Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je dao izjavu o aktualnim temama.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković još jednom je izrazio sućut Ruskoj Federaciji u povodu velike tragedije koja se dogodila u gradu Kemerovo, u kojoj je više od 60 ljudi izgubilo živote u požaru trgovačkoga centra, nakon čega je ruskom premijeru Medvedovu uputio brzojav sućuti.
Predsjednik Vlade kazao je da je na sastanku Europskoga vijeća prošloga tjedna, jedna od točaka dnevnoga reda bila informacija o napadu u Salisburyju, u Ujedinjenoj Kraljevini. U napadu je korišten nervni otrov koji je doveo do teškoga stanja nekoliko ljudi, a premijerka May temeljito je izvijestila o tijeku istrage i utvrđivanju činjeničnoga stanja u vezi s napadom.
„Čelnici država i Vlada EU u svojim su zaključcima vrlo snažno osudili taj napad. Dijeleći procjenu Vlade Ujedinjene Kraljevine da postoji velika vjerojatnost kako je taj napad došao od strane Ruske Federacije, tim su zaključcima poslali jasne poruke. Ove stavove i ocjene Europskoga vijeća dijeli i Republika Hrvatska“, naglasio je predsjednik Vlade.
Pojasnio je kako poruke Europskog vijeća imaju tri aspekta.
,,Jedan su vrlo jasni i čvrsti zaključci vezani uz izražavanje solidarnosti s Ujedinjenom Kraljevinom, koja je naša zemlja partner u okviru Europske unije i naša saveznica u okviru Sjevernoatlantskog sporazuma. Drugi aspekt je donošenje odluke o povlačenju na konzultacije veleposlanika EU-a u Moskvi, što je uobičajena mjera u ovakvim okolnostima. Treći aspekt je bio da sve države članice na razini državnog vrha rasprave što se još može učiniti u pogledu slanja snažne političke poruke o neprihvatljivosti ovakvog napada“, naveo je Plenković.
Dodao je da je nakon konzultacija u Vladi Republike Hrvatske u kojima su sudjelovali svi ministri, predstavnici nadležnih službi, predsjednica Republike i predsjednik Hrvatskoga sabora, donesena zajednička odluka o solidariziranju s Ujedinjenom Kraljevinom. Naglasio je da je Hrvatska jedna od 14 država koje će danas tijekom dana proglasiti jednog akreditiranog diplomata u Republici Hrvatskoj
personom non grata.
Što se tiče druge teme koja se odnosi na nastavak procesa potvrđivanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, predsjednik Vlade Plenković poručio je da se radi o jasnom stavu Vlade Republike Hrvatske i njega kao predsjednika Vlade, ali i kao predsjednika HDZ-a.
Istaknuo je da će Vlada interpretativnom izjavom pojasniti što Hrvatska sve podrazumijeva u vezi sa sadržajem ove konvencije.
„Prema našem zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora interpretativna izjava je izjava kojom Republika Hrvatska izražava svoje tumačenje, objašnjenje ili preciziranje nekih odredbi ugovora u njihovoj primjeni ili pak iznosi politički stav. To govorim zato što vidim da u političkom prostoru postoje mnogi koji pretendiraju biti politički akteri, pa kažu da su interpretativne izjave bezvrijedne. To pokazuje i jedno veliko nepoznavanje akata koje države, ne samo Hrvatska, sukladno međunarodnom običajnom pravu rade'', kazao je Plenković, dodavši da Vlada sadržajem interpretativne izjave pokazuje razumijevanje jednoga dijela hrvatske javnosti koji odredbe konvencije čita na način da u njoj vidi etički problem.
Naglasio je da je potvrđivanje ove konvencije važno prije svega zbog svoje biti i cilja, a to je zaštita žena od nasilja i zaštita od nasilja u obitelji.
,,Držim da svatko dobronamjeran tko pažljivo prouči konvenciju, tko shvati poruku interpretativne izjave, a naročito onaj koji si uzme malo truda pa pročita poseban dokument kojeg je deklasificirala i pravna služba Vijeća Europe i objavila ga u petak, može shvatiti da nema skrivenih zamki u toj konvenciji, koje bi u hrvatski pravni poredak unosile pravne obveze o kojima možemo čuti u javnosti u posljednje vrijeme", istaknuo je Plenković, poručivši kako nema redefinicije braka koji je definiran hrvatskim Ustavom, niti pravne obveze uvođenja trećeg spola, u vezi s čime se forsira koncept roditelj 1 i 2.
,,To je obmana i obmanjivanje hrvatske javnosti, to želim jasno reći. To se nije dogodilo ni u Njemačkoj, ni u Italiji i ne vidim kako to kolegama, pa i iz političke obitelji europskih pučana nije predstavljao problem za izglasavanje konvencije“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Podsjetivši da je ova Konvencija bila dio programa i dio zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Vlade kazao je da se nakon toga oformila radna skupina, provela javna rasprava, analizirao dokument, a održale su se i temeljite konzultacije sa službama Vijeća Europe kako bi se na stol stavio zakon čiji je temeljni cilj poboljšati pravni, zakonodavni, operativni, institucionalni i financijski okvir zaštite žena od nasilja i nasilja u obitelji.
„Ljudi mogu izražavati svoj stav, bilo u Hrvatskome saboru, širem političkom životu ili prosvjedima, sve je to normalno, korisno i prirodno u demokratskom društvu, i može pridonijeti raspravi. Ali ta bi rasprava trebala biti argumentirana, bazirana na faktima, na dijalogu i respektu svih koji u raspravi sudjeluju. Vlada koju ja vodim, vodi se upravo tim načelom, respektira stajališta drugih, ali želi da rasprava bude argumentirana, da ne dolazi do puštanja netočnih informacija u javnost. Zato se ovaj proces potvrđivanja zakona nastavlja, očekujem da ga se raspravi u Hrvatskome saboru, a Vlada će sa svoje strane učiniti sve što je potrebno da pridonesemo tom dijalogu'', najavio je Plenković.
Naglasio je da niti kao predsjednik Vlade, niti kao predsjednik HDZ-a, neće dopustiti da ova tema bude iskorištena za neke druge političke svrhe i ciljeve pojedinih političkih aktera, pojedinih skupina koje žele sudjelovati u političkoj utakmici.
,,Ovo je rasprava o temi koja je važna, na koji način Hrvatska želi štititi ranjive skupine u društvu - žene i djecu koja trpe nasilje u obitelji. Očekujem da se rasprava u sljedeća dva tjedna vrati na meritum i da se ne bavi onim što u konvenciji ne postoji", zaključio je predsjednik Vlade, pozvavši hrvatsku javnost da razluči činjenice od onoga što joj pojedini akteri prezentiraju.
Predsjednik Vlade govorio je i o odluci Državne komisije za javnu nabavu, relevantnoj za razvojni aspekt društva. Naveo je kako je Komisija odbila žalbe dvaju ponuditelja u vezi s natječajem za izgradnju Pelješkoga mosta, čime se otvara prostor da se u sljedećim tjednima pristupi potpisivanju ugovora između Hrvatskih cesta i odabranog izvođača, kineskog konzorcija.
„Projekt Pelješkoga mosta bit će sigurno najvidljiviji strateški projekt u ovoj prvoj financijskoj perspektivi iz koje Hrvatska dobiva razvojna sredstva europskoga proračuna. Podsjećam na 357 milijuna eura već odobrenih sredstava, a sada dolazimo u fazu koja će značiti izgradnju mosta o kojem se predugo govori, a sad smo konačno u fazi realizacije. To vidim velikim uspjehom u roku u kojem su sve procedure poštovane, u kojem su svi aspekti vezani uz izvedbu ovog strateškog projekta u cjelini analizirani i gdje su neovisna tijela donijela svoje odluke“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Andrej Plenković
