Predsjednik Vlade Andrej Plenković, danas je, nakon sudjelovanja na svečanoj sjednici Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice u Otočcu, dao izjavu za medije.
Još je jednom čestitao Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici te podsjetio da je Otočac bio treći hrvatski grad u kojem se, nakon Varaždina i Siska, počelo razvijati vatrogastvo. Kazao je da su se na današnjoj sjednici mogle čuti sve ključne poruke o tome što je Hrvatska učinila da sljedeću turističku i protupožarnu sezonu dočeka što kvalitetnije pripremljena, koordinirana i spremnija, kako bismo imali što manje požara te kako bismo još jednom vatrogascima zahvalili na požrtvovnosti.
„Vlada će nastaviti ulagati i financijska sredstva te smo novim zakonskim okvirom, posebice mislim na Zakon o domovinskoj sigurnosti, napravili velike iskorake. Vatrogastvo je dio Strategije nacionalne sigurnosti, a glavni vatrogasni zapovjednik je dio naše koordinacije. S te strane čestitam predsjedniku HVZ Sanaderu, predsjednicima županijskih vatrogasnih zajednica i svim našim vatrogascima, a ima ih 150.000, na ogromnom trudu, nesebičnosti i solidarnosti koju pokazuju svakoga dana“, kazao je predsjednik Vlade.
Novinare su zanimali i detalji sutrašnje sjednice Vlade u Splitu. Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što Vlada, nakon 14 godina, održava sjednicu u Splitu, podsjetivši da je zadnja sjednica u Splitu održana dok još nije bila gotova autocesta Zagreb-Split.
,,Prije par dana smo potpisali ugovor o gradnji Pelješkoga mosta. Vjerujem da će projekti koje ćemo donijeti u zaključcima Vlade, a čak je 35 točaka vezanih za Grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, značiti prije svega iskorak u prometnome smislu. Nekoliko je glavnih naglasaka, od izlaza Vučevica na autocesti do tunela Kozjaka, a ključan je novi ulaz u grad, što znači prometno rasterećenje dosadašnje situacije i potom multimodalna forma transporta koja će povezati Solin, Stobreč, Dugi Rat i Omiš i rasteretiti magistralu u ljetnim mjesecima. Također, tu je i projekt prilaza koji se odnosi na željeznički promet između Zračne luke Split i Glavnoga kolodvora u Splitu“, kazao je predsjednik Vlade Plenković.
Naveo je još velik broj projekata koji se tiču prometne infrastrukture na otocima Hvaru i Braču, nekoliko važnih projekata i raskrižja, primjerice, na istočnom ulazu u Makarsku, zatim projekte koji se odnose na Vrgorac i Imotski te čitav niz projekata koji se odnose na Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo zdravstva.
„Potpisat će se ugovori u vrijednosti od preko 1,5 milijarde kuna, a dodatno, u zaključcima Vlade, preko 430 milijuna kuna. Dakle, oko dvije milijarde kuna projekata dolazi u Split nakon sutrašnje sjednice Vlade. Dajemo podršku gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari i županu Blaženku Bobanu. To će biti sjajna poruka za Dalmaciju, uoči nove, nadam se još jedne rekordne turističke sezone“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Upitan za komentar ekonomske prognoze Europske komisije za Hrvatsku, kazao je da se one u cijelosti podudaraju s prognozama Vlade i Ministarstva financija.
„Komisija smatra da smo napravili značajan iskorak kad je riječ o fiskalnoj disciplini, kontinuitetu rasta i smanjivanju javnog duga. Oni su čak i optimističniji od nas, kad je riječ o brzini smanjivanja javnoga duga, što je ujedno ispunjavanje kriterija za uvođenje eura, jednog od naših strateških ciljeva. Što se Agrokora tiče, mislim da smo reagirali odlično, postavili zakonski okvir i vjerujem da ćemo sve procese završiti u zakonskom roku te da će nastavak povećanja zaposlenosti, smanjivanja nezaposlenosti i mogućnosti koje se pružaju boljom apsorpcijom EU sredstava, biti poticaj i za Vladu da stvorimo pozitivno poslovno okruženje za daljnji rast, proizvodnju i izvoz“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Na upit podržava li smjer kojim ide izrada novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, Plenković je kazao kako smatra da će Hrvatska biti zadovoljna svojom omotnicom.
„Tek sada predstoje pravi pregovori. Komisija je izašla s brojkama, a Hrvatska ima radnu skupinu koja prati taj proces. Naši prioriteti su vezani za kohezijsku politiku, ravnomjerni regionalni razvoj, gospodarstvo, poduzetništvo, mlade, obrazovanje, inovacije, demografsku revitalizaciju, ali i tradicionalne politike poput poljoprivredne“, odgovorio je Plenković.
Ocijenio je da će bitni dio biti ostvaren i kroz pitanja sigurnosti i zaštite od nelegalnih migracija. Kazao je da je Hrvatska spremna uplaćivati više nego što je uplaćivala do sada, te da će i dalje biti jedna od onih zemalja koje će profitirati iz europskoga proračuna. Naglasio je da bi iduća perspektiva, razdoblje do 2030. trebalo biti vrijeme u kojem će Hrvatska hvatati korak s razvijenijim europskim državama.
„Što se uvjetovanosti tiče, tu imam određene rezerve. Moramo jako pažljivo vidjeti na što bi se to točno odnosilo i kako, jer nije isto da su oni koji su u Uniji bili prije nas, imali sredstva bez obzira na poštivanje tih kriterija, a sada se to uvodi kao jedan novum. S te strane ćemo biti vrlo obazrivi u formuliranju konačnih zaključaka“, napomenuo je.
Na upit o mogućnosti da Vlada donese zakon o korištenju totalitarnih simbola, naglasio je da su u tom pogledu preporuke Povjerenstva za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima itekako važne.
„Ministarstva su dobila određeni rok da se o njima očituju, a potom ćemo vidjeti kako ćemo i na koji način, ako uopće, bolje regulirati postojeći zakonski okvir“, odgovorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
