Danas je u Banskim dvorima održana 76. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je trinaest točaka dnevnog reda.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je prijedloge zakona o izmjenama Zakona o patentu, Zakona o žigu, Zakona o industrijskom dizajnu, Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga te Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, izvijestivši da se njima uređuje pitanje prestanka rada žalbenih vijeća i propisivanje prava podnošenja tužbe Upravnom sudu u Zagrebu na prvostupanjske odluke Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) u upravnim predmetima, odnosno u svim postupcima priznanja industrijskog vlasništva.
Predloženim zakonima, pojasnila je ministrica Divjak, mijenjaju se odredbe tih zakona na način da se usklađuju s nastalom situacijom ukidanja tih žalbenih vijeća, kao drugostupanjskih tijela koje odlučuje o žalbama na odluke DZIV-a o priznavanju prava industrijskog vlasništva.
„Ukidanje tih odluka ima za cilj osiguravanje pravne sigurnosti na način da se uspostavlja primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u upravnim predmetima za priznavanje prava industrijskog vlasništva usklađen sa zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske te se na taj način osigurava pravovremenost i neovisnost donošenja odluka u tim postupcima“, kazala je ministrica Divjak. U tom kontekstu, dodala je, propisuje se pravo podnošenja tužbe Upravnom sudu u Zagrebu na prvostupanjske odluke DZIV-a u upravnim predmetima.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić podsjetila je da su odnosi između Europske unije i Republike Kazahstana regulirani Sporazumom o partnerstvu i suradnji koji je na snazi od 1. srpnja 1999. godine.
Pojasnila je da se slijedom napretka u odnosima između Europske unije i Republike Kazahstana te potrebe za daljnjim jačanjem i proširivanjem međusobnih odnosa, 2011. godine pristupilo pregovorima za sklapanje novog Sporazuma koji je parafiran 20. siječnja 2015. godine, a potpisali su ga predstavnici država članica Europske unije na marginama Vijeća EU za vanjske poslove 16. studenog 2015. godine, dok su ga predstavnici Europske unije i Republike Kazahstana potpisali u Astani 21. prosinca 2015. godine.
Državna tajnica kazala da za Europsku uniju ovaj Sporazum predstavlja važan korak prema konkretiziranju bilateralne suradnje s Republikom Kazahstanom, kao najvećim trgovinskim partnerom te politički najstabilnijom državom srednje Azije. Sporazum će osigurati Europskoj uniji veći politički i gospodarski angažman i utjecaj u srednjoj Aziji.
Privremena primjena dijela odredbi Sporazuma počela je 1. svibnja 2016. godine. „S obzirom da se 2. veljače 2018. godine obilježava 25. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između Europske unije i Republike Kazahstana, kazahstanska strana bi cijenila napore hrvatske strane za okončavanjem postupka potvrđivanja do navedenog datuma“, zaključila je državna tajnica Metelko-Zgombić.
Vlada je prihvatila Izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku – Agrokor d.d. za period do 10. siječnja 2018. godine.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da Izvješće odražava napore Vlade u regulatornom i zakonodavnom smislu, isto kao i izvanredne uprave, koji su pridonijeli očuvanju velikog broja radnih mjesta, normalnih uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, za odvijanje turističke sezone te za očekivano funkcioniranje javnih financija, a što je rezultiralo nedavnim povećanjem kreditnog rejtinga.
Izvijestila je da je poslovanje u sustavu Agrokor d.d. očuvano i stabilizirano na način koji osigurava da se ostvaruje pozitivna zarada prije poreza, kamata, i amortizacije, kako na razini sustava tako i na razini najvećeg broja operativnih kompanija, dodavši da je to postignuto zahvaljujući novom financiranju u lipnju prošle godine od strane financijskih vjerovnika i naporima izvanredne uprave.
Iz tog novog financiranja, rekla je, 150 milijuna eura namijenjeno je i do sada utrošeno u najvećoj mjeri za isplatu dugova dobavljačima, koji su stvoreni prije pokretanja postupka izvanredne uprave, odnosno, prije 10. travnja prošle godine.
„Dobavljači su tijekom samog postupka izvanredne uprave isplaćeni u prosjeku oko 50 posto, pri čemu su do sada mali dobavljači isplaćeni u cijelosti, a postupak isplate srednjih i velikih je u tijeku“, kazala je potpredsjednica Dalić.
Naglasila je da su dosadašnji rezultati izvanredne Uprave, a i sposobnost vjerovnika da postignu međusobni dogovor na korist očuvanja poslovanja, temelj na kojem se ulazi u nagodbu.
Nacrt nagodbe, pojasnila je potpredsjednica Dalić, predviđa nagodbu koja se odnosi na cijeli sustav, izrazivši uvjerenje da postoje dobri temelji u svim dosadašnjim rezultatima da se ona dovrši i postigne u zakonskim rokovima.
„Vjerujem da će se nagodba postići u rokovima i kada to bude, bit će to jedan jedinstveni proces restrukturiranja i po svojim osobinama i po tome da je postignut u kratkim rokovima i bez troška za porezne obveznike“, zaključila je potpredsjednica Dalić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je u proteklih desetak mjeseci posvećen velik angažman tome da kriza u najvećoj kompaniji ne prouzroči negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav.
„Mislim da smo u tome uspjeli i ono što je najbitnije je da sada predstoji intenzivan rad, koji u konačnici treba rezultirati nagodbom i onim što je najvažnije, daljnjim generiranjem prihoda svih kompanija te zadržavanjem radnih mjesta, a sve bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna“, proučio je predsjednik Vlade Plenković.
Usvojena je Uredba o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, kojom se propisuju postupci izdavanja energetskih suglasnosti na temelju zahtjeva investitora, odnosno vlasnika građevine, kojima se utvrđuju pojedinačni uvjeti, pojedinog priključka, kada se priključuje na elektroenergetsku mrežu te ugovorni odnosi korisnika mreže i nadležnog energetskog subjekta u pogledu uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg izvijestio je da je u odnosu na dosadašnje rješenje, kod jednostavnog priključka postupak pojednostavljen na način da kupac kada zatraži priključak od operatora distribucijskog sustava dobiva elektroenergetsku suglasnost i ponudu o priključenju na elektroenergetsku mrežu. Ponuda o priključenju je ujedno i ugovor tako da nije potrebno posebno ugovaranje.
Kod složenog priključka je važno da se dio postupka mora provoditi paralelno s postupcima koji su neophodni za dobivanje građevinske dozvole odnosno ostalih dozvola za gradnju pojedine vrste objekta, čime se također skraćuje postupak dobivanja priključka. Osim ukidanja prethodne elektroenergetske suglasnosti smanjen je i broj administrativnih postupaka.
Prijedlogom uredbe definirana je i posebna kategorija za priključak - kućanstvo s vlastitom proizvodnjom. Time se želi potaknuti kućanstva u Hrvatskoj da priključuju vlastito proizvodno postrojenje na postojeću električnu instalaciju unutar svoje postojeće priključne snage.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2018. godinu.
Decentralizirane funkcije se financiraju iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak (po stopi od 6%) i sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije planiranih u državnom proračunu.
Sredstvima pomoći izravnanja financira se razlika između prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i bilančnih prava utvrđenih odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima. Sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, koja su se do sada osiguravala iz 16% udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u prihodima od poreza na dohodak, od 2018. godine će se osigurati iz drugih izvora financiranja državnog proračuna, a na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova.
U 2018. godini je za navedenu namjenu planiran iznos od oko 1,65 milijardi kuna, a ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija (bilančnih prava) za 2018. godinu jednak je iznosu za 2017. godinu uvećanom za 4%, a iznosi oko 2,3 milijarde kuna.
Donesena je i Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2018. godini, kojom se utvrđuju ukupna bilančna prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva i kriteriji i mjerila za utvrđivanje bilančnih prava županijama, Gradu Zagrebu i gradovima do visine potrebnih sredstava za osiguravanje minimalnog financijskog standarda osnovnih škola za 2018. godinu.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pojasnila je da su ovom Odlukom rashodi za decentralizirane funkcije uvećani za 4% u odnosu na 2017. godinu. Sveukupna bilančna prava za županije, Grad Zagreb i gradove za osnovno školstvo u 2018. godini iznose 884.960.744 kuna, a županije, Grad Zagreb i gradovi dodijeljene iznose planiraju i realiziraju na osnovi vlastitih financijskih planova.
Također, donesena je Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2018. godini, kojom su rashodi za decentralizirane funkcije uvećani za 4% u odnosu na 2017. godinu. Sveukupna bilančna prava za županije i Grad Zagreb za srednje školstvo u 2018. godini iznose 438.051.326 kuna, a županije i Grad Zagreb dodijeljene iznose planiraju i realiziraju na osnovi vlastitih financijskih planova.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Odluku o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2018. godini. Ukupni iznos planiranih sredstva za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2018. godini utvrđen je u visini od 387,9 milijuna kuna, odnosno 4% više u odnosu na 2017. godinu.
U predloženu odluku za 2018. godinu uključena su nova kreditna zaduženja sukladno prijedlozima županija i to: Zagrebačka županija - dio kreditnog zaduženja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju "Naftalan" za Razvojni projekt "Naftalan 2 s unutarnjim i vanjskim bazenima", Istarska županija - dio kreditnog zaduženja za izgradnju nove Opće bolnice u Puli te Grad Zagreb - kreditno zaduženje Kliničke bolnice Sveti Duh za zanavljanje medicinske opreme.
Odlukom o minimalnim financijskim standardima centara za socijalnu skrb i troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2018. utvrđen je iznos od 96,13 milijuna kuna ili 1,01 posto više nego u 2017.
Za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne utvrđen je iznos od 164,5 milijuna kuna ili 7,42 posto više nego u 2017., a za decentralizirano financiranje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi gotovo 315 milijuna kuna ili 4 posto više.
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća za održivi razvoj, kojim predsjedava predsjednik Vlade.
Također, raspravljena je i Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu Nacionalnog akcijskog plana provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti, te srodnih rezolucija, kao i Odluka o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država saveznica i Oružanih snaga Republike Hrvatske radi sudjelovanja na zajedničkim vježbama u 2018. godini.
Vlada je upoznata s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Sveučilišta Magellanes, Republika Čile o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika i književnosti, potpisanim u Punta Arenasu, 31. listopada 2017. godine. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je da je svrha Memoranduma uspostava i jačanje jezične, obrazovne i kulturne suradnje između dviju zemalja.
Vlada je upoznata i s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zagreb, Republika Hrvatska i Fakulteta humanističkih znanosti i umjetnosti Nacionalnog sveučilišta u Rosariju, Republika Argentina o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika i književnosti, potpisanim u Rosariju, 6. studenoga 2017. godine. Svrha Memoranduma je uspostava i jačanje jezične, obrazovne i kulturne suradnje između dviju zemalja te sadrži obveze pojedine strane u osiguravanju materijalnih i prostornih uvjeta za rad lektorata.
Ministrica Blaženka Divjak izvijestila je da je Vlada upoznata sa Sporazumom između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Fakulteta za filozofiju i književnost Sveučilišta u Buenos Airesu, Argentinska Republika, o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika i književnosti, potpisanim u Buenos Airesu, 7. studenoga 2017. godine. Ova suradnja predstavlja dragocjeno iskustvo jačanja i produbljivanja uzajamnog razumijevanja između obiju zemalja te pridonosi kulturnoj i jezičnoj raznolikosti kao jednoj od temeljnih vrijednosti u današnjem svijetu.
Vlada je na sjednici prihvatila pokroviteljstvo nad proslavom svečane 50. obljetnice izvođenja predstave "Stilske vježbe", koja će održati u Zagrebu, 28. siječnja 2018. godine.
Također, prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad 15. državnim stručnim skupom "Poučavanje i učenje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti", koji će održati od 29. siječnja do 1. veljače 2018. godine, u Dubrovniku.
Izvor:Vlada RH/Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
