Podsjetio je na težnje hrvatskoga naroda za slobodom, demokracijom, neovisnošću i vlastitom državom, a onda i za ostalom nadgradnjom koja znači pouzdane institucije, vladavinu prava, slobodno tržište, zaštitu socijalnih prava i strateške procese.
„Ti su procesi konsolidirali ono što je prvi hrvatski predsjednik naveo u svom govoru u Hrvatskom saboru 30. svibnja 1990. godine, kada je za proces europeizacije zemlje, praktički trasirao put koji su brojne Vlade i sazivi Hrvatskoga sabora, predsjednici i predsjednica pa i mi sada, nastavili predano slijediti i raditi na tome", kazao je predsjednik Vlade građanima.
Najavio je da Vlada sada, u okviru europskoga projekta želi ostvariti ulazak u Schengenski prostor u prvoj polovici 2019. godine, a nakon toga ispuniti kriterije da Hrvatska postane i članica eurozone. Ponovio je, kada je riječ o odnosima sa susjedima, da je prenošenje znanja i iskustva Hrvatske, najpotrebnije susjedima kako bi ispunili kriterije koji su pred njima.
„Mi želimo da svi oni koji žele ući u Europsku uniju i Sjevernoatlantski savez to i naprave na temelju individualnih postignuća, a Hrvatska će im u tome zasigurno pomoći kao što već čini i do sada“, poručio je.
Govorio je o nizu aktivnosti koje Vlada čini da pokrene razvoj Slavonije, poručivši da u svojoj Vladi ima za to pravi strateški trokut mladih slavonskih ministara: ministrice Žalac za regionalni razvoj i EU fondove, ministra Tolušića za poljoprivredu i ministra financija Zdravka Marića.
„Mi smo prepoznali koliko je Slavonija pogođena raznim nedaćama zadnjih 26 godina, od ratne agresije na Hrvatsku koja je ostavila posljedice s kojima se i danas suočavamo, ali činjenica je da smo suočeni i s odlaskom ljudi iz Slavonije pa je pitanje demografske obnove i revitalizacije ključno gospodarsko i razvojno pitanje“, naglasio je predsjednik Vlade i dodao da Vlada Projektom Slavonija želi na koherentan način objediniti nacionalna sredstva, sredstva iz Europske unije i privatna sredstva iz različitih jedinica lokalne samouprave, kako bi mladi ostali u svojoj zemlji.
Građane je zanimala situacija s blokiranjem hrvatskog ulaska u OECD, kao zadnje međunarodne legitimacije Hrvatske. Predsjednik Vlade kazao je da Hrvatska ima nekoliko otvorenih pitanja sa susjedima, a većina tih pitanja datira iz vremena današnje obljetnice.
„Hrvatska politika, kada je riječ o granicama, sve je to vrijeme vrlo jasna i smatra da su granice bivših republika granice samostalnih država. Preostao je proces uređivanja te granice, a jedno od načela kojim se mi vodimo je katastarsko. I ova arbitraža, iz koje je Hrvatski sabor prije dvije godine tražio da izađemo, u najvećoj je mjeri slijedila ta načela. I zato za nas postoji samo dobra volja, da u duhu dobrosusjedskih odnosa, u europskome, civiliziranom duhu, ta otvorena pitanja granice rješavamo i sa Slovenijom, da našim prijateljima u Bosni pojasnimo da Pelješki most i u najkreativnijoj varijanti ne može biti nigdje drugdje nego tamo gdje jest, a to je na hrvatskome teritoriju, iznad hrvatskog unutarnjeg područja. Dakle, stvari su za nas nesporne. Imaju li drugi ambicije da neke svoje interese plasiraju - imaju, ali budite uvjereni da svi koji su u hrvatskoj Vladi, u Hrvatskome saboru, i predsjednica, jako dobro znaju što su nacionalni interesi, što je državni teritorij, i s kolikom pozornošću, pažnjom i osjećajem za sve okolnosti pristupamo rješavanju tih problema“, bio je jasan predsjednik Vlade.
Nakon razgovora s građanima u Hrvatskome saboru, Plenkovića su novinari pitali o povjerenju građana u način rješavanja problema Agrokora.
„Sve što radimo, radimo s ciljem opće dobrobiti. Ako imate krizu u kompaniji koja ima toliki broj zaposlenika u Hrvatskoj i susjednim zemljama, onih koji su vezani uz tu kompaniju, ako vam prijeti stečaj, a vi znate kakav je značaj maloprodajnoga lanca, onda mislim da smo poduzeli korake koji su u tome trenutku osigurali najbitnije: funkcioniranje same kompanije, novo povjerenje, svježu likvidnost, ostanak radnih mjesta i najbolju turističku sezonu. Sada idemo prema drugoj fazi, fazi restrukturiranja i nagodbe. Sve što radimo, radimo sukladno Ustavu i zakonima Republike Hrvatske i u najboljoj namjeri da nema destabilizirajućeg efekta za hrvatsku ekonomiju i financijski sustav“.
Upitan o poruci Sberbanke koja očekuje da Hrvatska vrati dug Agrokora, predsjednik Vlade je istaknuo da je Sberbank jedan od stalnih, potpuno informiranih članova privremenog vjerovničkog vijeća od nultoga dana. Naveo je kako su predstavnici Sberbanka sudjelovali u razgovorima i s bivšom upravom i s Vladom, u okviru koordinacije različitih banaka koje su ključni vjerovnici.
„Imaju sve informacije, mislim da njihovi pravnici jako dobro čitaju što je bio smisao izvanredne uprave, dakle, otklanjam tezu o nacionalizaciji. Nacionalizacija je nešto drugo. Ovo je zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenom vremenskom razdoblju. Oni su jedan od bitnih vjerovnika, imali su prigode i trenutaka i mogućnosti da kažu sve što žele u ovom procesu i da u njemu sudjeluju. Vjerujem da imaju legitiman interes štititi svoj novac, međutim, isto tako treba reći da kada su taj novac davali nisu ništa pitali ni vas, ni mene, ni hrvatsku Vladu. Oni su komercijalna banka i vjerujem da su uz odgovarajući due diligence donosili odluke o tako velikom kreditiranju, a sada su u procesu restrukturiranja i nagodbe jedan od aktera“, pojasnio je.
Upitan o svome sudjelovanju na „aktualnom satu“ Dana otvorenih vrata Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade kazao je da je do toga došlo u spontanom dogovoru s predsjednikom Sabora i članovima Vlade.
„To dosad nije bila praksa, ali mislim da ljudi žele kontakt, žele postaviti pitanja i to je dobro, prije svega za jedan široki i važan proces povratka povjerenja u hrvatske institucije i u predstavničku demokraciju. Dobro je da ljudi imaju direktan osjećaj, ne samo putem medija, čija je uloga jako važna i koju jako cijenim, ali su ovakvi trenuci, po meni nezamjenjivi“, odgovorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.