Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković najzanimljivijim političkim pitanjem protekloga tjedna, ocijenio je posjet slovenskoga predsjednika Vlade Mire Cerara Zagrebu.
„Smatram da je izrazito dobro što je predsjednik Vlade Cerar došao u Zagreb i što smo razmotrili niz pitanja o odnosima između Hrvatske i Slovenije. Slovenija je naša prijateljska, susjedna zemlja, zemlja s kojom nas puno toga kroz povijest veže i zemlja s kojom nikada nismo imali nikakav sukob. Imamo nekoliko rezidualnih pitanja iz vremena raspada bivše države, a jedno od njih je uređenje granice“, poručio je predsjednik Vlade.
Podsjetio je na različite pokušaje da se to pitanje riješi, i bilateralnim razgovorima i posredovanjem, a na kraju i arbitražnim postupkom. Podsjetivši na politički kontekst 2009., kada je Hrvatskoj bilo blokirano 14 poglavlja u pregovorima s Europskom unijom te kada se niti jedno poglavlje nije otvorilo ni zatvorilo, kazao je da je Hrvatska u arbitražu ušla u dobroj vjeri.
Dodao je da je Hrvatska angažirala brojne ugledne domaće i strane međunarodnopravne stručnjake te svoje argumente iznosila slijedeći dva temeljna načela - prvo je da bi granica između dvije države trebala slijediti stanje zatečeno 25. lipnja 1991., a drugo je slijediti načelo katastarske granice.
Zbog povrede u postupku od strane Slovenije, podsjetio je, Hrvatska je, 2015. godine konsenzulanom odlukom Hrvatskoga sabora, napustila arbitražni proces.
„Stoga se Hrvatska u međunarodnopravnom smislu ne osjeća vezanom ovom arbitražnom presudom“ , istaknuo je predsjednik Vlade.
Premda je, kazao je, sam taj arbitražni sud u velikoj mjeri u toj odluci slijedio načela koja je zastupala hrvatska strana.
„Želimo sa Slovenijom riješiti ovo otvoreno pitanje, dijalogom, u europskom duhu, na način da i jedna i druga strana s konačnim rješenjem pitanja granice budu zadovoljne. Stoga smo Sloveniji predložili protokol o granici, koji bi sadržavao pet točaka“, naglasio je Plenković. Pojasnio je da je prva točka dogovor o kopnenoj granici, druga o granici na moru, treća je režim plovidbe u hrvatskom moru, četvrta točka bilo bi uspostavljanje mješovitog povjerenstva koje bi se bavilo pitanjima identifikacije i demarkacije granice, a peta točka bilo bi naći načine kako da se unutarnje pravnim procedurama takav dogovor potvrdi.
Naglasio je da je posebno važno da ne dođe ni do kakvih jednostranih poteza niti incidenata, posebno na moru.
„Očekujem da se Slovenija suzdrži od bilo kakvih jednostranih poteza, Hrvatska to sigurno neće raditi, ali ćemo isto tako znati poštovati ono što je naše, koristeći sve ono što nam je na raspolaganju u smislu zastupanja naših interesa i zaštite teritorija“, poručio je i pozvao slovenske kolege na nastavak dijaloga.
Dodao je da postoji dobra volja Europske komisije da pomogne u rješavanju, u svojoj naravi, jednog bilateralnog spora, podsjetivši da i druge članice Europske unije imaju neka otvorena pitanja koja rješavaju diskretno, pravnim putem i dijalogom.
„Pokazali smo konstruktivnost, otvorenost i spremnost za fleksibiliziranje stavova kada je riječ o Hrvatskoj i vjerujemo da ćemo naći rješenje na tom tragu za pitanje granice“, kazao je predsjednik Vlade.
Osvrnuo se potom na sastanak Europskoga vijeća, održan krajem prošloga tjedna u Bruxellesu. Napomenuo je da se Hrvatska , zajedno s još 24 države članice koje žele angažirano raditi na jačanju europske obrane i europske sigurnosti, priključila Stalnoj strukturiranoj suradnji u području obrane i sigurnosti.
,,Hrvatska je izabrala nekoliko područja u kojima želi sudjelovati u narednom razdoblju, od razmještaja snaga, logističkih centara, borbe protiv kibernetičkih prijetnji, do pomaganja pri prirodnim katastrofama, a postupno će sudjelovati i u drugim područjima, kojih je ukupno 17", naveo je Plenković.
Dodao je da je Vijeće raspravljalo i o socijalnoj dimenziji, nastavljajući na Socijalni summit u Göteburgu, ali i o temama koje se tiču znanosti, obrazovanja i kulture. Važnom je ocijenio ideju o uspostavljanju mreža europskih sveučilišta koja bi nadogradila sve ono što se trenutno radi kroz programe mobilnosti i omogućila veću konkurentnost mladih na tržištu rada.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković prvi je puta sudjelovao na eurosummitu, što je izuzetno važno za Hrvatsku koja ima ambiciju pridružiti se eurozoni.
„Na tom sam sastanku kazao da je Vlada Republike Hrvatske spremna uputiti u proceduru Zakon o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Potvrda toga obećanja je i naša današnja prva točka dnevnog reda, koja je na tragu naše strategije uvođenja eura i predstavlja pravnu podlogu za ono što ćemo raditi u godinama koje su pred nama kako bismo ušli u tečajni mehanizam, nadam se do 2020., a nakon toga ispunili i ostale kriterije ključne za izlazak u eurozonu“, kazao je Plenković.
Vrlo uspješnom ocijenio je Konstituirajući sjednicu 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Govoreći o humanitarnoj akciji „Želim život“, naglasio je da će Vlada još jedan doprinos dati izuzimanjem PDV-a iz prikupljenog iznosa.
Čestitavši još jednom 25. obljetnicu Hrvatskoj turističkoj zajednici i svim turističkim djelatnicima, koja je obilježena ranije ovoga tjedna, predsjednik Vlade poručio je da su svi ono izuzetno pridonijela i gospodarstvu i promidžbi Hrvatske.
Također, čestitao je svim hrvatskim športašicama i športašima na svemu što su učinili u proteklih godinu dana, spomenuvši jučer održanu svečanost Hrvatskog olimpijskog odbora - Veliki dan hrvatskog športa.
Uoči sjednice Vlade, jutros je održana konstituirajuća sjednica novoga Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i odgoja.
„Dogovorili smo da se u sljedećih nekoliko dana ažurira Akcijski plan te da ga potom stavimo u javno savjetovanje“, izvijestio je predsjednik Vlade Plenković.
Dodao je da će se iduća sjednica najvjerojatnije održati 11. siječnja te da bi tada trebao biti objavljen novi natječaj za izbor Ekspertne radne skupine.
Naglasivši da je obrazovna reforma izuzetno važna za Hrvatsku, poručio je da će Posebno stručno povjerenstvo raditi na tragu uključivosti i najboljih rješenja za mlade generacije.