Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio je danas na Zagrebačkom velesajmu Interliber – 40. Međunarodni sajam knjiga i učila.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
„Zahvaljujem gospodinu Bandiću na supokroviteljstvu nad 40. Interliberom.
Pozdravljam i izaslanicu Predsjednice,
ministricu kulture,
ministra državne imovine,
ministra zaštite okoliša i energetike,
predsjednicu Uprave Zagrebačkog holdinga,
i sve vas koji ste pridonijeli da još jedan Interliber, koji se održava na Zagrebačkom velesajmu, uistinu bude onaj najdraži i najvoljeniji sajam svih generacija.
Vlada koju predvodim odgovorno je i s pažnjom angažirana da radi na razvoju svih poticajnih mjera koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva u Republici Hrvatskoj.
Znate i sami da smo se u proteklom vremenu suočili i s krizom koja je nastupila u hrvatskom knjižarstvu. Slom najvećeg knjižarskog lanca u Hrvatskoj i s njime uzrokovani gubitci nametnuli su potrebu da se sva raspoloživa sredstva bez odlaganja preusmjere na saniranje akutnih posljedica te situacije.
Mislim da smo u tome uspjeli, prije svega, zahvaljujući samim angažmanom Ministarstva kulture i tu posebno zahvaljujem ministrici Obuljen.
No, i bez te krize, trebalo je na početku mandata definirati smjerove zajedničkoga djelovanja, prije svega pitanja financijske nestabilnosti i manjka likvidnosti, problema vezanih uz održavanje nakladništva kao kulturne industrije, do pitanja opstanka tiskane knjige, ne toliko zbog mogućnosti elektroničkih medija i uopće digitalnoga društva u kojem svakim danom sve više nastojimo biti dio jer to je i smjer općenito razvoja i Hrvatske i Europe, već i zbog krize koja je prouzročena opadanjem čitateljske publike, odnosno gubitkom novih generacija za pisanu riječ.
Pa evo i ovotjedna naslovnica Economista govori o tome kako su digitalno društvo i društvene mreže imali i negativne efekte na demokraciju, ali nužno imali efekta i na kulturu čitanja, koja je po mom sudu izrazito važna i učinit ćemo sve da tu kulturu njegujemo, potičemo i učinimo prisutnijom nego što je to trenutno slučaj.
Namjera Ministarstva kulture, ali i svih drugih resora koji su uključeni, usmjerena je prema optimizaciji postojećih i razvoju novih poticajnih modela, a čitav sektor mora započeti rješavati strukturne probleme s kojima je suočen.
Mene veseli što u prigodi ovog 40. izdanja Međunarodnog sajma knjiga i učila Inteliber mogu zaključiti da se stanje stabiliziralo, da je likvidnosna situacija puno bolja nego što je bila prije otprilike nekoliko mjeseci, a ono što je posebno važno da su se osnažili postojeći programi i pokrenuli novi.
S tim želim reći da je Program poticaja poduzetništvu u kulturi vrijedan 2 milijuna kuna, da je Program poticaja poduzetništvu u nakladništvu vrijedan 4 milijuna kuna, da će tim sredstvima izdavači obnoviti tehnološku infrastrukturu, izgraditi alternativne prodajne kanale i pojačati svoje marketinške aktivnosti.
Također, planira se i novi razvoj programa potpore koji će se usmjeriti pomaganju rada knjižara te otvaranju knjižara u onim gradovima u kojima takvih prostora nema, a na tragu dobrih europskih primjera ulaganja i potpore distribuciji kulturnih i kreativnih industrija.
Pokrenut je i novi Program potpora za izradu oglednih prijevoda, nastavljen je i intenziviran rad na mrežnoj stranici koja donosi biobibliografske podatke o hrvatskim autorima i ogledne prijevode njihovih djela sve s ciljem boljeg planiranja i postizanja boljih rezultata sudjelovanja hrvatskih nakladnika na međunarodnim sajmovima knjiga.
Objavljen je i pilot Javni poziv za poticanje razvoja publike na koji se javio veliki broj organizacija koje sudjeluju u različitim programima poticanja čitanja.
Sva ta tri programa jačaju kompetitivnost hrvatskih autora i stvaraju preduvjete za oživljavanje interesa za knjigu i za čitanje, a to će se, uvjeren sam, u konačnici reflektirati i na izdavaštvo.
Osmišljava se čitav niz programa i mjera financiranih iz europskih fondova kojima će se operacionalizirati protekloga tjedna na sjednici Vlade usvojena Strategija poticanja čitanja.
Naravno, da dugoročne mjere koje ne donose instant rješenja, nisu samo umjerene na promjenu navika, nego i razvijanje nove kvalitete odnosa prema kulturi i književnosti.
I stoga ćemo ustrajati da ovakva Strategija koja je precizno definirana i kroz aktivnosti poput Interlibera pomogne ostvarenju tog cilja, osobito kod mladih koji su možda najizloženiji digitalnoj tehnologiji, zbog čega je i naša aktivnost usmjerena i na obrazovnu reformu i sve ono što škole, a osobito nastavnici nastoje usaditi novim generacijama na početku njihovog obrazovnog ciklusa.
Želim spomenuti i knjižnice koje su ključni partner, ne samo autora nego i onih koji konzumiraju i dnevno koriste usluge naših knjižnica.
Želim naglasiti da su na području knjižničarstva učinjeni mnogi napori stručnjaka u izradi ključnih strateških dokumenata – prije svega Strategiju razvoja hrvatskog knjižničarstva i prijedlog Zakona o knjižnicama na kojima zajednički rade Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja – a sve to s ciljem povećanja dostupnosti knjige korisnicima, kao i poboljšanja i proširenja raspona knjižničnih usluga.
Činjenica je da ovaj jubilarni Interliber, koji se odvija u donekle redizajniranom formatu, potvrđuje da za hrvatsku knjigu postoji veliki interes i što je najvažnije da postoji volja hrvatskih institucija, hrvatske kulturne javnosti, kvalitetnih primjera o kojima je govorio gradonačelnik Grada Zagreba, da se negativni trenovi isprave, poprave i u konačnici promjene.
Pred nama je zajednički rad na reetabliranju kulture knjige i čitanja koji je preduvjet za izlazak, pa možemo reći i ponekad društvene krize u kojoj se nalazimo.
Stoga, dame i gospodo, želim zahvaliti svim izlagačima, svima koji će pridonijeti da ovih nekoliko dana na Zagrebačkom velesajmu budu uvijek onako živi i bogati kako to već godinama jesu, želim zahvaliti i na organizaciji i s puno veselja i zadovoljstva otvoriti 40. Interliber danas na Zagrebačkom velesajmu.
Hvala vam lijepa!“
Uz predsjednika Vlade bili su ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar državne imovine Goran Marić i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
