Danas je u Banskim dvorima održana 85. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljena je dvadeset i jedna točka dnevnog reda.
Predstavljajući Zaključak u vezi sa stambenim zbrinjavanjem stanovnika Hrvatske Kostajnice i drugih područja stradalih zbog klizanja tla, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da će Vlada Republike Hrvatske sredstvima državnog proračuna zbrinuti stanovnike obiteljskih kuća koji su ostali bez svega.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar naglasio je da stanovnici Hrvatske Kostajnice neće ostati zaboravljeni te će im se ovim Zaključkom osigurati kvalitetan krov nad glavom i bit će sigurno zbrinuti.
U Zaključku je navedeno da će se zbrinjavanje stanovnika provesti obnovom oštećenih kuća, odnosno zgrada, građenjem novih kuća, odnosno zgrada, osiguranjem drugih zgrada ili stanova, odnosno na drugi odgovarajući način.
Zbrinjavanje stanovnika i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada će se provoditi nakon utvrđivanja činjeničnog stanja i procjene šteta, a na način i na temelju kriterija koje će propisati Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Ministarstvo financija, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zadužuju se za provedbu ovoga Zaključka.
Obrazlažući Zaključak o načinu osiguranja sredstava za nabavu lijekova Dinutuximab i Proleukin za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma, ministar zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, od 13. srpnja 2017. godine, prihvaćen prijedlog Ministarstva zdravstva o načinu osiguranja sredstava za nabavu lijeka Dinutuximab beta Apeiron za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma, na način da se preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. od strane Ministarstva financija osiguraju dodatna sredstva Klinici za dječje bolesti Zagreb, kao referentnom centru u kojem se provodi liječenje oboljele djece u iznosu do najviše 14 milijuna kuna.
Ministar je izvijestio da se liječenje oboljele djece provodilo temeljem pozitivnog mišljenja Povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je procjenjivalo stručno-medicinsku opravdanost primjene lijeka za svakog pojedinog pacijenta.
Temeljem navedenog Zaključka, u 2017. godini Klinici za dječje bolesti Zagreb isplaćen je iznos od 3 milijuna kuna. Klinika za dječje bolesti Zagreb dostavila je Ministarstvu zdravstva zahtjev, od 14. veljače 2018. godine, za isplatu sredstva u iznosu od 4.361.887,89 kuna.
U cilju osiguranja potrebnih sredstava, namijenjenih liječenju oboljele djece započetom u 2017. godini, a nastavljenom u 2018. godini zadužuje se Ministarstvo financija da preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu osigura sredstva Ministarstvu zdravstva u iznosu od 4.361.888,00 kuna.
Ministarstvo zdravstva se zadužuje da osigurana sredstva doznači Klinici za dječje bolesti Zagreb, a Klinika za dječje bolesti Zagreb se zadužuje da Ministarstvu zdravstva dostavi izvješće o utrošku sredstava.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice naglasio je da je Vlada, potaknuta potrebom rješavanja pitanja pacijenata oboljelih od spinalne mišićne atrofije, krenula u razgovore s predstavnicima farmaceutske industrije. Stoga je, za vrijeme boravka u Davosu i sudjelovanja na Svjetskom gospodarskom forumu, u siječnju ove godine, predsjednik Vlade razgovarao s ključnim čovjekom švicarske farmaceutske kompanije F.Hoffman-L a Roche Christophom Franzom.
Izvijestio je da je rezultat toga razgovora bio intenzivan kontakt između predstavnika ove kompanije i Ministarstva zdravstva, a dogovoreno je da će La Roche u Hrvatskoj provoditi kliničku studiju za novi lijek u koju će biti uključeno 23 pacijenta koji pate od tipa 1, 2 i 3 mišićne atrofije, s mogućnošću da se kasnije uključe i pacijenti s tipom 4.
Izrazivši nadu da će ova vrsta lijeka, koja se uzima oralno, pomoći pacijentima, kazao je da se Vlada u rješavanje ovoga pitanja uključila pravodobno i angažirala na različite načine.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, kojim se uređuje se status, ustroj, poslovi i zadaci, članstvo i način financiranja Hrvatske poljoprivredne komore.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak podsjetio je da je Hrvatska poljoprivredna komora osnovana Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori radi promicanja, zaštite i zastupanja interesa poljoprivrednika, te njihove edukacije.
Dodao je da je posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori 2012. godine propisano umjesto obveznog, dobrovoljno članstvo u Komori, što je dovelo do rasipanja značajnog broja članova, te Komora danas okuplja manje od 0,6% poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika, a što ne omogućava izvršavanje svih zadaća koje su joj Zakonom dodijeljene.
Stoga se Prijedlogom zakona utvrđuje umjesto dobrovoljnog obvezno članstvo u Komori i to za poljoprivrednike (trgovačka društva, obrtnici ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva) koji su korisnici potpore koju ostvaruju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ostale fizičke i pravne osobe poljoprivrednici, koji nisu korisnici navedenih potpora, upisane u Upisnik poljoprivrednika mogu biti dobrovoljni članovi Komore.
Državni tajnik Majdak istaknuo je da je cilj donošenja Prijedloga zakona stvoriti pravni okvir koji bi omogućio jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije svih poljoprivrednika, osobito onih u organizacijskom obliku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, upisanih u Upisnik poljoprivrednika te svih pravnih oblika udruživanja poljoprivrednika registriranih prema posebnim propisima.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da Konačnim prijedlogom zakona prestaje važiti Zakon o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, te Centar prestaje s radom, a njegovu imovinu, opremu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze, te djelatnike preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
"Time bi se postiglo povećanje učinkovitosti rada u području energetike, okupljanje stručnog kadra na jednom mjestu, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima, objedinjavanje poslova uz smanjenje troškova poslovanja", kazao je ministar Ćorić.
Poslove Centra iz djelokruga energetike preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dok se poslovi investicijskog sektora i sektora za javno privatno partnerstvo sukladno navedenom Zakonu o Centru više neće obavljati.
"Cilj Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom je unaprijediti sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom te otkloniti određene nedostatke koji su uočeni tijekom primjene važećega Zakona", kazala je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić.
Pojasnila je da u odnosu na Prijedlog zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, Konačni prijedlog zakona sadrži određene izmjene i dopune, a koje se prvenstveno odnose na osnivanje i rad centara za profesionalnu rehabilitaciju. Za razliku od sadašnjeg zakonskog uređenja i Prijedloga zakona, prema kojima centre za profesionalnu rehabilitaciju zajednički osnivaju Vlada Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da centre osniva isključivo Vlada Republike Hrvatske.
Centri za profesionalnu rehabilitaciju postaju ujedno i proračunski korisnici državnog proračuna, a sredstva za njihov rad financirat će se iz namjenskih prihoda uplaćenih s osnove novčane naknade zbog neispunjenja kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom. "Iz tog se razloga ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže proširiti namjenu sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade i na taj način omogućiti da se navedena sredstva mogu, osim za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, koristiti i za održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije", kazala je državna tajnica Majdak.
Saboru je upućen Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane.
Vodeći računa o napretku u odnosima Europske unije i Australije te njihovoj želji za daljnjim jačanjem, Vijeće Europske unije je 10. listopada 2011. godine ovlastilo Europsku komisiju i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da otvore pregovore s Australijom o okvirnom sporazumu koji bi zamijenio Okvir za partnerstvo EU-Australija iz 2008. godine. Pregovori o Okvirnom sporazumu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane su zaključeni 5. ožujka 2015. godine, te je sporazum sastavljen u Manili, 7. kolovoza 2017. godine, a u ime Republike Hrvatske potpisao ga je izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju, sa sjedištem u Bruxellesu.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić kazala je da su ciljevi Sporazuma daljnje osnaživanje partnerstva, promicanje suradnje u brojnim područjima od obostranog interesa, produbljivanje i proširivanje političkih i gospodarskih odnosa, poboljšanje suradnje na prostoru globalnih i regionalnih izazova kao što su zaštita okoliša, klimatske promjene, energija, pitanja sigurnosti i sprečavanje terorizma, te stabilnost Azijsko-pacifičkog prostora. U tom kontekstu, stranke potvrđuju svoju predanost intenziviranju političkog dijaloga na visokoj razini i ponovno potvrđuju zajedničke vrijednosti i zajednička načela koja podupiru njihove bilateralne odnose i čine osnovu za suradnju.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu o odnosima i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane.
Vodeći računa o napretku u odnosima Europske unije i Novog Zelanda te njihovoj želji za daljnjim jačanjem, Vijeće Europske unije je 25. lipnja 2012. godine ovlastilo Europsku komisiju i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da otvore pregovore s Novim Zelandom o okvirnom sporazumu koji bi zamijenio Zajedničku deklaraciju o odnosima i suradnji između Europske unije i Novog Zelanda od 21. rujna 2007. godine.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić podsjetila je da je Sporazum između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Novog Zelanda, s druge strane, sastavljen u Bruxellesu, 5. listopada 2016. godine, a u ime Republike Hrvatske potpisao ga je izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju, sa sjedištem u Bruxellesu.
Pojasnila je da će Sporazum doprinijeti daljnjem osnaživanju partnerstva te ubrzavanju i produbljivanju političkih i gospodarskih odnosa između Europske unije i Novog Zelanda kao i obostranom jačanju strateških odnosa i unapređivanju suradnje na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
Vlada je na sjednici donijela i Rješenje o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, Zakladi Ana Rukavina, za nabavu 1500 testova za tipizaciju na tri lokusa: HLA-A, HLA-B i HLA-DRB1.
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je Ministarstvo financija zaprimilo dvije zamolbe Zaklade Ana Rukavina o odobrenju donacije sredstva u ukupnom iznosu od 316.363,87 kuna, odnosno u visini PDV-a ostvarenog u humanitarnoj akciji „Želim život“, održanoj u Zagrebu, u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2017. godine.
Podsjetio je da je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu propisano da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada Republike Hrvatske. Ministar je kazao da sukladno toj odredbi, a temeljem zahtjeva Zaklade Ana Rukavina, Ministarstvo financija predlaže da se Zakladi Ana Rukavina odobri sredstva iz Proračunske zalihe za 2018. godinu u iznosu od 316.363,87 kuna, za nabavu 1.500 testova za HLA tipizaciju na tri lokusa: HLA-A, HLA-B i HLA-DRB1.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je i Odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini.
U članku 21. stavku 6. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje propisano je da će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine, propisati Odlukom postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju u sljedećoj kalendarskoj godini, odnosno za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini.
Stoga se navedenom Odlukom određuje da državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini iznose 1,8 posto, a u tu svrhu projekcijama državnog proračuna za 2019. godinu planirano je 30 milijuna kuna.
Na sjednici je prihvaćen i Nacrt kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te je ovlašten ministar zdravstva za njegovo potpisivanje.
Ministar Milan Kujundžić podsjetio je da je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zaključen 2. prosinca 2013. godine na vrijeme od četiri godine. U njemu sadržana pravna pravila produženo su se primjenjivala tri mjeseca nakon njegova isteka, odnosno do 2. ožujka 2018. godine.
Pregovori za sklapanje novoga kolektivnog ugovora započeli su 14. veljače 2018. godine. U kolektivnom pregovaranju sa strane pregovaračkog odbora sindikata sudjelovali su reprezentativni sindikati: Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Nakon četiri održana sastanka pregovaračkih odbora, 5. ožujka 2018. godine Nacrt kolektivnog ugovora parafirale su obje strane.
S obzirom da se predmetni kolektivni ugovor zaključuje na vrijeme od 12 mjeseci, sve odredbe do sada važećega Kolektivnog ugovora i Dodatka I preuzete su u Nacrt kolektivnog ugovora. Stoga se Nacrtom kolektivnog ugovora zadržava ista razina materijalnih i drugih prava zaposlenih u sustavu zdravstva i zdravstvenoga osiguranja.
Ministar Kujundžić kazao je da se Ugovor sklapa na vrijeme od 12 mjeseci, na kraći rok nego što je uobičajeno, da bi se u tom razdoblju iznašlo kvalitetno zakonsko rješenje te da se za pregovore za sljedeći Kolektivni ugovor uključi liječnički sindikat koji će zastupati interese liječnika.
Provedba predloženog Nacrta kolektivnog ugovora neće zahtijevati dodatna financijska sredstva u 2018. godini i 2019. godini, odnosno ostat će unutar financijskih sredstava isplaćenih u 2017. godini u ukupnom iznosu od 11.598.443.462,98 kuna.
Prihvaćen je i Nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije. Zadužuje se Ministarstvo kulture da ga u ime Vlade Republike Hrvatske objavi u Narodnim novinama i u jednom od dnevnih glasila, prikupi prijave kandidata i dostavi ih Vladi Republike Hrvatske, radi predlaganja Hrvatskome saboru imenovanja tri člana Vijeća za elektroničke medije.
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Pismom namjere kojim uspostavu željezničkog teretnog koridora "Alpe - zapadni Balkan" predlažu Savezno ministarstvo prometa, inovacija i tehnologije Republike Austrije, Ministarstvo prometa, informatičke tehnologije i veza Republike Bugarske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije i Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije.
Pismo namjere za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u Zagrebu 3. studenoga 2017. godine, potpisala je državna tajnica Nikolina Brnjac, a ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da se njime izražava politička volja potpisnika za uspostavom željezničkog teretnog koridora Alpe - zapadni Balkan.
Ministar je pojasnio da Ugovor o Prometnoj zajednici pruža pravni temelj za uključivanje Republike Srbije u upravljačku strukturu željezničkog teretnog koridora kao jednakopravnog partnera s pravima i obvezama jednakima pravima i obvezama države članice Europske unije. Ukoliko Europska komisija donese odluku o sukladnosti predmetnog prijedloga, strane namjeravaju bez odgode uspostaviti željeznički teretni koridor "Alpe-zapadni Balkan" i to najkasnije dvije godine od stupanja odluke na snagu.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
