Predsjednik Vlade: Nisam imao saznanja kolike su naknade savjetnicima u restrukturiranju Agrokora

Nakon govora i rasprave u Europskom parlamentu o budućnosti Europe, predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovarao je na pitanja novinara, osvrnuvši se na granični spor između Hrvatske i Slovenije.

Predsjednik Vlade istaknuo je da Hrvatska zbog različitih pozicija oko arbitražnog sporazuma o granici Sloveniji nudi bilateralni dogovor koji bi pomirio stajališta dviju zemalja.

„Slovenija želi provesti sporazum. Mi smo iz njega s razlogom, a ne iz dokolice, izašli prije više od dvije i pol godine. Ono što nudimo prijateljskoj i susjednoj zemlji je jedan način bilateralnog dogovora koji bi pomirio stajališta obje zemlje“, kazao je predsjednik Vlade.

Izrazio je žaljenje što je Ljubljana posegnula za jednostranim mjerama koje su dovele do negativnog učinka na hrvatske građane, prvenstveno ribare. 

„Posebno mi je žao što je Slovenija posegnula za jednostranim mjerama koje su urodile negativnim učincima na naše građane, prvenstveno ribare. Hrvatska je kao ozbiljna država na to uzvratila, međutim, nismo sretni s takvim scenarijem koji dovodi do izrazito nepotrebnih tenzija“, poručio je Plenković.

Upitan o naknadama savjetnicima u procesu restrukturiranja koncerna Agrokor, predsjednik Vlade kazao je da je izvješće dobio uoči samog puta u Strasbourg. Dodao je da će ga kolege iz njegovog ureda detaljno analizirati dokumente te će nakon što dobije njihovo mišljenje na informiraniji način donijeti sud.

Naglasio je da on osobno nije imao nikakvih saznanja o iznosima naknada za savjetnike. „Načelno mogu reći da to kao takvo nije dobro“, dodao je.

„Budući da je proces krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji dominirao političkim, gospodarskim i medijskim prostorom sve ove mjesece, praktički zadnjih godinu dana, ostajem čvrsto pri tome da smo napravili jedini mogući ispravan i ključan potez donošenjem Zakona o izvanrednoj upravi“,  istaknuo je predsjednik Vlade.

Naglasio je da je Vladina namjera tada, ali i danas bila zaštita općeg interesa hrvatske države, radnih mjesta, gospodarstva, dobavljača, posebno srednjih i malih.

„U tom procesu mislim da smo jako dobro brodili, da smo uspjeli namiriti sve male dobavljače, one do 5,2 milijuna kuna, što se ne bi bilo napravilo da nije bilo ovakvog posebnog zakonodavstva. Klasično insolvencijsko pravo to ne bi omogućilo, ovaj zakon je to omogućio“, rekao je predsjednik Vlade, istaknuvši da su zadržana radna mjesta, da je turistička sezona bila odlična te da se sada došlo u fazu postizanja konačnog dogovora, odnosno nagodbe.

„U svojim odlukama vodit ću računa o cijeloj slici, a vrlo detaljno ću analizirati ovo konkretno pitanje, jer mislim da je to ključna odgovornost mene kao prvog čovjeka Vlade i onoga koji je, mogu slobodno reći, na svoja leđa stavio sav politički teret ovoga procesa. I na tome ću ustrajati“, poručio je Plenković.

Što se tiče Pelješkog mosta, predsjednik Vlade kazao je da je projekt prošao svu moguću proceduru temeljitog razmatranja, kako stručnu, tako i političku.

„Europska komisija je odlučila dati 357 milijuna eura, direktnih, nepovratnih sredstava za njegovu izgradnju. Ako će nešto dugoročno ostati upamćeno u ovom prvom financijskom okviru našeg članstva u EU, ostat će Pelješki most i njegovo financiranje. Nema boljeg marketinga za naše članstvo u EU od izgradnje tog mosta“, naglasio je Plenković.

Istaknuo je da je Hrvatska spremna s Bosnom i Hercegovinom riješiti sva pitanja vezana uz neškodljivi prolazak. U tom kontekstu naglasio je da će Pelješki most biti visok 55 metara, a mostovi na Bosporu su visoki 64 metra.

„Mislim da ako imate 55 metara za Neum, a 64 metra visine za ulazak u cijelo Crno more, onda vidite koliko je Hrvatska uzela u obzir bilo kakve tehnološke razvoje u brodarstvu u nekakvoj dalekoj budućnosti, kada je odlučila graditi most na vrlo jasno utvrđenom hrvatskom teritoriju, a koji nema nikakvog negativnog učinka na pravo BiH“, rekao je Plenković.

Ocijenio je da je strateški projekt povezivanja hrvatskog teritorija s južnom Dalmacijom jedan od najboljih, najvidljivijih i najpozitivnijih elemenata članstva Hrvatske u Europskoj uniji u prvim godinama.

Govoreći o predstojećem posjetu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da se u posljednje vrijeme više puta sastao s predsjednikom Vučićem, prvo u Parizu, a potom u Davosu.

„U međuvremenu se dogodila ova izložba u UN-u u New Yorku. Dogodile su se vrlo ozbiljne, netočne, neinformirane i krive kvalifikacije ministra vanjskih poslova gdje je direktno mene prozvao da nisam bio u Jasenovcu i osudio holokaust i sve ono što se dogodilo u tom logoru za vrijeme NDH. I zbog toga je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova reagiralo“, kazao je Plenković.

Naglasio je da bi MVEP isti sadržaj note uputio da je na isti način ministar prozvao predsjednicu države.  

„To su normalni, uobičajeni potezi gdje države vode računa o svom dignitetu i interesima.  Želimo voditi dijalog sa svim susjedima, moramo ga voditi i rješavati otvorena pitanja“, zaključio je predsjednik Vlade.  
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković