Danas je u Banskim dvorima održana 79. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je osamnaest točaka dnevnog reda.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, kazavši da se njime popunjava pravna praznina nastala nakon donošenja odluke Ustavnog suda iz 1998. godine, a odnosi se na otkaz ugovora o najmu stanova i osiguranje najmoprimcu drugog odgovarajućeg stana.
„Ovim Prijedlogom zakona otklonit će se rizici Republike Hrvatske zbog neprovođenja odluke Europskog suda za ljudska prava“, dodao je.
Izmjenama zakona, pojasnio je potpredsjednik Štromar, uređuje se pravna zaštita zaštićenog najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana.
Vlasnici stanova, prema prijedlogu izmjena zakona, dobivaju točan datum od kad mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina u razdoblju od pet godina od stupanja zakona na snagu.
Zaštićeni najmoprimci, nakon što im istekne taj status, kroz pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne cijene najamnine, uz imovinski i površinski cenzus.
„Za subvencioniranje razlike do tržišne najamnine iz proračuna će biti osigurano 47,5 milijuna kuna, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 2,7 milijuna kuna“, naveo je Štromar.
Zaštićena najamnina postupno bi se povećavala od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine, kada prestaje pravo najmoprimaca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu, ali im ostaje pravo prvokupa stana (od 1. srpnja 2023. godine).
Određuje se i obveza plaćanja razlike između povećane i zaštićene najamnine za korisnike stanova koji ih koriste temeljem propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja socijalne pomoći (od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine).
Propisuje se i pravo na subvenciju slobodno dogovorne najamnine najmoprimcima i zaštićenim podstanarima čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji od polovice prosječne plaće, a prema veličini odgovarajućeg stana i to za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2028. godine.
„Republika Hrvatska ovime rješava problem iz 1998. godine na pravičan i održiv način te postiže ravnotežu između suprotstavljenih interesa vlasnika stanova (najmodavaca) i zaštićenih najmoprimaca, uz aktivnu ulogu države“, kazao je potpredsjednik Štromar.
Obrazlažući Prijedlog zakona o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja (EU), ministar financija Zdravko Marić kazao je da se njime uređuje pitanje uvjeta prema kojima osoba s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj u okviru registrirane djelatnosti može pružati usluge carinskog zastupanja u Republici Hrvatskoj.
Carinsko zakonodavstvo Europske unije izravno je primjenjivo, pri čemu države članice pojedina pitanja u području carinsko-pravnih odnosa uređuju nacionalnim propisima. Uredba o Carinskom zakoniku Unije, koja sa svojim delegiranim i provedbenim uredbama predstavlja novo carinsko zakonodavstvo, u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama od 1. svibnja 2016. godine, ali isto tako predviđa mogućnost državama članicama da urede pojedina pitanja iz područja carinskog zakonodavstva, čije uređenje nije u nadležnosti Europske unije.
Ministar Marić izvijestio je da trenutačno u Republici Hrvatskoj posluje 612 ovlaštenih carinskih otpremnika tj. pravnih osoba koje obavljaju poslove zastupanja te oko 2500 ovlaštenih carinskih zastupnika, odnosno fizičkih osoba koje kao zaposlenici carinskih otpremnika poduzimaju radnje carinskog zastupanja. U odnosu na postojeći pravni režim koji uređuje obvezu ishođenja tri vrste odobrenja, sada se predlaže urediti samo jednu vrstu odobrenja.
Carinski otpremnik je osoba koja kao carinski zastupnik u okviru registrirane djelatnosti pruža uslugu carinskog zastupanja i korisnik je odobrenja za obavljanje poslova carinskog zastupanja, dok je carinski agent fizička osoba koja kao zaposlenik carinskog otpremnika poduzima radnje carinskog zastupanja te se za nju predlaže polaganje stručnog ispita.
Ministar je pojasnio da se obavljanje poslova carinskog zastupanja u poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske na lokaciji graničnih prijelaza znatno pojednostavljuje te se usklađuje s propisima kojima se uređuje zakup i kupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske.
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima.
Važećim Zakonom, koji se dopunjuje Konačnim prijedlogom zakona i koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, uveden je jedinstveni obrazac za objedinjeno prikupljanje i dostavu podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, uključujući i za doprinose za obvezna osiguranja - Obrazac JOPPD, ali je za uplate nastale od 1. siječnja 2002. godine do 31. prosinca 2013. godine propisana mogućnost dostave zakonom propisanih podataka po osiguranicima do 31. prosinca 2015. godine na obrascima R-S/R-Sm, koji su bili utvrđeni ranijim zakonima.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić pojasnio je da se Konačnim prijedlogom zakona omogućuje obveznicima obračuna i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja da u neograničenom roku, odnosno i nakon 31. prosinca 2015. godine, podnesu putem Obrasca R-S ili R-Sm zakonom propisane podatke po osiguranicima za razdoblje od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2013. godine budući određeni broj obveznika nije izvršio zakonsku obvezu.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Konačni prijedlog zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva (EU), kojim se osigurava provedba četiri uredbe Europske unije koje reguliraju promet drva i proizvoda od drva.
Stupanjem na snagu predmetnog zakona prestat će važiti Zakon o provedbi uredbi Europske unije u vezi s trgovinom ilegalno posječenim drvom i proizvodima od takvog drva, kojim se također provode navedene uredbe.
Ministar Tolušić naveo je da je cilj zakona osigurati uvoz na unutarnjem tržištu drva i proizvoda od drva proizvedenih u skladu s nacionalnim zakonodavstvom partnerskih zemljama i osigurati da u prometu na unutarnjem tržištu gospodarski subjekti i trgovci primjenjujući sustav dužne pažnje, odnosno sustav sljedivosti, stavljaju u promet i trguju drvom i proizvodima od drva proizvedenim u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zemalja u kojima je drvo posječeno.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pojasnio je da se predloženim izmjenama brišu članci Zakona o obveznim odnosima kojima je uređen ugovor o organiziranju putovanja iz stare EU Direktive o putovanjima u paket aranžmanima iz lipnja 1990., koja je stavljena izvan snage novom Direktivom o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima iz studenoga 2015., te je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu.
Također, kazao je ministar Bošnjaković, predlaže se i izmjena članka 999. Zakona o obveznim odnosima kako bi se banke, odnosno štedionice oslobodile uporabe pečata kod unosa uplata i isplata novca u štednim knjižicama, u skladu s Nacionalnim programom reformi 2017.
Ujedno se na prijedlog pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, terminologija Zakona usklađuje s terminologijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom na način da se izričaji "duševna bolest i zaostao umni razvoj" zamjenjuju izričajima "mentalno ili intelektualno oštećenje".
Obrazlažući Plan prijma osoblja za 2018. godinu u Oružane snage Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kazao je da se njime nastavlja trajni proces planskog prijma vojnika/mornara i visokoobrazovanih mladih časnika u službu radi uravnoteženja dobne i obrazovne strukture. Planom je predviđen prijam ukupno 1409 osoba, od čega 836 s tržišta rada, dok ih 573 već u obrambenom sustavu i njima se samo mijenja kategorija unutar vojnog osoblja.
Vlada je na sjednici donijela i Odluku o prijenosu prava upravljanja stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske na Ministarstvo hrvatskih branitelja. HRVI iz Domovinskog rata i članovi obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata koji koriste stanove u vlasništvu Republike Hrvatske podnijeli su zahtjeve za kupnju stana tijelima koja upravljaju predmetnim stanovima, konkretno Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo obrane, a sukladno članku 30. Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata.
Ministar branitelja Tomo Medved izvijestio je da se radi o sedam stanova koji su u vlasništvu Ministarstva državne imovine te tri stana u vlasništvu Ministarstva obrane. Odredbom članka 96. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji propisano je da će Vlada Republike Hrvatske na Ministarstvo hrvatskih branitelja odlukom prenijeti pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravljaju tijela državne uprave i na koje se ne odnose odredbe posebnog propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Raspravljena je i Ureda o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Ministar državne imovine Goran Marić izvijestio je da je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, od 1. siječnja 2018. godine, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje preuzeo od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku poslove osiguravanja smještaja azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom.
Osiguravanje smještaja podrazumijeva pronalazak adekvatne stambene jedinice, bilo iz postojećeg stambenog fonda u vlasništvu Republike Hrvatske, bilo najmom stambene jedinice od treće osobe i davanje iste u podnajam azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje istu je obvezan adaptirati i opremiti za stanovanje te je održavati, a također podmiruje režijske troškove i troškove najma osigurane stambene jedinice.
„Budući da se radi o velikom opsegu poslova koji zahtijevaju izniman stupanj organiziranosti, koordinacije i sistematičnosti, predlaže se formiranje nove ustrojstvene jedinice uz adekvatno povećanje broja izvršitelja. Ovim izmjenama i dopunama ukupni broj sistematiziranih radnih mjesta u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje povećat će se za 9 izvršitelja te će iznositi ukupno 201 izvršitelj“, zaključio je ministar Marić.
Dana je suglasnost na Odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje Dodatka II. Ugovora o zajedničkom financiranju projekta Županijski centar za gospodarenje otpadom "Kaštijun", u iznosu od 12 milijuna i 671 tisuću kuna.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad obilježavanjem dvjestote obljetnice rođenja hrvatskog pjesnika i domoljuba Petra Preradovića, koja će se održati u Virovitičko-podravskoj županiji tijekom 2018. godine. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je Petar Preradović ponajbolji pjesnik Hrvatskoga narodnog preporoda te je svojim književnim djelom utisnuo dubok pečat u hrvatski kulturni, ali i nacionalni identitet.
Izvor: Vlada RH/Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
