Na kraju tjedna doista ispunjenog iznimno dramatičnim događajima hrvatska Vlada održat će sjednicu u Osijeku na kojoj će donijeti niz odluka o velikim ulaganjima u Osijek i Osječko-baranjsku županiju. O tome, ali i o haškoj presudi šestorici Hrvata iz BiH, političkoj situaciji u Hrvatskoj, stanju u Agrokoru, planovima za HEP i Inu i brojnim drugim pitanjima razgovarali smo s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.
Presuda šestorici Hrvata iz BiH, bar prema tumačenju onoga što je predsjedajući Žalbenog vijeća iznio u kratkim obrazloženjima, svojevrsna je revizija povijesti onoga što se dogodilo tijekom sukoba u BiH izvučena iz konteksta ukupnih zbivanja i opasna kako za poziciju Hrvata u toj zemlji tako i Hrvatske, koju se praktično definira agresorom. Kako ju komentirate i koje poteze hrvatska Vlada sada ima na raspolaganju da spriječi takav razvoj događaja?
- Nezadovoljni smo presudom jer dijelom ne uvažava povijesnu istinu i činjenice. Hrvatska je u teškim vremenima velikosrpske agresije Bosni i Hercegovini bila glavni saveznik u obrani i partner u zbrinjavanju stotina tisuća izbjeglica. Hrvatska vojska je s Armijom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje genocida iz Srebrenice, oslobodila velik dio teritorija BiH, čime je zaustavila rat, preokrenula ravnotežu snaga te omogućila potpisivanje Daytonskog sporazuma. Bili smo i među prvim državama koje su priznale BiH, a sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. Hrvati su zajedno s Bošnjacima stvorili temelje za proglašenje neovisnosti. HVO je bio sastavnica Oružanih snaga tadašnje Republike BiH. Žalim zbog nevinih žrtava i svih zločina počinjenih na području Bosne i Hercegovine, kao i zbog hrvatsko-bošnjačkog sukoba, kod kojeg postoji odgovornost obiju strana. Mnoge teze iz presude nisu utemeljene i politički su potpuno neprihvatljive. Iznimno mi je žao zbog čina Slobodana Praljka, koji je, potaknut dubokim osjećajem nepravde prema hrvatskom narodu, sebi oduzeo život. Koristit ćemo sva pravna i politička sredstva da osporimo teze iz presude. Hrvatska će nastaviti razvijati suradnju s BiH te joj dati podršku na europskom putu. Ujedno, zalagat ćemo se za opstojnost i konstitutivnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Imajući u vidu sve događaje posljednjih desetak dana, očito ciljane medijske napade, poput onoga na ministra obrane u trenutku kada se odlučuje o odabiru dobavljača ratnih zrakoplova, ali i niz drugih, koliko je, po Vašoj procjeni, Hrvatska duboko pod udarom hibridnog rata? Naime, posve je jasno da se ne može raditi o slučajnosti i daje ovdje riječ o planskoj manipulaciji javnošću i stvaranju dojma kaosa i katastrofičnosti, no pitanje za koga i za čiji račun?
- Hibridno medijsko djelovanje realnost je u državama članicama Europske unije i SAD-u, a Hrvatska nije isključena iz tog šireg procesa. U današnje digitalno-informacijsko doba prepoznatljivo je kako se kroz medijski i internetski prostor provlače interesi različitih aktera, a nerijetko i vanjski utjecaji. Stoga su se i na nedavnom summitu Europske unije i šest zemalja Istočnog partnerstva razmatrali načini na koje je moguće osigurati distribuciju provjerenih informacija, uvažavajući potpuno i slobodu medija i naše temeljne vrijednosti. Bez obzira na, kako kažete, stvaranje dojma kaosa kao Vlada ostajemo usmjereni na stabilnost u društvu i predano ispunjavanje našeg programa.
Kako u tom pogledu komentirate ponašanje SDP-a i ostatka oporbe? Vjerujete li da je riječ tek o nesposobnosti prepoznavanja okolnosti, lošim vođama, prizemnom populizmu, uvrijeđenosti mostovaca zbog izbacivanja iz Vlade ili procjeni da se, neovisno o opasnosti koja je evidentna ako strategija hibridnog rata dobije političku platformu za širenje, iskoristi sve što se pruža u pokušaju rušenja Vaše vlade?
- Zadaća Vlade je voditi odgovornu politiku važnu za ukupan razvoj hrvatskoga društva i gospodarstva. Na to smo potpuno usredotočeni. U demokratskim višestranačkim sustavima prirodno je nadmetanje većine i oporbe. Međutim, konstruktivnost oporbenih stranaka nužna je za njihovu istinsku korektivnu ulogu, što sada često nije slučaj. Premda bi to bilo korisno za kvalitetno funkcioniranje naše demokracije, SDP jednostavno ne nudi nikakve ideje za rješavanje izazova s kojim se Hrvatska suočava, a neuspješan je u svojoj strategiji iniciranja izglasavanja nepovjerenja Vladi. Most i Živi zid tonu u sve veći senzacionalizam i demagogiju predstavljajući kvazirješenja za ozbiljne probleme, koji se ne rješavaju preko noći. Hrvatskoj političkoj sceni potrebno je više ozbiljnosti i stručnosti.
Hrvatska se još nikada nije suočila s takvim nizom parlamentarnih rasprava o opozivu ministara ili cijele vlade. Mislite li da u takvim okolnostima možete zadržati stabilnost kao jednu od temeljnih točaka Vaše političke agende?
- Do sada smo imali četiri neuspjele inicijative oporbe za izglasavanje nepovjerenja članovima Vlade ili Vladi u cjelini (Barišić, Marić, Murganić, Vlada). Broj takvih saborskih rasprava svjedoči o nekonstruktivnosti, ali i o bezidejnosti oporbe. Rušilačkom strategijom nastoje se prikriti nedostatci konkretnih doprinosa u kreiranju javnih politika. To je možda najočitije bilo u slučaju Agrokor. Suočeni s potencijalno najvećom krizom u povijesti hrvatskog gospodarstva, doprinos oporbe ostao je ograničen na nekoliko banalnih PR poteza i neargumentirano protivljenje Zakonu o izvanrednoj upravi, koji je spriječio domino-efekt urušavanja dobavljača Agrokora. Održali smo političku stabilnost Hrvatske, koja je izravno povezana s našim gospodarstvom i financijama, a najvažnije - tisuće su ljudi ostale na svojim radnim mjestima. Zbog nižeg rizika i nižih kamatnih stopa izdavanjem euroobveznica od prije dva tjedna Hrvatska će uštedjeti čak 160 milijuna kuna godišnje. To ne bi bilo moguće bez političke stabilnosti. Stoga smo i odlučili saborsku raspravu o povjerenju Vladi održati samo dan nakon očitovanja Vlade.
Hoće li, dakle, onda biti ostvarena predviđanja The Economista o izvanrednim izborima ili će današnja koalicija mirno dočekati kraj mandata?
- Želimo staviti sve raspoložive potencijale države u funkciju gospodarskog rasta. Pred nama su izazovi koji nalažu učinkovitost države. Takvi interesi uvijek će mi biti ispred uskih stranačkih procjena o tome bi li izvanrednim izborima bilo moguće ostvariti koji saborski mandat više.
U tim okolnostima kakav budući odnos očekujete s predsjednicom Republike, ona, naime, već sada ulazi u pretkampanju, jasno je da joj za reizbor treba biračko tijelo šire od HDZ-ova i da sije napadima na Vladu u kratkom vremenu ipak podigla rejting. No to je vlada stranke koja ju treba kandidiratiu toj neobičnoj situaciji vjerujete li u nastavak zatezanja odnosa ili njihova relaksiranja?
- Odnose zasigurno ne zateže Vlada. Predsjednica Republike ima svoju ustavnu ulogu i u skladu s njom iznosi promišljanja o stanju u zemlji. Nastavit ćemo suradnju o svim bitnim pitanjima za Hrvatsku. Do predsjedničkih izbora ima još više od dvije godine.
Agrokor, devet mjeseci poslije - posebnim zakonom riskirali ste, zapravo, i vlastitu političku karijeru, stoga, s današnje točke gledišta, držite li da ste uspjeli, daje hrvatsko gospodarstvo spašeno od cunamija koji mu je prijetio kada su zaredale blokade tvrtke u sastavu koncerna i njihovih dobavljača?
- Krajem ožujka problemi Agrokora zaprijetili su prelijevanjem na cijelo hrvatsko gospodarstvo, jer bi stečaj koncerna imao nesagledive posljedice na našu industriju, poljoprivredu i proračun. Ovakav scenarij spriječen je ispravnom odlukom Vlade i Hrvatskog sabora da se stvori pravni okvir koji će omogućiti svježu likvidnost, daljnje poslovanje i rad na restrukturiranju kompanije. Danas smo okrenuti budućnosti; izvanredna uprava s renomiranim savjetnicima za restrukturiranje radi na planovima održivosti i pripremi nagodbe s vjerovnicima. Za Slavoniju i Baranju najvažniji je daljnji razvoj i poslovanje kompanija koncerna koje čine poslovnu grupu Poljoprivreda - prije svega Belje, VUPIK i PIK Vinkovci d.d. To su tri kompanije koje zajednički kontroliraju više od 32.000 hektara obradivih površina u istočnoj Hrvatskoj, od čega je 95 posto u zakupu (državno poljoprivredno zemljište). Te djelatnosti osiguravaju nužna radna mjesta i neizravno igraju značajnu ulogu u osiguravanju opskrbe hranom. Možemo biti zadovoljni visokim prinosima poljoprivrednih kultura u tim kompanijama tijekom jeseni, koji su i inače daleko iznad hrvatskog prosjeka, a što se reflektira na povećanje prihoda i rast proizvodnje i prodaje. Ti rezultati daju dobar temelj za konsolidaciju poslovanja i daljnji rast tih kompanija, kao i dobavljača, u budućem razdoblju. Iz krize moramo izvući naučene lekcije. Uvjeren sam da će cjelovito rješavanje situacije s Agrokorom biti i transformacija gospodarskog poslovanja u Hrvatskoj nabolje
U utorak ste u Budimpešti razgovarali s premijerom Orbanom o Ini i MOL-u. Kako će se ta političko-poslovna hrvatsko-mađarska trakavica na kraju rasplesti?
- Mađarska i Hrvatska prijateljske su države i vjerujem da ćemo uspjeti riješiti pitanja koja danas opterećuju naše odnose. Ključno je da je u utorak još jednom potvrđeno da postoji jasna politička volja za rješavanje pitanja Ine i MOL-a. Premijer Orban naglasio je da je Mađarska spremna pomoći proces otkupa MOL-ovih dionica u Ini te da želi brzo i pravično rješenje. Sada je potrebno pronaći odgovarajući model, s obzirom na dosadašnja ulaganja s mađarske strane u Inu, ali i s obzirom na realnu procjenu vrijednosti tih dionica u ovome trenutku. S Mađarskom imamo odlične političke odnose, jačamo i gospodarsku suradnju jer je povećana trgovinska razmjena. Mađarska je Hrvatskoj peti trgovinski partner, investicije u proteklih 25 godina premašuju dvije milijarde eura, a više od pola milijuna mađarskih turista posjetilo je Hrvatsku samo ove godine. Ovaj je posjet potvrdio naše dobre odnose.
Što u vezi s energetskom sigurnosti Vlada u konačnici ima namjeru učiniti s HEP-om, jeste li odustali od ideje o prodaji dijela kompanije?
- HEP je strateška kompanija u vlasništvu hrvatske države, koja, uz Inu, ima središnje mjesto u našoj energetskoj sigurnosti. Vlada je pokrenula izradu nove Energetske strategije razvoja RH do 2030., s pogledom na 2050., i siguran sam da će taj dokument jasno definirati ulogu HEP-a u našoj energetskoj sigurnosti. Što se tiče prodaje dijela kompanija, to se pitanje aktualiziralo u kontekstu otkupa dionica Ine od MOL-a. Uskoro će se poslati poziv za dostavljanje ponuda nizu renomiranih investicijskih savjetnika u tom procesu i od njih zapravo očekujemo procjenu vrijednosti Ine te evaluaciju i razmatranje potencijalnih strateških partnera u provedbi transakcije otkupa dionica. Očekujemo da investicijski savjetnik bude izabran u idućih nekoliko mjeseci.
HDZ je nakon 12 godina, tri puna mandata, ponovno osvojio Osječko-baranjsku županiju, ima župana i čvrstu većinu u Skupštini. Vjerujete li da nakon dugo vremena stranka ima nekadašnju snagu i rejting u gradu i regiji koji su joj prije toga bili neprijeporno uporište?
- Od kada sam izabran za predsjednika HDZ-a, u ljeto prošle godine, HDZ je dobio većinsko povjerenje građana na parlamentarnim izborima, a uvjerljivo je pobijedio i na lokalnim izborima u svibnju. To pokazuje da građani prepoznaju da rješenja koja mi nudimo najbolje odgovaraju na njihove potrebe i izazove koji su pred nama. Upravo je pobjeda u Osječko-baranjskoj županiji, uz Split, napravila najveću razliku s obzirom na rezultate prethodnih izbora. Župan Anušić ima uvjerljiv izborni legitimitet, a vjerujem da ima i energiju i znanje da donese potrebne promjene u Osječko-baranjsku županiju, kao središnju županiju cijele Slavonije. Na unutarstranačkim izborima u Osijeku HDZ će ove nedjelje izabrati novog predsjednika i uvjeren sam da on, uz nužnu sinergiju sa županijskom i nacionalnom razinom, može dodatno ojačati i HDZ u Osijeku, gradu koji ima posebnu ulogu i simboliku u stvaranju i razvoju HDZ-a.
Jasan je pravni stav daje povjerenstvo za Agrokor zbog zakonskih prepreka u ovom obliku moralo prestati rad. Ali koliko je HDZ spreman na neko drukčije formirano i vođeno povjerenstvo koje bi dalo odgovore na genezu slučaja koji je mogao biti koban?
- S pravomoćnošću rješenja o istrazi povjerenstvo za Agrokor automatski je prestalo svoj rad. Cilj takve zakonske odredbe je omogućiti neovisan kazneni postupak. Ako se utvrde kaznena djela, svi odgovorni moraju odgovarati. HDZ je spreman za tematsku raspravu o situaciji u Agrokoru na nekom od saborskih odbora.
Projekt Slavonija dobit će značajan vjetar u leđa na sjednici Vlade u petak u Osijeku. Možemo li sumirati kolika su dosadašnja ulaganja u istok Hrvatske i što je planirano za 2018. godinu kako bi se ova regija konačno oporavila?
- Današnjom sjednicom Vlade želimo pokazati da je razvoj istoka Hrvatske jedan od ključnih ciljeva Vlade. Bez prosperitetnog sela nema gospodarski jake Slavonije, a bez snažne Slavonije nema uspješne Hrvatske. Pokrenuli smo platformu koja je osmišljena uoči parlamentarnih izbora na kojoj gradimo rješenja za glavne probleme cijele zemlje, a koji su osobito izraženi u pet slavonskih županija - iseljavanje mladih i visoku stopu nezaposlenosti, nedovoljnu poduzetničku aktivnost i slabljenje hrvatskog sela. Do 2020. planiramo čak 2,5 milijardi eura financijske injekcije za razvoj poljoprivrede, ruralni i regionalni razvoj, promet, energetiku i gospodarstvo u Slavoniji, a osnivanjem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem pojačali smo suradnju sa svim predstavnicima na lokalnoj i regionalnoj razini. Vrijednost odluka, ugovora i sporazuma koji se danas potpisuju u Osijeku, a koji su vezani za Osječko-baranjsku županiju, nadilazi milijardu kuna! Daruju se nekretnine koje su potrebne za razvoj općina i gradova i koje će se staviti u funkciju, nabavlja se novi uređaj za Klinički bolnički centar Osijek, obnavlja se osječka Tvrđa, podržava dovršetak izgradnje Sveučilišnog kampusa te projekt IT parka u Osijeku. U iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna financira se uređenje desne obale rijeke Drave, modernizacija tramvajskog sustava, kao i vodno-komunalna infrastruktura Đakova, Belišća i Valpova. Udio nezaposlenih žena na tržištu rada od 60,5 posto u odnosu na muškarce je najviši postotak na osječkom području u posljednjih pet godina. To je zabrinjavajuće. Kako bismo preokrenuli taj trend pokrenuli smo Projekt Zaželi, kojim želimo povećati zapošljivost žena. Uručivanje ugovora vrijednih 143 milijuna kuna u sklopu dosad najvećeg natječaja u Hrvatskoj financiranog iz Europskog socijalnog fonda omogućit će zaposlenje gotovo 1000 žena koje će pružati potporu za 4537 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Svi navedeni projekti su konkretni, opipljivi i utječu na svakodnevni život građana. Sredstva ostaju u Slavoniji i pridonose i razvoju gospodarstva, a upravo to je naš cilj i upravo to je konkretizacija Projekta Slavonija
razgovarao Bojan Divjak
Glas Slavonije, 1. prosinca 2017.
Vijesti iz medija |
Andrej Plenković
