Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada osigurala zakonit način da se radnicima Uljanika i 3. maja isplate plaće. Naglasio je da Vlada traži rješenja za održivost hrvatske brodogradnje, vodeći računa o fiskalnoj konsolidaciji, smanjenju javnoga duga, stabilnosti javnih financija i održavanju pozitivnih gospodarskih trendova.
„Time smo poslali važnu poruku solidarnosti i poruku da ćemo u predstojećim danima, posebice idućeg tjedna na sjednici Vlade u Puli te u okviru sutrašnjih razgovora s nadležnom povjerenicom Vestager, tražiti rješenja koja će omogućiti održivost hrvatske brodogradnje. Isto tako ćemo voditi računa i o glavnom smjeru politike naše Vlade, a to je fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga, stabilnost javnih financija, održavanje pozitivnih trendova, koji u konačnici idu i za povećanjem kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Tako da moramo uklopiti i jedan i drugi cilj u širi okvir koji je Vlada sebi postavila. Posljednji podaci o smanjenju javnoga duga u svibnju dobar su primjer toga smjera“, poručio je.
Vlada u mandatu do sad uskladila mirovine za ukupno 6,39 posto
Naglasio je da će, zahvaljujući rastu plaća od 1. srpnja ove godine, doći do povećanja usklađivanja mirovina po švicarskoj formuli za čak 2,7 posto, što je 69,54 kune više u prosječnoj starosnoj mirovini.
"S time smo, kada gledamo ukupno u mandatu naše Vlade, u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 1. srpnja 2018., uskladili mirovine za ukupno 6,39 posto. U našem izbornom programu ideja je bila pet posto u mandatu ove Vlade. Nismo niti još na dvije godine mandata, a uspjeli smo zahvaljujući rastu plaća i usklađivanju proći taj broj", istaknuo je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da u svakom slučaju i daljnji tijek mirovinske reforme ima za cilj i održivost mirovina i njihovu primjerenost i nada se većim mirovinama, osobito onima koji imaju najmanje.
Obrazovna reforma jedan od temeljnih ciljeva Vlade
Govoreći o početku nove školske godine, naglasio je da je obrazovna reforma jedan od temeljnih ciljeva njegove Vlade koji mora omogućiti još bolji sustav obrazovanja te istaknuo da svi zajedno podržavaju sve napore koji će ga unaprijediti. Zahvalio je ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak na brojnim aktivnostima i u redovitom i u eksperimentalnom smislu te nizu kvalitetnih inicijativa.
"Obrazovna reforma je jedan od temeljnih ciljeva Vlade, naše politike koji mora omogućiti još bolji sustav obrazovanja da naši mladi u budućnosti budu konkurentni, kvalitetno obrazovani, da dobiju široka znanja o Hrvatskoj, našem identitetu, jeziku, povijesti, kulturi, a isto tako da budu pripravni suočiti se s konkurencijom u svim disciplinama", rekao je.
Ocijenio je da je to ključ ovoga procesa, jer samo one zemlje koje ulažu u svoje obrazovanje i stvaraju kvalitetne mlade ljude sposobne kritički promišljati, preuzimati odgovornost, pratiti globalne trendove imaju šansu za uspjeh i napredak.
"I zato svi zajedno podržavamo sve napore koji će unaprijediti naš obrazovni sustav", dodao je. U tom je kontekstu izrazio i zadovoljstvo otvaranjem nekoliko novih škola i novih vrtića u Hrvatskoj.
Stambeni krediti važni i za demografsku revitalizaciju
Osvrnuo se i na novu rundu subvencioniranja stambenih kredita za koju su prijave krenule 3. Rujna. Istaknuo je da je to važna mjera i u demografskom kontekstu koja će pridonijeti da mnoge mlade obitelji riješe svoja stambena pitanja. Dodao je kako očekuje interes sličan onome kakav je bio i prošle godine.
Što se tiče međunarodnih aktivnosti, spomenuo je sastanak Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP), na kojem je sudjelovala jučer u Banja Luci potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, a gdje su raspravljene brojne važne teme za hrvatsko susjedstvo.
Poruka partnerstva Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Predsjednik Vlade jučer je u Livnu, zajedno s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, otvorio Konzulat Republike Hrvatske. „To je važna poruka i za Hrvate u Bosni i Hercegovini i za suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S Vitezom i Livnom, uz Tuzlu, Mostar, Banja Luku i Sarajevo, zaokružujemo našu diplomatsku prisutnost u Bosni i Hercegovini i šaljemo poruku partnerstva“, kazao je premijer i dodao da Hrvatska s BiH ima više od 2 milijarde eura robne razmjene te da je Hrvatska u BiH do sada uložila oko 1,2 milijarde eura. Sve to, naveo je, dopunjeno je i otvaranjem predstavništava Hrvatske gospodarske komore, dopisništava HRT-a u BiH, kao i letovima Croatie Airlines između Zagreba i Mostara te kontinuiranom potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Što se tiče Dubrovnik foruma, predsjednik Vlade naglasio je da je tamo jasno izražen stav Hrvatske koji je ministrica Marija Pejčinović Burić jučer ponovila - da granice treba poštivati kako bi se izbjegli bilo kakvi sukobi koji su opterećivali taj dio jugoistoka Europe.
Izrazio je zadovoljstvo što je na Forumu sudjelovao i glavni pregovarač Europske unije za pitanje izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije Michel Barnier, s kojim je razgovarao o ključnim temama koje će se sada ubrzano odvijati.
„Sve što je bilo bitno sa strane Hrvatske ugrađeno je u pregovaračke pozicije Europske unije“, naglasio je predsjednik Vlade i dodao kako vjeruje da će i dovršetak tih pregovora i buduće konture suradnje biti pozitivne i u interesu i Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
