Predsjednik Vlade u Budimpešti: Odnose s Mađarskom nije dobro svesti samo na pitanje INA-e i MOL-a

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izvijestio je medije o 6. sastanku šefova vlada zemalja središnje i istočne Europe i Narodne Republike Kine, koji se održao danas u Budimpešti. 

Predsjednik Vlade ocijenio je da je Summit (16+1) bio prigoda za rezime dosadašnjih postignuća inicijative, koja postoji od 2012. godine. Za Hrvatsku, pojasnio je predsjednik Vlade, današnji sastanak je važan zbog jačanja bilateralnih i gospodarskih odnosa Hrvatske i Kine, prije svega u području infrastrukture, luka i turizma. Istaknuo je veliki porast dolazaka kineskih gostiju u Hrvatsku u 2017. godini, izrazivši očekivanja da će iduće godine taj broj biti i do 200 tisuća. 
 
Predsjednik Vlade najavio je da će se tijekom 2018. godine u Dubrovniku održati sastanak ministara turizma u formatu Kina +16.
 
„Na taj način potvrdit ćemo interes kineskih investitora za hrvatski turizam i pozicionirati se u ovoj inicijativi“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Kazao je da će Hrvatska i kroz aktivnosti Ministarstva gospodarstva napraviti jedan centar za malo i srednje poduzetništvo koji bi pokrivao sve zemlje srednje i istočne Europe i odnose s Kinom, a ujedno će ovaj tjedan u Šangaju biti otvoren Ured Hrvatske gospodarske komore, što će, ocijenio je predsjednik Vlade, dodatno unaprijediti ukupnu trgovinsku razmjenu Hrvatske i Kine koja se povećava proteklih godina. 
 
Predsjednik Vlade naglasio je da je današnji sastanak važan i u političkom smislu. Pritom je naveo četiri razine suradnje s Kinom - bilateralna, format 16+1, odnosi Europske unije i Kine te, u kontekstu 25 obljetnice diplomatskih odnosa dviju zemalja, relacije u okviru Ujedinjenih naroda. 
 
Predsjednik Vlade izvijestio je novinare da će se tijekom dana susresti i s kineskim premijerom Li Keqiangom, izrazivši uvjerenje da će na sastanku dogovoriti konkretne načine unaprjeđenja suradnje, prije svega gospodarske i trgovinske. 
 
Upitan o interesu kineske tvrtke za izgradnju Pelješkoga mosta, predsjednik Vlade rekao je da Kina pokazuje veliki interes za ovaj dio Europe i to kroz inicijativu „Jedan pojas, jedan put“, dodavši da ga stoga ne čudi da su se kandidirali i za izgradnju Pelješkoga mosta, koji je strateški infrastrukturni projekt u Hrvatskoj.  
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na sutrašnji sastanak s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. 
 
Što se tiče OECD-a, predsjednik Vlade Plenković naglasio je da očekuje dugoročnu potporu Mađarske i Slovenije, kazavši da je nedopustivo da članice Europske unije jedna drugoj uskraćuju podršku. 
 
„OECD je jedina organizacija na svijetu u koju Hrvatska još može ući da stekne svoj međunarodni legitimitet u smislu gospodarskog i financijskog kredibiliteta i na tom pitanju ću inzistirati“, poručio je Plenković.
 
Što se tiče odnosa INA-e i MOL-a, predsjednik Vlade je podsjetio da se ide u postupak odabira međunarodnih savjetnika kako bi pomogli u analizi i evaluaciji kompanije, kao i o načinima stjecaja dionica MOL-a. 
 
„Spremnost Mađarske da proda dionice je nepromijenjena. Hrvatska želi da taj proces bude kvalitetno pripremljen. Ići ćemo na opciju i da Hrvatska stekne dionice ili da se pronađe strateški partner“, kazao je Plenković. 
 
Predsjednik Vlade pojasnio je da se s mađarskim premijerom Orbanom redovno viđa na sastancima na vrhu, ali i da je ovaj sastanak koji se održava u Budimpešti prilika za bilateralni razgovor, koji će pridonijeti jačanju odnosa dviju zemalja. Podsjetio je da u Mađarskoj živi 50 tisuća Hrvata te da odnose dviju država nije dobro svesti samo na pitanje INA-e i MOL-a. 
 
„Treba tu priču gledati šire i pronaći stvari koje nas spajaju“, naglasio je. 
 
Predsjednika Vlade novinari su pitali i o susretu sa slovenskim predsjednikom Vlade Mirom Cerarom na marginama summita u Budimpešti te postoji li kakav novi datum sastanka dvojice premijera. Predsjednik Vlade kazao je da očekuje da će slovenski predsjednik Vlade Miro Cerar do kraja idućeg mjeseca doći u Zagreb. 
 
Osvrnuo se i na vijest da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker načelno iskazao spremnost da Europska komisija pomogne i olakša dijalog između dviju država.
 
„Međutim, moje je mišljenje da najprije Slovenija i Hrvatska kao dvije prijateljske države moraju pokazati odgovornost i sjesti za stol, a tek nakon toga eventualno tražiti pomoć“, rekao je Plenković.
 
Osvrnuo se i na tekuće probleme hrvatske manjine u Mađarskoj, a jedan od njih je i što nemaju predstavnika u parlamentu. Predsjednik Vlade pojasnio je da postoji vijeće u kojem su predstavnici manjima pa i Hrvati. 
 
„Nije situacija ista kao u Hrvatskoj gdje je fiksan broj zastupnika manjina. Tu vidimo koliko smo mi, što se tiče standarda zaštite manjina, na europskoj razini. Želimo vidjeti na koji način možemo pomoći hrvatskoj manjini“, rekao je predsjednik Vlade, naglasivši  da Vlada podupire mađarsku manjinu u Hrvatskoj te istu vrstu potpore očekuje i za hrvatsku manjinu od strane mađarskih vlasti. 
 
Novinare je zanimalo hoće li presuda „šestorici“ imati posljedice za Hrvatsku i je li hrvatska država učinila dovoljno da opovrgne tvrdnje iz optužnice. Predsjednik Vlade istaknuo je da je hrvatska država iskoristila sve mogućnosti koje su joj stajale na raspolaganju u ovom procesu. 
 
Podsjetio je da je „šestorka“ u Haagu već 13 godina, da je Hrvatska krenula i kao prijatelj suda te da je odgovor na podnesak koji je tada predan, vrlo dobar što se tiče definicije udruženog zločinačkog pothvata koji bi eventualno mogao podrazumijevati odgovornost ondašnjega državnoga vrha. 
 
„U ovom trenutku neću prejudicirati, Vlada će komentirati presudu onda kada ona bude objavljena. U svakom slučaju, ne očekujem da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske u vezi sa cijelim tim predmetom“, napomenuo je.
 
Na upit o ratifikaciji Istanbulske konvencije i borbi protiv nasilja nad ženama, predsjednik Vlade Plenković kazao je da Vlada osuđuje nasilje nad ženama te da ga osuđuje i kad se radi o nekim dužnosnicima HDZ-a.  Dodao je da je nakon sastanka Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, u Slavonskom Brodu, osudio ponašanje župana Tomaševića. 
 
„Mi smo reagirali odmah, raspustili smo odbor i ja od župana Tomaševića očekujem da preuzme odgovornost i da u dogledno vrijeme shvati kako u ovakvim okolnostima nije realno da obavlja dužnost župana“, bio je eksplicitan predsjednik Vlade. 
 
Što se tiče Istanbulske konvencije, predsjednik Vlade podsjetio je da je ona već nekoliko godina otvorena za potpisivanje te da ju je  određeni broj članica Vijeća Europe  ratificirao, dok su neki samo potpisali. 
 
„Hrvatska je u procesu pripreme upućivanja toga dokumenta u Hrvatski sabor. Nadležno ministarstvo provelo je javnu raspravu, analizira i konsolidira sve prijedloge u vezi s tim zakonskim aktom.  Znate da se konvencije potvrđuju zakonom, i kada taj dokument u cijelosti bude spreman, ići će u daljnju proceduru“, najavio je predsjednik Vlade Plenković.
 
Upitan da komentira MOST-ove kritike novog zakona o arhivskom gradivu i arhivima, predsjednik Vlade istaknuo je da je novi zakon o arhivima jedan temeljit, cjelovit zakon, a ne uradak sa par točkica koje je Most pripremio lani.
 
 
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković