Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio je danas u Zagrebu Konferenciju „Brže, bolje, modernije pravosuđe“, izrazivši zadovoljstvo što se održava na Europski dan pravosuđa.
Predsjednik Vlade pozdravio je temu današnje konferencije o bržem, boljem i modernijem pravosuđu. „Njome se jasno naznačuje smjer kojim želi ići naša Vlade te se jasno definira zadaća i vizija Ministarstva pravosuđa, ali i svih aktera u hrvatskom pravosuđu“, kazao je.
Posebno je naglasio da je reforma pravosudnog sustava jedna od najdugotrajnijih reformi u hrvatskom društvu, podsjetivši da je posebno intenzivirana 2005. godine u vrijeme početka pregovora o članstvu u Europskoj uniji te su se njome bavile brojne hrvatske vlade.
Predsjednik Vlade ocijenio je reformu pravosudnog sustava jednom od kapitalnih i strukturnih reformi važnih za gospodarstvo, društveni razvoj i ekonomski rast te za percepciju Hrvatske kao zemlje poticajne za ulaganja. Kazao je da je punih 12 godina rad pravosudnih tijela ključno političko, pravno i ekonomsko pitanje, koje je uvijek u središtu interesa medija i javnosti.
Podsjetivši da je u tih 12 godina poduzet jako veliki broj reformi, predsjednik Vlade istaknuo je da je reforma pravosuđa trajan proces te je potrebno učiniti dodatne napore kako bi Hrvatska dosegla najviše europske standarde.
„U tom pogledu pomaci u rješavanju brojnih proceduralnih, materijalnih i organizacijskih nedostataka učinili su nas u nekim aspektima bržim i učinkovitijim“, kazao je Plenković, ocijenivši kako u segmentu organizacije pravosudnog sustava još uvijek postoji prostora za napredak.
U prilog tome, predsjednik Vlade Plenković naveo je da je 2004. godine na svim hrvatskim sudovima bilo milijun i 650 tisuća neriješenih predmeta, a danas ih je 476.591, dodavši da unazad godinu dana trend smanjenja neriješenih predmeta napreduje te iznosi 11,5 posto.
Ustvrdio je i da je od 2008. godine do danas mreža sudova drastično racionalizirana, navevši primjer smanjenja broja općinskih sudova u zadnjih 9 godina sa 108 na 24, a prekršajnih sa 114 na 22.
Predsjednik Vlade naglasio je i da je promijenjen čitav niz procesnih i materijalnih zakona, čime je omogućeno skraćivanje duljine trajanja sudskih postupaka, rasterećenje sudova od predmeta koji po svojoj prirodi nisu sudski, uvođenje sustava besplatne pravne pomoći i informatizacija pravosuđa.
„Naglasak je stavljen i na uspostavu novog sustava ulaska vježbenika u pravosudni sustav te imenovanja i napredovanja pravosudnih dužnosnika koji se danas temelje na objektivnim i transparentnim kriterijima“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade rekao je da su promjenom Ustava Republike Hrvatske, od 16. lipnja 2010. godine stvoreni preduvjeti za dodatno jačanje neovisnosti i profesionalnosti pravosuđa, ali i naglasio da usprkos velikim pomacima stanje u pravosuđu još uvijek nije zadovoljavajuće.
Dodao je da postupci traju predugo, čime se povređuje pravo građana na suđenje u razumnom roku, a što posljedično ima i negativan utjecaj na gospodarstvo i investicije.
„Upravo je poslovna i investicijska klima uvelike determinirana pravnom sigurnošću i stanjem u pravosuđu. Stoga sam i prošle godine u kampanji rekao da aspekt pravne sigurnosti i pouzdanosti našeg pravnog okvira mora biti jedna od stožernih aktivnosti cijele Vlade u svim aspektima rada“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade upozorio je na nizak stupanj povjerenja javnosti u pravosuđe, rekavši da još uvijek postoji velik broj neriješenih predmeta, pogotovo starijih od 10 godina. Naveo je da je takvih predmeta trenutno 10.616, od kojih je preko 542 starijih od 15 godina. „To je jako dugo razdoblje i to u načelu ne bi trebalo postojati“, ocijenio je Plenković.
Naglasio je da je Vlada u godinu dana mandata temi pravosuđa pristupila odgovorno i strateški. „Taj pristup imamo osobito kada je riječ o neovisnosti, nepristranosti i učinkovitosti kao jamcu pravne sigurnost i vladavine prava na socijalnom, ekonomskom pa i političkom planu“, dodao je predsjednik Vlade.
Podsjetio je da Vlada u prvoj godini mandata ispunila značajan dio Programa koji se odnosi na pravosuđe. Spomenuo je brojne amandmane koji su se ticali Ovršnog zakona i učinili ga pravednijim i uravnoteženijim. Naglasio je da Vlada osnovala radnu skupinu koja će u dogledno vrijeme pripremiti novi i cjeloviti Ovršni zakon, kazavši da je ova tema povezana s objektivnim problemima brojnih ljudi, od onih koji su blokirani do onih koji žive na rubu socijalne egzistencije.
Naveo je da je izmijenjen i Zakon o izvlaštenju čime su uklonjeni nedostaci koji su sprječavali investitore u provedbi projekata, otežavali kreditna zaduženja i korištenje sredstava iz fondova Europske unije te je u okviru digitalizacije pravosuđa omogućeno podnošenje elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu od strane javnih bilježnika i odvjetnika, a sustav ePodnesak uveden je na sve prekršajne sudove u Republici Hrvatske.
Kazao je i da je donesen i novi Zakon kojim se problemu nasilja u obitelji pristupa odlučnije i koji na jednom mjestu uređuje prava žrtava obiteljskog nasilja, sukladno najvišim međunarodnim standardima. Najavio je izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, koji će pojednostaviti proceduru osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, što je također bitan aspekt za bolju investicijsku klimu, ali i zaštitu prava vlasništva na nekretnini
. Također, predsjednik Vlade izrazio je potrebu donošenja i novog Zakona o kaznenom postupku.
Govoreći o neovisnosti sudbene vlasti, predsjednik Vlade je kazao da se ona manifestira nemiješanjem u njezin rad te poštivanjem njenih odluka, istaknuvši da izvršna vlast neće, ne može i ne smije ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležna pravosudna tijela, kao i u odluke koje se tim povodom donose.
„To su načela koja naša Vlada razumije i poštuje, a imam ponekad dojam da to svi u hrvatskom društvu ne razumiju“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade podsjetio je da neovisnost pravosuđa ne isključuje i odgovornost pravosudnih dužnosnika za odluke koje donose, a koje trebaju biti nepristrane te se uvijek temeljiti na zakonima i činjenicama.
U kontekstu profesionalnog razvoja pravosudnih dužnosnika, predsjednik Vlade spomenuo je i novu ulogu pravosuđa nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, napomenuvši da su napravljeni važni iskoraci u obrazovnom smislu kroz Pravosudnu akademiju i Državnu školu za pravosuđe.
Posebno je naglasio da hrvatski sudovi od 1. srpnja 2013. godine primjenjuju i nacionalno i europsko pravo, što znači da ritam prilagodbe složenom pravnom sustavu Europske unije u velikoj mjeri ovisi o edukaciji pravosudnih dužnosnika u području europskog prava, korištenju različitih modela pravosudne suradnje, kao i suradnji sa Sudom Europske unije.
Zaželjevši uspjeh u radu Konferencije, predsjednik Vlade Plenković pozvao je nazočne da kao akteri u reformi pravosuđa u skladu s ustavnim i zakonskim kompetencijama zajedno rade na poboljšanju postojećeg stanja, naglasivši pritom i važnost akademske zajednice.
„Samo sinergijom akademije, prakse i institucija možemo učiniti pravosuđe učinkovitijim i vratiti povjerenje u njegovo funkcioniranje“, zaključio je svoj govor Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
