,,Velik je interes Komisije i njene uprave koja je zadužena za tržišno natjecanje i državne potpore. Plan restrukturiranja došao je na dnevni red nakon što je Uljanik grupa dobila u siječnju od Vlade jamstvo za sanaciju u iznosu od 716 milijuna kuna što je omogućilo funkcioniranje Grupe praktički u prvoj polovini ove godine'', poručio je u izjavi medijima premijer Plenković.
Naglasio je kako je jedna od obveza bila i plan restrukturiranja i pronalazak strateškog partnera, podsjetivši da je plan restrukturiranja bio rađen i vođen od strane uprave uz konzultante koje su oni izabrali i uz odabir strateškog partnera kojeg su također oni izabrali.
To nije bio Vladin plan. Vlada je u tom procesu, odnosno resorno ministarstvo, davalo inpute kako bi se taj dokument poboljšao. On je proslijeđen u Europsku komisiju, Komisija ga još uvijek analizira", pojasnio je predsjednik Vlade, dodavši da je iz jučerašnjeg razgovora razvidno da Komisija očekuje dorade tog plana, jer je udio države prevelik u odnosu na ono što je prihvatljivo na europskoj razini.
"Na tom tragu očekujemo da se radi na daljnjoj doradi plana, a ono što također imamo jest dojam da postoje interesi i nekih drugih aktera koji su zainteresirani za hrvatska brodogradilišta", izjavio je premijer.
Kazao je kako još nije vrijeme govoriti o kojim se akterima radi ali da među njima ima i domaćih i inozemnih.
"Vlada je prošlog tjedna dala jamstvo HPB-u čime su se oslobodila sredstva osiguranja koja je Uljanik imao zbog nekih drugih kreditnih obveza, te je omogućila isplatu plaća za srpanj a isto će biti i za kolovoz'', rekao je Plenković.
Pojasnio je kako će Vlada nastojat idućeg tjedna na sjednici u Puli vidjeti koje je to rješenje za održivost i funkcioniranje brodogradilišta.
Upitan je li moguće da se na kraju ne prihvati plan restrukturiranja nego da Uljanik ode u stečaj, Plenković je odgovorio kako će Komisija vrlo skoro dostaviti određene preliminarne neformalne komentare.
,,Oni su u punom radnom intenzitetu tek od prošlog ponedjeljka. Cilj je bio da pozovemo povjerenicu, ukažemo na ozbiljnost situacije i na što ranije komentare na dokument koji je poslan u Bruxelles", rekao je predsjednik Vlade.
Postoji plan dokapitalizacije Petrokemije s ključnim partnerima
Premijer je kazao kako je jedna od tema sastanka bila i Petrokemija o kojoj postoj plan dokapitalizacije s ključnim partnerima.
"Vlada je sa svoje strane donijela odgovarajuće odluke, očekujemo jednu vrstu pisma od Europske komisije i odgovarajuće odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se mogao zaokružiti taj proces na tijelima Petrokemije i s novom vlasničkom strukturom krenuti u pravo restrukturiranje kompanije", kazao je.
Istaknuo je i kako nema saznanja o mogućem zatvaranju sisačke Rafinerije, o čemu se pojavila informacija prethodnih dana. "Kao predsjednik Vlade nemam nikakvih novih informacija o tome. Bitan je dijalog između Vlade i INA-e o toj temi. Odabrali smo savjetnike koji će nam pomoći da ostvarimo glavni cilj, a to je otkup MOL-ovih dionica u INA-i ili pronalazak novog strateškog partnera", rekao je predsjednik Vlade, dodavši kako kroz to treba gledati cijeli kontekst odnosa INA-MOL- sisačka Rafinerija.
Angažman na reformama koje su pred nama
Predsjednik Vlade kazao je da od ministara očekuje angažman na reformama, na onome što je ispred nas.
"Još jedna faza porezne reforme, bitna, korisna za građane. Ispred nas je velika i važna reforma mirovinskoga sustava, temeljena na dva načela – održivosti mirovinskog sustava i primjerenost mirovina", rekao je premijer.
Najavio je javnu raspravu o Zakonu o obrazovanju, napomenuvši da se u sedamdesetak škola krenulo s eksperimentalnim programom.
"Kroz Sabor je prošlo i nekoliko zakona iz paketa reforme pravosuđa. Paket zakona koji se odnosi na blokirane je također iza nas. Ide se i s Ovršnim zakonom koji će pomoći u rješavanju toga krupnoga problema za više od 300 tisuća naših sugrađana", rekao je predsjednik Vlade, podsjetivši na dobre gospodarske pokazatelje.
Trokut fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i investicija
"Nikada niža nezaposlenost, sve veća zaposlenost, 12 milijardi eura od turističke sezone, gospodarski rast od 2,9 posto u drugom kvartalu ove godine, ispunjavanje onoga što mi želimo prema euru, stabilna politička pozicija Hrvatske na jugoistoku Europe, što je rezultiralo dobrim ocjenama naših partnera i recentno kancelarke Merkel u Berlinu kada je riječ o rješavanju pitanja nezakonitih migracija", naveo je premijer i zaključio da Hrvatska ide u onom smjeru koji je Vlada zacrtala"trokut fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i investicija.
Foto: Hina