Vlada je današnju, 114. sjednicu, a ujedno i šestu izvan Zagreba, održala u Puli. Na dnevnom redu bilo je i 25 točaka koje se odnose na projekte vezane uz Grad Pulu i Istarsku županiju.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, direktor Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod, Siniša Ostojić, prezentirao je izvješće o stanju u brodogradnji u Hrvatskoj, a potom su ministri izvijestili o dosad učinjenom i o budućim projektima u Gradu Puli i Istarskoj županiji.
Stanje u hrvatskoj brodogradnji
Ostojić je naveo da hrvatska brodogradilišta danas zapošljavaju 7500 radnika i 2500 kooperanata, što je, u usporedbi s 90-tima pad za 60 do 70 posto. To je pokazatelj velikog gubitka stručne radne snage u brodograđevnoj industriji, a pad proizvodnje konstantan je od 2008. godine. Situaciju od 2013. godine otežavaju i procesi restrukturiranja. "U knjigama narudžbi hrvatskih brodogradilišta danas su 34 plovna objekta, vrijednosti 1,3 milijarde dolara i isporukom u naredne tri godine", kazao je direktor Jadranbroda Siniša Ostojić.
Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je da ne možemo pobjeći od činjenice da je trošak izrade svih brodova izrađenih od samostalnosti u Hrvatskoj 115 milijarde kuna, a da smo od njih prihodovali 83 milijarde kuna.
"Svjesni činjenice da je ovakav model neodrživ i da su modeli restrukturiranja dali mali ili nikakav učinak, a svjesni činjenice da želimo brodogradnju u Puli i u Rijeci svjesni smo da moramo za hrvatsku brodogradnju, prvenstveno za Uljanik, ponuditi novi model restrukturiranja koji će biti dugoročno održiv i bitno drugačiji od drugih', poručio je ministar.
Tri scenarija za Uljanik
Predsjednik Vlade istaknuo je da za Uljanik postoje tri scenarija. "Jedan je najgori, koji bi podrazumijevao da se ne nađe rješenje i da se na Uljanik primijeni insolvencijskipostupak. Drugi je da se aktualni plan restrukturiranja modificira i učini održivim i prihvati od strane Europske komisije. Treći je scenarij da neki drugi strateški partneri pronađu novo rješenje", kazao je premijer Plenković, podsjetivši da su to danas jasno rekli i Upravi i radnicima.
"Vlada ima izrazito puno dobre volje da pomogne u pronalaženju rješenja", rekao je Plenković.
Vlada je, naglasio je, zainteresirana za opstanak brodogradnje u Puli, Rijeci, Istri i Primorsko-goranskoj županiji i to one koja bi bila profitabilna, no treba pronaći model koji ne bi stvari vratio na isto i generirao iste probleme s kojima se sada suočava Uljanik Grupa.
"To je naš cilj i naša politička volja", istaknuo je premijer.
Izvijestio je da je dijalog s Europskom komisijom stalan i detaljan te kako je dojam da u Komisiji postoji dobra volja i na tim temeljima će Vlada nastaviti svoj angažman, te podsjetio da je sadašnja vlada početkom godine odobrila jamstvo za zajam koji je Uljanik Grupu održao na životu. "Ulažemo velike napore kako bismo pomogli u prevladavanju sadašnje krize, a to ćemo i nastaviti", zaključio je predsjednik Vlade.
Ministar financija Zdravko Marić ponovio je da se mora voditi interesom poreznih obveznika, napomenuvši kako bi više od 700 milijuna kuna sanacijskih kredita s početka godine, koji dospijevaju za nekoliko dana, moglo biti naplaćeno iz državnog jamstva.
Izvješće o učinjenome i planovi za budućnost u Puli i Istarkoj županiji
Svoje izvješće o dosad učinjenome za Grad Pulu i Istarsku županiju podnijeli su i ostali ministri.
Tako je ministar zdravstva Milan Kujundžić izvijestio da je 2011. godine donesena odluka o gradnji nove bolnice u Puli, a ova će Vlada, nakon nekoliko godina zastoja, u narednih desetak dana dati jamstvo za 300 milijuna kuna čime će se započeta gradnja dovršiti.
Ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je Istarsku kao najturističkiju županiju koja je u prvih osam mjeseci ove godine ugostila "gotovo cijelu jednu Hrvatsku", odnosno 4 milijuna turista te imala više od 26 milijuna noćenja, a ministrica EU fondova Gabrijela Žalac napomenula je da je u financijskom razdoblju 2014. - 2020. godina do sada u Županiji ugovoreno 221 milijuna eura kroz 7121 ugovor ili potporu.
Što se tiče projekata vezanih uz Grad Pulu i Istarsku županiju, Vlada je donijela zaključak o iskazivanju namjere za darovanje dijela Vojnog letjelišta Pula Općini Ližnjan-Lisignano, odluku o osnivanju Povjerenstva za pripremu i realizaciju turističkog razvojnog projekta Veliki Brijun kao i nekoliko zaključaka vezanih uz građenje, održavanje i rekonstrukciju prometne infrastrukture.
Donesena je i odluka o sklapanju Sporazuma o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju više projekata - bivšeg vojnog kompleksa "Muzil", lokaliteta "Hidrobaza" te uvale "Saccorgiana".
Darovanje nekretnina za različite projekte od javnog interesa
Odlukama s današnje sjednice, više je gradova i općina u Istarskoj županiji od Vlade na dar dobilo nekretnine za različite projekte od javnog interesa.
Među ostalim, Novigradu je darovana nekretnina za proširenje Radne zone Vidal, općini Pićan za izgradnju poduzetničke infrastrukture, gradu Umagu za izgradnju postrojenja za reciklažu građevinskog materijala i deponija neiskoristivog građevinskog materijala u predjelu zone Valdemat.
Grad Buje će rekonstruirati zgradu stare uljare, koja mu je darovana, u muzej maslinarstva, jer se radi o jedinom primjeru cjelovitog industrijskog postrojenja stare tehnologije prerade maslina na području Istre, Hrvatske i Europske unije, a Općini Raša darovana je nekretnina napuštenog kamenoloma, odnosno ugašenog eksploatacijskog polja ugljena, za izgradnju memorijalnog centra posvećenog povijesti Raše.
Govoreći o projektima vezanima uz Pulu i Županiju, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar istaknuo je projekte vezane uz energetsku učinkovitost te naveo da je u pogledu obnove stambenih i javnih zgrada vrijednost ugovorenih investicija u Istarskoj županiji 155 milijuna kuna, od čega je 75 milijuna kuna iz sredstava EU, a ministar Goran Marić naveo je da je njegovo ministarstvo u godinu i pol donijelo 54 odluke u korist jedinica lokalne samouprave u Županiji vrijedne 108 milijuna kuna.
Istarski ipsilon u punom profilu
Nakon što je 14. lipnja ove godine Europska komisija odobrila Hrvatskoj produljenje ugovora sa koncesionarom Istarskog ipsilona Bina-Istrom i time dala zeleno svijetlo za izgradnju punog profila autoceste na dionici Pazin-tunel Učka, stvoren je preduvjet da se krene u investiciju kojom će se dovršiti izgradnja punog profila na dionici Pazin-tunel Učka.
Ministar mora, prometa i infrastrukture istaknuo je važnost istarskog ipsilona, jer je glavna prometna veza koja povezuje Istru s ostatkom Hrvatske te je najavio izgradnju još jedne traka u svakom smjeru i jedna zaustavna i to od čvora Rogovići do Vranje, dionice duge 28 km na sjeveroistočnoj strani autoceste.
Radovi će pored ostalog uključivati izgradnju 11 vijadukata, 14 podvožnjaka, 3 nadvožnjaka i rušenje 3 postojeća.
Istaknuo je da će oko 95 posto radova izvoditi hrvatske državne i lokalne građevinske kompanije kao podizvođači te da će investicija omogućiti dodatnih tisuću zaposlenih u razdoblju građenja.
Vlada je prihvatila i prijedlog zaključka u vezi s aktivnostima u cilju obnove ili izgradnje zamjenskog mosta preko rijeke Dragonje kod Graničnog prijelaza Kaštel Dragonja te je prihvaćen i prijedlog zaključka u vezi s realizacijom projekta rekonstrukcije državne ceste na dionici granični prijelaz Plovanija - Buje u duljini od 7,8 kilometara.
Zakon o vinu vinarima štedi 12 milijuna kuna
Osim projekata u Istarskoj županiji, na dnevnom redu današnje sjednice bio je i Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine i Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2018. godine, a u saborsku proceduru upućen je i Prijedlog zakona o vinu.
Obrazlažući prijedlog, ministar poljoprivrede Tolušić rekao je kako mu je drago što su u izradi zakonskog prijedloga sudjelovali i istarski vinari. "Ovim zakonom konsolidiramo propise u sektoru vinarstva i uvodimo višestruka smanjenja administrativnih opterećenja naših vinara, ali i velika financijska rasterećenja", rekao je ministar, jer će stupanjem zakona na snagu vinarima ostati oko 12 milijuna kuna koje će moći iskoristiti za razne druge aktivnosti.
Novi okvir za rad knjižnica u digitalnom okruženju
U saborsku proceduru upućen je i prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kojim se, uz ostalo, uređuje organizacija javnih knjižnica te propisuje način i uvjeti njihovog osnivanja kao i status privatnih knjižnica i knjižnica vjerskih zajednica.
"Ovo je treći zakon iz paketa zakona arhiva, knjižnica i muzeja", kazala je ministrica Obuljen Koržinek. Dosadašnji zakon koji je na snazi od 1997. godine imao je veliku ulogu u razvoju mreža knjižnica u Hrvatskoj, propisujući, među ostalim, da svaka općina mora imati knjižnicu, međutim, postoji potreba da se unaprijedi taj zakonodavni okvir. "Novi zakon nužan je zbog usklađivanja zakonodavstva s digitalnim okruženjem i očuvanjem baštine u digitalnom vremenu te se njime definiraju digitalne knjižnice i usluge koje će pružati", rekla je ministrica.
Hina ulaže u tehnološki razvoj
Vlada je predložila Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Upravnoga vijeća Hine za prošlu godinu u kojoj je, navela je ministrica Obuljen Koržinek, nastavljen pozitivan trend u poslovanju agencije te je ostvaren višak prihoda nad rashodima. "Višak je oko 500 tisuća kuna koje će se uložiti u tehnološki razvoj", rekla je Obuljen.
Poruka partnerstva i suradnje prema Istarskoj županiji
"Ako apstrahiramo dugogodišnje težnje Grada Pule, a i svih Istrana, Puležana za projekte Muzila, Hidrobaze i Saccorgiane, koji potencijalno vrijede jako puno, ja ću se fokusirati na iznos ukupnih sredstava svih drugih točaka, a to je milijarda i 350 milijuna kuna", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon sjednice u izjavi medijima.
Posebno je istaknuo dovršetak punog profila Istarskoga ipsilona koji će imati neizmjerno značenje za gospodarstvo, prometnu povezanost i sigurnost prometa. "Poslali smo poruku partnerstva i suradnje prema Istarskoj županiji", zaključio je premijer.