Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Mirom Cerarom, koji je boravio u radnom posjetu Republici Hrvatskoj.
„Drago mi je da smo danas imali prigodu još jednom snažno naglasiti koliko toga povezuje Hrvatsku i Sloveniju, dvije države i dva naroda koji kroz svoju višestoljetnu povijest nikada nisu imali niti pravoga problema niti bilo kakvoga sukoba“, uvodno je u izjavi za medije nakon sastanka napomenuo predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Dodao je da je važno naglasiti da se radi o dvije države koje su saveznice u Sjevernoatlantskom savezu, partneri u okviru Europske unije i dvije države koje žele na otvoren, zreo i dobrosusjedski način rješavati otvorena pitanja.
Prema riječima predsjednika Vlade Plenkovića, dvojica premijera razgovarala su danas o nizu tema koje su relevantne za hrvatsko-slovenske odnose, o političkom okviru dijaloga, unaprjeđenju i inače dobre i razgranate gospodarske suradnje, položaju Hrvata u Sloveniji i Slovenaca u Hrvatskoj, pri čemu je istaknuta obostrana želja da se i jedna i druga manjina osjećaju dobro i imaju svu potporu države u kojoj žive.
Što se tiče pitanja granice, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da se ono pokušalo riješiti na razne načine, a zadnji pokušaj bio je dogovor o arbitražnom procesu iz 2009., iz kojeg je Hrvatska, iz poznatih razloga, izašla 2015. godine.
„Za Hrvatsku je pitanje granice na stolu, želimo ga riješiti“, naglasio je predsjednik Vlade.
Kazao je da je Hrvatska slovenskoj strani sugerirala pravni okvir koji bi mogao biti temelj za pronalaženje rješenja i postizanje dogovora o obostrano prihvatljivoj granici i na kopnu i na moru, bez ulaženja u detalje o pojedinostima.
„Kada se realno pogleda, postoji visok stupanj usuglašenosti između dvije zemlje o onome kako bi granica u svojoj konačnici trebala izgledati“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.
Predsjednik Vlade Plenković rekao je da Hrvatska želi da hrvatski i slovenski stručnjaci nastave dijalog. „Spremni smo se ponašati na način da izbjegavamo bilo kakve jednostrane poteze koji bi mogli dovoditi do bilo kojega incidenta između dvije zemlje. To je čvrsta i jasna pozicija Hrvatske“, naglasio je Plenković.
Podsjetio je da su obojica predsjednika vlada u travnju ove godine pokazali veliku odgovornost kada su pronašli rješenje za gužve na granicama, nakon stupanja na snagu revidiranog Schengenskog zakonika, i dogovorili prelazak sa sustavnih na ciljane kontrole.
„Na tragu takvog pristupa očekujem nastavak našeg dijaloga i očekujem da kroz razgovor i dogovor postignemo rješenje i za granično pitanje“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade Republike Slovenije Miro Cerar kazao je da je ovaj susret nastavak razgovora koji su započeli odmah nakon presude Arbitražnoga sud koja je odredila granicu između Slovenije i Hrvatske na kopnu i na moru. Slovenija tu odluku smatra obvezujućom za obje države i stoga je namjerava poštovati i implementirati, kazao je Cerar i poručio da to isto očekuje od prijateljske hrvatske države.
S hrvatskim premijerom, kazao je Cerar, dotaknuo se i nekih drugih tema, no glavna tema je bila upravo koja se tiče arbitražne odluke. „Danas sam u Zagreb došao ponajprije s namjerom da razgovaramo o ovom pitanju značajnom za obje zemlje, s obzirom da vrlo skoro, 29. prosinca istječe rok za pripremu implementacije arbitražne odluke. Razumijem stajalište koje je predstavio kolega Plenković da arbitražna odluka za Hrvatsku nije obvezujuća, iako se s tim stajalištem osobno, kao i u ulozi predsjednika slovenske Vlade ne mogu složiti“, rekao je Cerar.
Dodao je da Slovenija apsolutno poštuje arbitražnu odluku i vjeruje da je ta odluka obvezujuća za obje države.
,,Vjerujem da upravo činjenica da smo se dvadesetak godina pokušavali u međusobnom dijalogu dogovoriti o tijeku granice na tim spornim točkama, dokazuje da je tek pravni put preko arbitražnog sporazuma onaj pravi put za postizanje obvezujućega rješenja, kao jedinoga mogućeg da zatvorimo to pitanje i da na toj točki pomognemo uspostaviti još bolje povjerenje među dvjema državama. Istina je da se radi o dvjema prijateljskim državama, i Sloveniji su cilj dobrosusjedski odnosi i za to postoji puno primjera“, poručio je predsjednik Vlade Cerar.
Kazao je da su odnosi Slovenije i Hrvatske višeslojni, ponekad su odlični, ponekad dobri, no kad se radi o granici, manjka povjerenja i zato je važno da se o tome postigne sporazum i nađe pravo rješenje. „Osobno sam uvjeren da je vladavina prava, poštivanje vladavine prava i pravne države, civilizacijska norma i temeljna vrednota Europske unije kojoj pripadaju obje zemlje, i da je ono čemu svi moramo biti predani želimo li ostati u konstruktivnom suživotu“, rekao je.
"Slovenija jedini mogući put vidi u tome da se poštuje arbitražna odluka i da je zajedno implementiramo tamo gdje je potrebna suradnja. Arbitražna odluka je nedjeljiva cjelina i kao takvu je moramo poštovati. Ima dvije različite dimenzije, jedna je na moru, gdje je Arbitražni sud potegnuo vrlo jasnu crtu koju i o kojoj nisu potrebni neki posebni implementacijski dogovori. Naravno, drugačija je situacija na kopnenom dijelu granice, gdje je potrebno oblikovati zajedničku, mješovitu komisiju koja će provesti označavanje granične crte, naravno u okviru Arbitražne odluke, gdje su još uvijek moguće neke manje prilagodbe, koje bismo zajednički dogovorili, naravno, u sklopu te arbitražne odluke", rekao je Cerar.
Izrazio je žaljenje što se u ovih šest mjeseci „stajalište prijateljske Hrvatske nije promijenilo, da još uvijek odbija Arbitražnu odluku. Slovenija inzistira na primjeni Arbitražne odluke, na što nas obvezuje međunarodno pravo, kao i europsko pravo, jer vidimo da ta odluka ima i svoju europsku dimenziju.“
"Slovenija neće, kao ni do sada, poticati nikakve incidente ni na moru ni na kopnu. Jako nam je važno da nema incidenata, da se normalno sporazumijevamo, da su režimi na granici normalni, da postoje prijateljski kontakti između općina i da države dobro funkcioniraju i u tom pogledu. Slovenija neće poticati incidente niti nakon isteka roka za provedbu arbitraže, ali će započeti s postupanjima na koje smo se pripremali tih šest mjeseci, a koji znače implementaciju u onoj mjeri u kojoj ih Slovenija može izvesti sama. Ondje gdje će za implementaciju biti potreban dogovor, to ćemo svakako poštovati i zato ostati u dijalogu kako bismo tražili sporazum o primjeni odluke", rekao je Cerar.
„Što se tiče 29. prosinca, on je za Hrvatsku u smislu međunarodnoga prava dan kao i svaki drugi“, odgovorio je predsjednik Vlade Andrej Republike Hrvatske Andrej Plenković na pitanje što očekuje 29. prosinca, kada ističe rok za implementaciju arbitražne odluke.
Plenković je pojasnio da razumije da se Slovenije osjeća vezanom arbitražnom odlukom, ali za razliku od nje, kazao je, Hrvatska se arbitražnom odlukom ne smatra vezanom podsjetivši na dobro poznate razloge hrvatskog formalno-pravnog izlaska iz arbitražnog procesa.
„To su činjenice. Međutim, mislim da se kroz dijalog, razgovor i razumijevanje pozicija i Slovenije i Hrvatske možemo približiti konačnom rješenju pitanja granice koje bi bilo prihvatljivo i jednoj i drugoj strani. To je temeljno sadržajno načelo poruke koju je Vlada Republike Hrvatske danas uputila Sloveniji“, naglasio je Plenković.
Predsjednik hrvatske Vlade drži da bi bilo dobro i za međusobne odnose dviju zemalja i za poruku njihovim javnostima da se u određenoj mjeri fleksibiliziraju stajališta, koja se danas pojednostavljeno mogu definirati tako da je Slovenija isključivo za provedbu arbitražne presude, a da Hrvatska, temeljem odluke Hrvatskoga sabora, tu arbitražnu presudu ne smatra obvezujućom i važećom.
„Da bismo se približili s te dvije pozicije, moramo razgovarati, razumjeti se u onome koji su elementi koji nas dijele, a naglašavam još jednom da je puno više onih pitanja koja nas povezuju, ne samo općenito nego i u pitanju utvrđivanja granice. Duboko sam uvjeren da jedino dijalogom možemo riješiti ovo pitanje“, smatra predsjednik Vlade Plenković.
Primjerom dobre volje, Plenković je istaknuo današnji dogovor dvojice premijera da se krene u obnovu mostova na dva granična prijelaza, Kaštel-Dragonja i Obrež-Božakovo.
„To su signali koje upućujemo kao odgovorni premijeri dvije zemlje svjesni da moramo učiniti sve što bi olakšalo život naših ljudi s jedne i s druge strane granice“, poručio je.
Kazao je da su pitanja koja dijele Hrvatsku i Sloveniju puno veća u smislu percepcije nego što u realnosti imaju težinu koja bi stvarala problem u odnosima između dvije države.
„Zato mi je drago da je u ovih zadnjih šest mjeseci hrvatska javnost, a i hrvatska politička scena u najvećoj mjeri, vrlo zrelo pristupila ovoj temi. Puno zrelije nego što je to bilo u mnogim fazama u zadnjih 25 godina. Na taj način želimo i dalje pristupiti dijalogu i pronalasku rješenja. Naša je poruka – granica, kako god ona izgledala u konačnici, mora biti određena na način da je mogu prihvatiti obje zemlje i da je mogu, internim pravnim putem, s odgovarajućom većinom potvrditi oba parlamenta“, rekao je Plenković.
Novinare je zanimalo kakav je konkretan pravni okvir za rješavanje ovih pitanja Hrvatska ponudila Sloveniji.
Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je ideja Hrvatske pokušati dogovoriti protokol o državnoj granici koji bi imao nekoliko bitnih elemenata. Jedan bi se odnosio na kopnenu granicu, drugi na granicu na moru, treći na režim plovidbe u hrvatskim vodama van Savudrijske vale, četvrti na formiranje mješovitoga povjerenstva koje bi se bavilo bitnim aspektima identifikacije i demarkacije granice, a peti bi se odnosio na način na koji bi takav dokument dospio ispred dva parlamenta dvije zemlje te u konačnici bio ratificiran.
Na upit hoće li Hrvatska implementirati arbitražnu odluku, predsjednik Vlade Andrej Plenković jasno je poručio da neće.
Upitan što smatra najvećim uspjehom današnjeg sastanka, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je to dobronamjeran, zreo i otvoren europski i dobrosusjedski pristup, koji je konstantan u odnosima.
Naglasio je da su suglasni, kada je riječ o granici, poglavito kopnenoj, u postotku koji je viši od 90 posto.
„Bitna poruka današnjega sastanka je da smo pokazali da vodimo dijalog i da smo identificirali ona pitanja oko kojih se ne slažemo, da vidimo gdje postoji prostor za približavanje naših stajališta“, kazao je Plenković.
Što se tiče tužbe protiv Hrvatske sudu Europske unije u Luxembourgu koju je najavio slovenski ministar vanjskih poslova, novinare je zanimalo koliko ona uopće ima smisla na tom konkretnom sudu koji se primarno bavi primjenom prava EU.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je na problem koji je doveo do toga da slovenski sudac i agentica slovenske Vlade sami daju ostavku u arbitražnom procesu.
„Za Hrvatsku je time taj proces jednostavno izgubio vjerodostojnost. Naglašavam da smo u taj proces ušli u dobroj volji 2009., u vrijeme kad smo pregovarali o članstvu u Europskoj uniji i kada je na stolu stajalo 14 poglavlja koja nisu mogla naprijed. Hrvatska je kroz nekoliko godina angažirala i domaće i strane međunarodnopravne stručnjake, uložila jako puno financijskih sredstava u taj proces i nama je žao da on nije rezultirao odlukom koju bismo mi bili spremni prihvatiti. I bili bi se osjećali vezanima tom odlukom, kakva god ona bila, da smo u tom procesu mogli ostati do kraja. To je jako važno da slovenska i hrvatska javnost shvate. Nije Hrvatska iz toga procesa izašla eto tako jer joj se više nije dalo sudjelovati u njemu. Izašla je iz jednog određenog razloga kojeg je vrlo temeljito argumentirala i u odluci Hrvatskoga sabora i u komunikaciji prema Sloveniji i našim drugim međunarodnim partnerima. Zato mislim da eventualna tužba na europskom sudu nije put koji bi bilo dobro vidjeti u budućnosti. Za njega u ovom trenutku čak nema ni pravnoga temelja“, kazao je predsjednik Vlade.
Ponovio je da je potrebna suglasnost obje zemlje da bi se arbitražna odluka provela, čak i da je sve idealno i da nije bilo problema.
„Smatram da smo nakon detaljnih razgovora koje Miro i ja vodimo, kad je riječ o samoj supstanci, vjerojatno puno bliže nalaženju konačnoga rješenja o granici nego možda ikada prije. Za to nam je potrebna određena doza fleksibilnosti i jedne i druge strane. Tu moramo pokazati zrelost da riješimo to pitanje“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.