Danas je u Banskim dvorima održana 103. sjednica Vlade i na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 26 točaka dnevnog reda.
Tri zakonska prijedloga u zdravstvu
Usvojen je prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Predloženim zakonom unapređuje se primarna zdravstvena zaštita redefiniranjem statusa i pozicije doma zdravlja kao nositelja primarne zdravstvene zaštite. Također se, među ostalim, uređuje područje zdravstvenog turizma, osnažuje preventivna zdravstvena zaštita, uređuje pružanje palijativne skrbi te se predlaže restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava.
Zakonom se rješava radno-pravni status zdravstvenih radnika – zakupaca u domu zdravlja, a uvođenjem Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite omogućit će se nagrađivanje za natprosječne rezultate rada zdravstvenih djelatnika.
"Vjerujem da smo napravili prijedlog zakona koji će u realnim okolnostima zadovoljiti sve dionike, uz određene manje proteste, jer su neki možda očekivali malo više", rekao je ministar zdravstva Kujundžić obrazlažući zakonski prijedlog. Naveo je kako je u pripremi zakona analizirano više od pet tisuća sugestija, primjedbi i kritika, zbog čega vjeruje da je predloženi zakon primjeren sadašnjem trenutku.
Vlada je u saborsku proceduru poslala i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, te prijedlog zakona o provedbi europske Uredbe o medicinskim proizvodima i Uredbe o
in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima.
Racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenoga sustava
"Planira se osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenoga sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept", kazao je ministar Kujundžić i dodao da se promjena regulative predlaže zato što cijene novoregistriranih lijekova nisu definirane prilikom dolaska na hrvatsko tržište, već ih određuje HZZO tek nakon podnošenja zahtjeva za stavljanje lijeka na listu.
"Time bi se uspostavio novi sustav određivanja cijene lijekova tako da bi Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrdila najvišu dopuštenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu. Istodobno bi se Zavodu omogućilo povoljnije ugovaranje cijene lijekova s nositeljem odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu HZZO-a koji bi postali dostupni pacijentima", obrazložio je Kujundžić.
Jačanje zakonodavnog okvira borbe protiv terorizma i njegova suzbijanja
Izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona predlaže se uvođenje novog, samostalnog kaznenog djela – prisile prema zdravstvenom radnika, za koje je predviđena kazna i do pet godina zatvora.
Obrazlažući zakonski prijedlog, ministar Bošnjaković istaknuo je kako je riječ o reakciji na pojavne oblike prisile prema zdravstvenim djelatnicima u vezi s obavljanjem njihove djelatnosti kao javne službe. "Ako je tim kaznenom djelom doveden u opasnost život i tijelo doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog djelatnika ili im je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora", kazao je ministar pravosuđa.
Radi jačanja zakonodavnog okvira borbe i suzbijanja terorizma u domaće zakonodavstvo primjenjuju se europske direktive i uvode dva nova kaznena djela – primanja obuke za terorizam i putovanje u svrhu terorizma. "Te su inkriminacije sadržane u određenim postojećim kaznenim djelima, a sada su postavljene kao zasebne inkriminacije i time jačamo zakonodavni okvir borbe i suzbijanja terorizma", pojasnio je Bošnjaković.
Primjenjuju se i direktive koje se odnose na napade na informacijske sustave te se proširuje inkriminacija kaznenog djela pranja novca uz eksplicitno propisano oduzimanje imovinske koristi, predmeta i sredstava nastalih počinjenjem tog kaznenog djela.
Bolji zakonodavni okvir iz djelokruga Ministarstva hrvatskih branitelja
Ministar Medved predstavio je Prijedlog zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
"Analizom postojećeg stanja utvrđeno je kako su potrebne sveobuhvatne intervencije u postojeći zakonodavni okvir kako bi se uredile situacije koje se javljaju u praksi, vezane uz dodjelu udjela, ulaganja i raspodjelu imovine te druge situacije koje važećim zakonom nisu riješene", naveo je ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
"Vojne osobe u obavljanju svojih zadaća izložene su opasnosti stradavanja, što ostavlja posljedice za obitelj i zajednicu te se nameće potreba za pružanje potpore i rješavanju nastalih problema", kazao je ministar Krstičević obrazlažući konačni prijedlog zakona o zakladi vojne solidarnosti.
Reformski paket pomorskog zakonodavstva
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedloga zakona o lučkim kapetanijama, koji je prvi od tri zakona koji čine reformski paket pomorskog zakonodavstva. "U pripremi je izmjena Pomorskog zakona te izrada novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje ćemo još ove godine uputiti u saborsku proceduru", rekao je ministar Butković, dodavši da se postojeći Zakon o lučkim kapetanijama nije mijenjao od 1997. godine.
Današnjim prijedlogom unaprijedit će se rad lučkih kapetanija, što je osobito važno za sigurnost plovidbe, spašavanje ljudskih života na moru te intervencija kod izvanrednih onečišćenja na moru.
Ministar Butković zahvalio je svim djelatnicima lučkih kapetanija i pomorske policije, vatrogascima i privatnim tvrtkama koji su pokazali sposobnost, spremnog i učinkovitost sustava u posljednjem slučaju havarije turskog broda u arhipelagu kod otoka Jabuke te svim sudionicima koji još uvijek otklanjaju posljedice onečišćenja u Raškom zaljevu.
"Ovim zakonom omogućit će se bolja organizacija rada i radnog vremena spomenutih službi koje rade 24 sata 365 dana u godini, a koje prosječno godišnje provedu petstotinjak akcija i spase stotine života", naveo je.
Demografska i pronatalitetna politika
Vlada je usvojila i u saborsku proceduru uputila i Odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2019. godini za sklapanje ugovora za sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama / dječjim vrtićima.
"Riječ je o još jednoj mjeri koju stavljamo u kontekst naših napora za demografsku i pronatalitetnu politiku", istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.
Ministrica Murganić kazala je kako se ovime prvi put s razine centralne države sufinanciraju ulaganja u objekte jedinica lokalne samouprave. Spomenula je nedavno potpisane ugovore za izgradnju 57 dječjih vrtića te dodala da će se "u dogledno vrijeme […] doista povećati broj mjesta u vrtićima i postići cilj većeg obuhvata djece ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem."
"Dodamo li tome dvosmjenski rad vrtića te povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada i veći obuhvat korisnika dječjeg doplatka, za pronatalitene mjere osigurano je, iz državnog proračuna i europskih fondova, 1,9 milijardi kuna. Značajna sredstva usmjerena su za sufinanciranje rata stambenih kredita, osjećaju se i efekti porezne reforme te su tako uloženi znatni napori u demografsku revitalizaciju naše države", sažela je ministrica Murganić većinu onoga što je dosad ova Vlada učinila za demografsku obnovu.
Ministar Zdravko Marić kazao je da su potrebna sredstva predviđena u proračunu za ovu godinu i u projekcijama za sljedeću godinu, a premijer je prisutne ministre i javnost izvijestio da je u razgovoru s predsjednicom Republike, za idući tjedan, dogovorio održavanje sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju na koju će doći i predsjednica Republike
"Na njoj će biti stavljeno na stol sve što se do sada napravilo i sve što želimo napraviti, a razmotrit ćemo i sugestije predsjednice upućene Vladi, rekao je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
