad neviđenih razmjera, što zahtijeva neodgodivu akciju.
Dodao je kako je svoju posvećenost globalnim naporima u očuvaju okoliša Hrvatska pokazala ratificiranjem Pariškog sporazuma, kao i u New Yorku potporom novoj francuskoj inicijativi - Globalni pakt za okoliš – usmjerenoj prema boljoj koordinaciji u borbi protiv klimatskih promjena.
„Hrvatska predanost multilateralizmu je nepokolebljiva. Vjerujemo u sustav Ujedinjenih naroda i naš zajednički potencijal u promoviranju učinkovite, uključive i održive globalne vladavine, temeljene na pravilima i načelima međunarodnoga prava. Upravo je s tom težnjom Hrvatska pristupila Ujedinjenim narodima prije 25 godina“, kazao je predsjednik Vlade.
Poručio je da su poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i ekonomskog razvoja, solidarnosti i zajedničkih izazova plemenite ambicije i odgovornost.
„Samo zajedničkim snagama možemo ostvariti i unaprijediti naše naše ciljeve i vrijednosti. Naša je dužnost da to učinimo, a vrijeme za to je sada“, zaključio je svoj govor pred Općom skupštinom UN-a predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
.jpg?width=750&height=500)