Porezna reforma donijet će ukupno rasterećenje u iznosu od 6,3 milijarde kuna >
Objavljeno: 20.09.2018.
Porezna reforma donijet će ukupno rasterećenje u iznosu od 6,3 milijarde kuna
Danas je u Banskim dvorima održana 115. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i četiri točke dnevnog reda, među kojima i devet poreznih zakona. Riječ je o trećem krugu poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme.
Tako je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kao i Prijedlog zakona o trošarinama.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je riječ o trećem krugu poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započeta krajem 2016., s primjenom 2017.
"Ovo je sve na tragu onoga što smo tada već govorili i najavljivali i sve ove promjene i izmjene koje se događaju u ove tri godine za redom zapravo su i dosljedne i konzistentne s onim prethodnima, a sve na tragu onoga što proklamiramo, a to je da učinimo naš porezni sustav stabilnijim, jednostavnijim, predvidljivijim i u isto vrijeme konkurentnijim", rekao je ministar.
Dodao je kako bi svi htjeli da je porezno rasterećenje u određenim segmentima i jače i agresivnije, ali da se ne smije zanemariti fiskalne mogućnosti odnosno fiskalnu situaciju.
"Ovo sve što smo napravili u području javnih financija i u potpunosti okretanje trenda koji je bio prethodnih godina - rastući javni dug, a ovo što se događa zadnjih godina je silazna putanja javnog duga, jedan je od ključnih razloga zašto možemo ići u ovakve (porezne) izmjene", naglasio je.
Izmjenom zakona o PDV-u predviđeno je proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.
S obzirom na predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da će one imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje. Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto, prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna.
Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.
Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.
Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.
Izmjenama i dopunama osam poreznih zakona te prijedlogom novog zakona o trošarinama, planira se daljnje porezno rasterećenje gospodarstva i građana, treće po redu, u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi kuna.
U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo je 3,6 milijarde kuna.
Najveće porezno rasterećenje planira se kroz proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto, među ostalim na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene, čime bi ukupno rasterećenje dosegnulo 1,4 milijardi kuna.
Priznati rashod prekoračeni troškovi zaduživanja do 30 posto EBITDA-e ili 3 milijuna eura
Prijedlogom zakona poreza na dobit propisuje se novo pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa.
Također se propisuje pravilo o kontroliranim inozemnim društvima prema kojem će se oporezivati inozemno ovisno društvo koje ne plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj stopi, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl.
To pravilo neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više "fiktivna“ osnovana s namjerom premještanja dobiti.
Dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20 posto proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade, ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država (porezna utočišta).
Zakon se usklađuje i sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te alternativni investicijski fond bez pravne osobnosti nije obveznik poreza na dobit, te Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku te se porezno priznatim rashodima smatra otpis potraživanja.
Za provedbu zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvršava obvezu usklađivanja s EU direktivom o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2019. godine.
Izmjenama poreza na dohodak predlaže se oporezivanje plaća do 30.000 kuna po stopi od 24 posto
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak predlaže se proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada se predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.
Također, predloženo je da se oporezuju primitci u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36 posto, primitci ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak, a predloženim izmjenama propisuje se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, a širi se i krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom.
Ministar Marić pojasnio je da sada stipendije iznad 15 tisuća kuna godišnje znače da stipendist više ne može biti uzdržavani član svojim roditeljima. "Mi taj limit sada eliminiramo, što znači da će roditelji moći računati na poreznu olakšicu za svoju djecu", rekao je.
Također, predlaže se da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlučuju o upravljaju visinom paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, pri čemu taj paušalni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna.
Sada je paušalni iznos poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu jednak iznosu paušala boravišne pristojbe po krevetu, a čija je visina ovisila o vrsti odnosno razredu turističkog mjesta i dobu sezone, te se do ove godine kretala od 150 do 300 kuna.
Promjenama u doprinosima do 900 milijuna kuna uštede za poslodavce
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Ukidanjem doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto u 2019., prema očekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda doći će do smanjenja prihoda državnog proračuna u iznosu od 2,2 milijarde kuna.
Ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto te povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5 posto očekuje se neto efekt povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
S obzirom na navedeno, ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, čime se otvara prostor za povećanje plaća. Budući da je i država poslodavac neto efekt smanjenja doprinosa za proračunske korisnike državnog proračuna na godišnjoj razini iznosi 154,3 milijuna kuna.
Također se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. To će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave.
Stopa poreza na promet nekretninama od iduće godine 3 posto
Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama s 4 na 3 posto.
Od prošle godine, naime, ta stopa bila je snižena za sve obveznike s 5 na 4 posto.
Reformom iz 2016. godine prihod od poreza na promet nekretnina u cijelosti pripada jedinici lokalne samouprave (općini ili gradu) na području koje se nekretnina nalazi (do 31. prosinca 2016. godine 80% prihoda je pripadalo JLS, a 20% državi). Procjena je da porezno rasterećenje iznosi oko 100 milijuna kuna. Očekuje se da će smanjenje stope poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja prijave prometa nekretnina te time potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja.
Za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
Izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji
Izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije, dok se zasebnom odredbom određuje tko se smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja.
Među bitnim promjenama su brisanje izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije i izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata; uvođenje obveze fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja.
Također se produžuje rok za uspostavu rada naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana, uvodi se nova obveza kod pratećih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati "ovo nije fiskalizirani račun“, a za prilagodbu obvezi fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine.
Administrativno rasterećenje poreznih obveznika
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona jača se elektronička komunikacija između poreznih obveznika i poreznog tijela, te se time smanjuje opterećenje u smislu dolazaka u Poreznu upravu, a isto tako smanjuje trošak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.
Radi olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća predlaže se smanjenje dinamike izvješćivanja, koja je sada propisana sa četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje i to u roku za podnošenje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.
Prijedlogom zakona jasno se definiraju trošarine kao porezi, kazneni postupak propisuje se kao izuzetak od čuvanja porezne tajne, brišu se teme koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja te se tako nastoji potaknuti češća upotreba ovog instituta.
Dorađene su odredbe o obustavi ovrhe na novčanim sredstvima, o otpisu dospjelog poreznog duga prema kojoj će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba, o pljenidbi radi osiguranja naplate, te je brisana odredba kojom je propisano da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.
Izmjene i dopune zakona o administrativnoj suradnji radi usklađivanja s EU
Izmjene i dopune Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza donose se radi usklađivanja s EU direktivom, čijom provedbom se mijenja odredba o tome što obuhvaća automatska razmjena informacija o financijskim računima te se osigurava da se svaka fizička osoba o kojoj se razmjenjuju informacije obavijesti o povredi sigurnosti u odnosu na njezine podatke kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njezinih osobnih podataka ili privatnost.
Prijedlog zakona o trošarinama
Prijedlogom zakona o trošarinama zadržava se kontinuitet postojećih instituta trošarinskog postupanja i statusa gospodarskih subjekata u sustavu trošarinskog poslovanja, a uvode se dodatne mjere za daljnje porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva te se jačaju ciljane mjere posebnog nadzora kod raspolaganja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo radi suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti i najtežih oblika velikih poreznih prijevara.
Tako se uvodi institut povrata dijela plaćene trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe te fleksibilizira rok plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića radi postizanja znatnog administrativnog rasterećenja obveznika te povećanja likvidnosti u sektoru domaće prerađivačke i prehrambene industrije, odnosno u sektoru proizvodnje piva te alkohola i alkoholnih pića.
Naime, prema odredbama važećeg Zakona o trošarinama, trošarina na alkohol i alkoholna pića se plaća u roku 30 dana od dana njezinog nastanka obveze obračuna trošarine (od trenutka puštanja trošarinskih proizvoda u potrošnju). Novi sustav podrazumijeva propisivanje obveze plaćanja trošarine najkasnije do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za sve trošarinske obveze nastale u prethodnom kalendarskom mjesecu, što bi značilo da bi umjesto 30 dana od dana nastanka obveze obračunavanja stvarni rok plaćanja bio između najmanje 30 do najviše 60 dana od dana puštanja robe u potrošnju (istovjetan model postoji za obvezu plaćanja trošarine na električnu energiju, prirodni plin te kruta goriva, PDV-a te posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, a što je uvedeno kao promjena 1. srpnja 2013. godine).
Među ostalim, ukida se obveza obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske, i to u slučaju povećanja visine trošarine na cigarete i/ili povećanja maloprodajne cijene cigareta, a u skladu s određenjima pravne stečevine Europske unije, odnosno presudama Suda Europske unije te uvode dodatne mjere posebnog nadzora kod prodaje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje radi učinkovitog sprječavanja i suzbijanja najtežih oblika velikih poreznih prijevara.
Potpredsjednik Tolušić: Mjere će pomoći poljoprivrednicima i građanima
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić osvrnuo se na dio predloženih poreznih izmjena, ustvrdivši da će one zasigurno pomoći poljoprivrednicima i hrvatski građanima.
„Još od početka prošle godine kad smo spustili PDV na gnojivo, pesticide i druge agrokemijske proizvode, na stočnu hranu, sadnice i sjemenje, a to su također bili ozbiljni iznosi za hrvatski proračun ali koji su išli na korist našim poljoprivrednicima, s ovim nastavkom porezne reforme, sa smanjenjem PDV-a na svježe voće i povrće, ribu, jaja, žive životinje, ne 100 posto ali dobrim dijelom pomažemo povećanje i bolju potrošnju hrvatskih domaćih poljoprivrednih proizvoda. To zasigurno može pomoći i našim poljoprivrednicima i hrvatskim građanima”, rekao je.
Zahvalio se i na tome što su uvaženi prijedlozi Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske voćarske zajednice za smanjivanjem troškova rada sezonaca u poljoprivredi, što će poljoprivrednicima omogućiti efikasnije i bolje poslovanje.
„Ukupan iznos rasterećenja od 1. siječnja 2017. do danas, odnosno kada stupi na snagu i ova reforma, bit će oko 6,3 milijarde kuna", kazao je u uvodnom dijelu sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Za podneske podnesene elektroničkim putem 50 posto manja sudska pristojba
Obrazlažući Prijedlog zakona o sudskim pristojbama, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da se njime propisuje način naplate sudskih pristojbi za radnje koje sud poduzima na zahtjev stranke u sudskim postupcima.
Izradi novog Prijedloga zakona o sudskim pristojbama pristupilo se prije svega radi uvođenja odnosno daljnjeg poticanja elektroničke komunikacije sa sudovima te radi usklađivanja s drugim važećim propisima koji su stupili na snagu nakon zadnjih izmjena i dopuna Zakona o sudskim pristojbama, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da je nakon donošenja 1995. važeći tekst Zakona mijenjan šest puta.
Ministar Bošnjaković pojasnio je da se ovim zakonom regulira krug obveznika plaćanja sudskih pristojbi, način plaćanja sudskih pristojbi te načini oslobođenja plaćanja sudskih pristojbi. Dodao je da su od plaćanja sudskih pristojbi oslobođeni građani slabijeg imovinskog stanja, koji uz to još imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć u postupcima pred sudovima.
Kao drugu važnu promjenu, naveo je poticanje elektroničke komunikacije između sudova i sudionika u sudskim postupcima te se stoga ovim zakonom predlaže smanjenje sudskih pristojbi za podneske podnesene elektroničkim putem u iznosu od 50 posto od propisane pristojbe.
"Na taj način će doći i do brzine u postupanju, ali i do jeftinijih postupaka koje ćemo provoditi", zaključio je ministar Bošnjaković.
Hrvatskom saboru upućen Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika. Podsjetio je da je Hrvatska matica iseljenika utemeljena 1951. godine, a danas djeluje na temelju Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika.
Zakonski položaj, rad i ustrojstvo Hrvatske matice iseljenika potrebno je uskladiti s novim zakonima koji su u međuvremenu stupili na snagu. U tom smislu, potrebno je izvršiti usklađivanje sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kojim je utvrđeno da je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Sukladno navedenom Zakonu, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u ime Republike Hrvatske, obavlja osnivačka prava nad Hrvatskom maticom iseljenika. Također, člankom 69. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske propisano je kako je Hrvatska matica iseljenika jedan od nositelja odnosa i suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te da će se Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika uskladiti s odredbama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o ustanovama. Naime, Hrvatska matica iseljenika osnovana je kao „samostalna organizacija sa svojstvom društveno pravne osobe“, a ovim Prijedlogom zakona postaje javna ustanova koja će pridonositi uspostavi i održavanju kvalitetnih odnosa između Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica, udruga i pojedinaca izvan Republike Hrvatske.
Glavni cilj Nacionalnog plana je izgradnja sveučilišne nacionalne bolnice
Vlada je donijela i Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2018. – 2020., kojim će se osigurati nastavak započete reforme bolničkog sustava inicirane Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2015. do 2016.
Nacionalni plan je preduvjet za realizaciju reformskih mjera usmjerenih modernizaciji bolničkih kapaciteta i povećanoj kvaliteti bolničke zdravstvene zaštite, što uključuje pripreme i provedbe EU projekata zdravstvenih ustanova.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da se Nacionalni plan temelji na dva ključna načela, a to su načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, a obuhvaća kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ciljevi Nacionalnog plana su povećati dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu i učinkovitost pružanja bolničkih usluga te povećati djelotvornost i racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova.
"Glavni cilj Nacionalnog plana je izgradnja sveučilišne nacionalne bolnice kao krovne institucije zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, gdje bi prva faza bila izgradnja nacionalne dječje bolnice", naglasio je ministar Kujundžić.
Smjernice za izradu nove mreže školskih ustanova do početka 2019. godine
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je da su izmjene i dopune Odluke o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja izrađene na temelju pristiglih prijedloga osnivača, iskazanih interesa osnovnoškolskih ustanova i potreba poslodavaca, te uz dobivenu pisanu suglasnost Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskog potencijala.
Svoje prijedloge su dostavili sljedeći osnivači: Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb, Grad Zaprešić, Grad Krapina, Grad Varaždin, Grad Slavonski Brod, Grad Split, Grad Labin, Grad Dubrovnik, Grad Čakovec te Općina Stubičke Toplice.
Ministrica je predstavila i Zaključak u vezi s donošenjem smjernica za izradu nove mreže školskih ustanova, kojim se zadužuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja da, do početka 2019. godine, donese smjernice za izradu nove mreže školskih ustanova, u skladu s ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Za sufinanciranje nabave udžbenika 6 milijuna kuna
Vlada je donijela i Odluku o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za potrebe učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2018./2019.
Pravo na sufinanciranje u visini 50 posto od cijene udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za obvezne nastavne predmete za određeni razred ostvaruju učenici osnovnih i srednjih škola koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi.
Financijska sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u Državnom proračunu za 2018. godinu u iznosu od 6 milijuna kuna.
Ministrica Blaženka Divjak ispričala se zbog kašnjenja ove Odluke jer više od 8000 korisnika socijalne pomoći nije primilo novac namijenjen za sufinanciranje školskih udžbenika.
"Vjerujem da će usvajanjem odluke biti riješen ovaj problem", kazao je predsjednik Vlade.
Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem spomendana "9. siječnja - Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države" i 100. obljetnice odcjepljenja Međimurja od mađarske vlasti i pripojenja matici domovini, u Čakovecu, 9. siječnja 2019. godine.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 75. godišnjice donošenja Odluke o pripojenju Zadra matici zemlji Hrvatskoj, koja će se održati 25. rujna 2018. godine, u Zadru.
