Vlada je s današnje 108. sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog paketa zakona koji osiguravaju ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske: zakon o brdsko-planinskim područjima, zakon o otocima, zakon o potpomognutim područjima i zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, a u pripremi je zakon o razvoju Vukovara. Donesena je i odluka o raspodjeli sredstava za financiranje programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, dana je suglasnost na Ugovor o prijenosu osnivačkih prava nad Muzejom Apoksiomena, a prihvaćen je i Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Govoreći o zakonskim prijedlozima usmjerenima prema slabije razvijenim područjima, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac, kazala je da će Vlada paketom zakona o regionalnom razvoju i strateškom planiranju razvoja, uz zakon o razvoju Grada Vukovara, kompletno zatvoriti zakonski okvir koji se odnosi na ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske. Zahvalila je svim ministarstvima na suradnji u pripremi ovih zakona, osobito Ministarstvu financija koje je Zakonom o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave vratilo u proračune jedinica lokalne samouprave još više njihovih izvornih prihoda.
Razvoj brdsko-planinskih područja
Naglasila je da prethodnih godina razvoj brdsko-planinskih područja uopće nije bio financiran sredstvima državnoga proračuna, već isključivo izdvajanjem od 10% poreza na području pojedine jedinice lokalne samouprave; da je u 2018. vrijednost ulaganja za ovaj zakon u proračunu iznosila jedan milijuna kuna, dok će ovim zakonom iz proračuna njezinoga ministarstva biti izdvojeno 20 milijuna kuna.
Novim zakonom o brdsko-planinskim područjima, čije je donošenje predviđeno vladinim Programom za razdoblje 2016.–2020. Vlada osigurava podlogu za jačanje konkurentnosti i ostvarenje razvojnih potencijala za brži gospodarski oporavak tih područja.
Uz definiranje programa razvoja brdsko-planinskih područja, nositelja njegove provedbe i izvora sredstava, uvodi se Fond za razvoj tih područja, oznaka "Hrvatskog gorskog proizvoda" kojoj je cilj poticanje proizvodnje, plasmana i promocije izvornih proizvoda te kriteriji odabira projekata i potpora. Zakonom će se redefinirati obuhvat brdsko-planinskih područja prema geografskim obilježjima te prirodnim i drugim posebnostima te razvrstati ih u tri skupine prema indeksu razvijenosti.
Redefiniranje otoka
I Zakonom o otocima, na kojem se osobito dugo radilo predviđa se novi model razvrstavanja otoka: formira se, sukladno geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti, sedam područja obalno-otočnih županija, prema udaljenosti od kopna pučinski, kanalski, priobalni i premošteni otoci te otoci sa specifičnim položajem kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili drugom otoku. Vrednovanjem razvijenosti otoka, razvrstavaju se u nerazvijene, manje razvijene i razvijene otoke. Otočno vijeće, kao savjetodavno tijelo ministra nadležnog za otoke, proširuje se članstvom otočnih koordinatora i predstavnika otočnih razvojnih dionika (što podrazumijeva otočne poduzetnike, zadruge i organizacije civilnoga društva na otocima) te predstavnicima znanstvene zajednice. Subvencionira se javni pomorski prijevoz, javni cestovni prijevoz, mostarine, cijena pitke vode (i vode za gospodarstva), potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Potiče se održiv razvoj otoka na temelju koncepta "pametnih otoka". Proširuje se institut otočne iskaznice te uvodi niz drugih mjera koje će otocima osigurati ostvarenje svih potencijala.
Ministrica je istaknula da je za razvoj otoka u 2017. bilo osigurano 23,5 milijuna kuna, 2018. 30 milijuna kuna, dok se novim zakonom osigurava 94 milijuna kuna iz državnoga proračuna.
Program održivog razvoja potpomognutih područja
Zakonom o potpomognutim područjima osiguravaju se uvjeti za ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala područja koji su od posebnog strateškog interesa za Hrvatsku, a imaju na najizraženije gospodarske, socijalne i demografske poteškoće. Uvodi se Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i definiraju konkretne mjere i projekti poticanja razvoja, nositelji provedbe i provedbene aktivnosti, metodologija praćenja provedbe i vrednovanje pojedinih mjera.
Uvodi se Fond za razvoj potpomognutih područja iz kojeg će se financirati projekti i programi namijenjeni isključivo jedinicama lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja. Donose se posebni kriteriji odabira projekata i oblikovanja potpora za projekte na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora.
Planira se održiva proizvodnja i potrošnja: potiče se uvođenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave radi smanjenja potrošnje resursa, onečišćenja okoliša i jačanja izvornog domaćeg proizvoda.
Iz proračuna Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske osigurava se za 2019. godinu iznos od 85 milijuna kuna i još toliko za 2020. godinu.
Prva Vlada s ovakvim programima
Ministrica Žalac podsjeća da je u ta područja u 2017. bilo uloženo 12,7 milijuna kuna, a u 2018. 50 milijuna. Navela je da ovakvi programi nisu do sada nikada bili doneseni. Ovo je prva Vlada, naglašava ministrica, koja donosi sve programe s konkretnim mjerama i indikatorima koji će pridonijeti društvenom i gospodarskom razvoju navedenih područja.
Učinkovit sustav za poticanje ostanka, povratka i naseljavanja
Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uspostavlja se učinkovit i operativan sustav mjera i aktivnosti za poticanje ostanka, povratka i naseljavanja stanovništva.
Sa dosadašnjih 185 jedinica lokalne samouprave, teritorijalna nadležnost proširuje se za novih 151 na ukupno 336 jedinica lokalne samouprave.
Posebne kategorije za koje se osigurava stambeno zbrinjavanje su osobe određenih struka i zanimanja, poput liječnika ili profesora za koje su planirani kadrovski stanovi, zatim žrtve obiteljskoga nasilja, a predviđeno je i izvanredno stambeno zbrinjavanje u slučaju poplava, požara, klizišta, potresa i slično.
Stambeno zbrinjavanje omogućuje se na više načina: darovanjem građevinskoga materijala za popravak, izgradnju ili nadogradnju stambene jedinice, najmom stambenih jedinica u državnom vlasništvu po povlaštenim uvjetima, darovanjem takvih stambenih jedinica po posebnim uvjetima. Predviđa se brži i učinkovitiji postupak stambenog zbrinjavanja smanjenjem broja dokumenata prilikom prijave, skraćenim rokovima za ostvarivanje prava kupnje, odnosno zabilježbe darovane nekretnine, jasniji i transparentniji uvjeti za stjecanje prava, detaljnije definirane obveze korisnika, a u svemu se propisuje međuresorna suradnja.
Cjelovit sustav mjera demografskog karaktera
Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je na to da se država u potpunosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, osiguravši na taj način jedinicama lokalne samouprave prihod veći za nešto više od milijardu kuna u samo prvih šest mjeseci.
Ministar uprave Lovro Kuščević prenio je zadovoljstvo jedinica lokalne samouprave ovim prijedlozima zakona koji omogućuju opstanak i razvoj tih područja. Kao otočanin, izrazio je posebno zadovoljstvo zakonom o otocima kojim se izdvajanje za otoke ove godine povećava na 94 milijuna kuna. Ministar ovaj prijedlog smatra pravim načinom da se otoci ne dijele između sebe, nego da se gledaju kao cjelina, te podržava namjeru da se u idućoj financijskoj perspektivi Hrvatska na europskoj razini izbori za još više europskih sredstava za razvoj otoka te svima zahvaljuje na usvajanju ovog prijedloga.
Ministrica Murganić u svom je komentaru naglasila demografski karakter ovih zakona usmjerenih na ravnomjerni razvoj zemlje, koji otvaraju nove mogućnosti stanovništvu kada je u pitanju zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje, potičući tako ostanak i povratak na ta područja. Pohvalila je činjenicu da Vlada cjelovito, na razini svih resora promišlja razvoj cijele Hrvatske i na taj način, na razini cijele Vlade i društva, rješava i demografsku problematiku.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se na ovom paketu zakona dugo radilo s namjerom da bude što kvalitetniji. Dodao je da slijedi još i zakon o razvoju grada Vukovara o kojem traju konzultacije s Europskom komisijom, budući da Vukovar stavlja u poseban položaj s obzirom na sve što je taj grad proživio. "Ovo je poruka i našim Goranima", naglasio je premijer, "iako u Gorskom Kotaru živi tek nešto više od 20.000 ljudi, svaki od njih nam je važan i bitan. Ovim zakonom šaljemo poruku ostanka i onima koji žive u bitno drugačijim okolnostima. Za 125.000 ljudi na otocima otvara se koncept pametnih otoka, bolja povezanost", kazao je predsjednik Vlade potvrđujući demografski karakter donesenog zakonskog paketa.
Milijarda i 300 milijuna kuna
Predsjednik Vlade uočio je također da se u zadnje vrijeme sve vrti oko jednog zanimljivoga broja: "Ispada da nam je u zadnje vrijeme sve oko milijarde i 300 milijuna kuna, milijardu i 300 milijuna kuna za projekte u Vinkovcima, za Slavoniju, razvojni sporazum, savjetodavne usluge Svjetske banke, preko sto i nešto ugovora koji su potpisani, zatim milijarda i 300 milijuna kuna otpisa dugova ovoga vikenda, potom milijarda i 300 milijuna kuna za regionalni razvoj u manje od dvije godine rada ove Vlade". Dodao je da je i za posebno skupe lijekove izdvojeno također 1,3 milijarde kuna. "Dakle, totalno suprotno od ove rasprave koja se vodi u javnosti. To je praktički jedan posto proračuna koji odlazi na posebno skupe lijekove“, podsjetivši da su u odnosu na 2015. izdvajanja za ovaj dio zdravstvenih usluga povećana za 85%", zaključio je premijer.
Financiranje projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini
Vlada je donijela odluku o raspodjeli 24 milijuna kuna za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu.
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naveo je da se radi od dosad najvećem iznosu koji se usmjerava na potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Za 31 projekt u kulturi osigurano je 5,4 milijuna kuna, za 23 projekta na području obrazovanja i znanosti 6 milijuna kuna, za 16 projekta na području zdravstva 5,2 milijuna kuna te za 35 projekata u ostalim područjima 7,3 milijuna kuna.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić podsjetila je na ustavnu obvezu brige o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, dodajući da se sredstva usmjeravaju na nekoliko vitalnih područja za ostanak i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ministrica također smatra da bi se u budućnosti na sličan način trebali razvijati odnosi s Hrvatima i u drugim zemljama.
Sveobuhvatna i trenutna pomoć žrtvama nasilja u obitelji
Na sjednici je prihvaćen i Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Prvi takav protokol donesen je 2012. sukladno obvezi iz Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine te je ažuriran u rujnu 2014. godine zbog izmijenjene relevantne zakonske regulative. S obzirom na to da je u međuvremenu došlo do novih izmjena više zakona, da je donesen Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, da je preuzeta Direktiva Europske unije o pravima žrtava, te da je ratificirana Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao i da su usvojeni drugi nacionalni i međunarodni akti, bilo je potrebno dodatno uskladiti ovaj Protokol.
Protokol žrtvama seksualnog nasilja osigurava trenutnu i sveobuhvatnu pomoć i potporu svih nadležnih institucija. To su: policija, zdravstvene ustanove (opće i kliničke bolnice, klinički bolnički centri), pravosudna tijela (sud i Državno odvjetništvo), centri za socijalnu skrb, odgojno-obrazovne ustanove i institucije koje pružaju pomoć i potporu u zaštiti mentalnog zdravlja i tijela iz Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskome ratu.
U Protokolu su navedene obveze nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja, pružanju pomoći i zaštite žrtvama. Također se navode oblici, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela, a u završnim se odredbama propisuju postupanja.
Manje troškova za Apoksiomena
Vlada je dala suglasnost za prijenos osnivačkih prava nad Muzejom Apoksiomena u korist grada Malog Lošinja radi smanjivanja troškova upravljanja. Naime, skulptura Apoksiomena kulturno je dobro u vlasništvu države te je njezina obveza skrbiti se o njezinoj restauraciji i konzervaciji.
Imajući u vidu da Grad Mali Lošinj planira provesti pripojenje Muzeja Apoksiomena Lošinjskom muzeju, prijenosom osnivačkih prava osiguralo bi smanjenje troškova redovnog poslovanja te troškova stručnog osoblja. Ministricu kulture Vlada je ovlastila da u ime države potpiše predloženi ugovor.
Suradnja u zaštiti potrošača – paket aranžmani u turizmu i hrana
Donesena je Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača. Dopune se odnose na Zakon o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, broj 130/17) putem kojeg je prenesena Direktiva (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima te drugih relevantnih propisa. S tim u vezi, uz nadležna tijela za provedbu važeće Uredbe, potrebno je odrediti Ministarstvo turizma kao nadležno tijelo za provedbu Zakona o pružanju usluga u turizmu, dok je za provedbu Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova nadležno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta koje je već određeno kao jedno od tijela nadležnih za provedbu navedene Uredbe.
Radi aktualizacije problematike dvostruke kvalitete hrane povezane s nepoštenom poslovnom praksom, te zbog osiguranja suradnje nadležnih tijela, nužno je kao tijelo nadležno za provedbu Uredbe odrediti i Ministarstvo poljoprivrede budući da je nadležno za područje hrane. To se odnosi na bitne zahtjeve u pogledu informiranja na području tržišnog oglašavanja ili stavljanja proizvoda na tržište u odnosu na drugo sektorsko zakonodavstvo Europske unije.
Spomenik žrtvama komunizma u Ottawi
Vlada je osigurala 125.000 kuna za projekt izgradnje "Spomenik žrtvama komunizma – Kanada, zemlja utočišta" u Ottawi u Kanadi. Državni tajnik Zvonko Milas naveo je da to što je približno osam milijuna državljana Kanade potomaka žrtava komunizma činjenica koja svjedoči o važnosti izgradnje takvog spomenika.
"Sudjelovanje Hrvatske u izgradnji spomenika žrtvama komunističkih zločina simboličkim financijskim doprinosom jasan je pokazatelj jedinstvenog stava Vlade prema negativnom nasljeđu svih totalitarnih režima", kazao je državni tajnik.
Pomoć za obnovu obiteljskih kuća u 17 županija
Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje Vlada je dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Hrvatske u 2019. godini za nabavu i isporuku građevinskog i instalaterskog materijala te sanitarne opreme radi obnove i izgradnje obiteljskih kuća na području 17 županija u iznosu od 18,8 milijuna kuna.
Istom je uredu dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret proračuna u 2019. za izvođenje radova rušenja i izgradnje tri višestambene zgrade u Staroj Gradiški u iznosu od 3,8 milijuna kuna.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
