Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Šibeniku na konferenciji „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“.
Na konferenciji u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade, predstavljena je aktualna politika i razvojni programi čiji je cilj omogućiti ravnomjerni regionalni razvoj svih krajeva Hrvatske, kao i mogućnosti financiranja regionalnoga razvoja sredstvima fondova i programa Europske unije.
U svom govoru, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da su se na današnjoj konferenciji okupili dionici procesa koji se tiče fondova Europske unije i svih naših zajedničkih nastojanja da hrvatsko članstvo u Europskoj uniji iskoristimo što je moguće bolje, učinkovitije i brže.
Ocijenio je da smisao fondova Europske unije - s aspekta Hrvatske –ima dva temeljna značaja.
"Prvi je da smanjimo unutarnje nejednakosti, i u pogledu razvijenosti naših županija i naših krajeva, a drugi je da u što kraćem roku dosegnemo razvoj drugih članica Europske unije čije su regije kroz više desetljeća koristili benefite kohezijske politike Europske unije", naglasio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je kako je ideja uključenosti, solidarnosti, inteligentne distribucije europskih sredstava za Hrvatsku - u ovoj petoj godini prve financijske perspektive kroz koju prolazimo kao članica i puno vrijeme iduće financijske perspektive - ključno razdoblje za svojevrsno hvatanje koraka.
"To je cilj Vlade. Da bismo to uspjeli, morali smo jako puno toga poboljšati i institucionalno se pripremiti u smislu ljudskih potencijala, u smislu dobrog poznavanja procedura i, u konačnici, veće apsorpcije sredstava", podsjetio je.
Konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije
Spomenuo je sudjelovanje na summitu u Ženevi u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma, skupu posvećenom jugoistoku Europe.
"Četiri su ključne riječi koje sublimiraju ono što predstavlja četvrta industrijska revolucija i ono o čemu govore svi svjetski gospodarski, politički ili drugi čelnici jednom godišnje u Davosu. One su: konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije", rekao je.
Istaknuo je da je suficit opće države u 2017. bio 2 milijarde i 700 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine 1 milijarda i 600 milijuna kuna.
"To je već trend, to su poruke. To nije slučaj, nije nešto što se tek tako dogodilo, nije plod nekih drugih vremena, već plod naše procjene i rada, gospodarskog rasta i investiranja. To je rezultat i korištenja europskih sredstava koje predstavljaju 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj u ovom trenutku", ocijenio je.
Ulažemo u obrazovanje i znanost
Predsjednik Vlade poručio je da je obrazovanje preduvjet razvoja svake zemlje, te da bi naše mlade generacije bile konkurentne, da bi mogle prepoznati što se zbiva oko njih, moraju imati najkvalitetnije moguće obrazovanje.
"Stoga i radimo reformu obrazovnog sustava, svih njegovih aspekata. Ulažemo u obrazovanje i znanost. To je resor koji će dignuti sve ostale. Ako smo tu dobri, bit ćemo dobri i u ostalima", rekao je.
Predstavljajući naglaske reforme mirovinskog sustava, podsjetio je da se Hrvatska godinama muči s održivošću mirovinskog sustava i omjerom onih koji rade i onih koji su u mirovini, s nadomještanjem sredstava koje nemamo od doprinosa iz poreznih prihoda.
,,Stoga ova reforma nastoji ostvarit dva bitna cilja: jedan je da nam mirovinski sustav bude održiv, a drugi da mirovine budu više. A da pritom, zbog ranijih koraka, nema onih koji će se naći u diskriminirajućem položaju", ocijenio je.
Ciljevi ulazak u Schengen i članstvo u eurozoni
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na poreznu reformu, istaknuvši da se njome rasteretilo građane i gospodarstvo za 6,3 milijarde kuna, a pritom je ostvaren i proračunski suficit. "To je trend na kojem moramo i dalje raditi", dodao je.
Ocijenio je dobrim što se kroz više zakona koji se tiču fiskalne decentralizacije omogućilo lokalnoj i područnoj samoupravi da dobiju znatno veće sredstva. "To potiče odgovornost onih koji izlaze na izbore na lokalnoj razini, dobivaju povjerenje i rješavaju ključna pitanja građana. Mislim da smo tu ostvarili jako dobre poteze", ustvrdio je.
Predsjednik Vlade podsjetio je i da je hrvatski gospodarski rast oko 3 posto. "Javni dug u 2015. bio je na 85 posto, dok je ove godine na 76 posto s jasnim hodogramom da do 2021. godine dođe na 65 posto, čime praktički ispunjavamo jedini do sada neispunjeni, ali bitan kriterij za članstvo Hrvatske u eurozoni", rekao je.
Istaknuo je da Hrvatska u europskom putu ima dva neposredna cilja – ulazak u Schengen koji je vezan i za migracijsku politiku te članstvo u eurozoni. ''U dobroj koordinaciji s aktivnostima Hrvatske narodne banke kroz dogledno vrijeme možemo ostvariti i taj strateški cilj tješnje integracije", dodao je.
Govoreći o izvozu, predsjednik Vlade naglasio je da se on značajno povećava, napomenuvši da je u prvih devet mjeseci 2017. godine porastao 14 posto. "Poticanje izvoznika, proizvodnje naših kompanija, njihovih proizvoda i usluga mora biti jedna od temeljnih zadaća da bismo koristeći inovacije i prednosti digitalizacije uspjeli konkurirati na drugim tržištima s onim što se radi ili stvara u Hrvatskoj", poručio je.
Stvoriti preduvjete za ostanak ljudi u Hrvatskoj
Predsjednik Vlade pojasnio je da smo u fazi jednog novog vala odlazaka ljudi iz Hrvatske, kakav je svojstven i u drugim zemljama. Uzeo je za primjer zemlje Istočne i Srednje Europe koje su u Europsku uniju ušle 2004., ili 2007. godine kada je također određeni broj njihovih građana iskoristio tu slobodu. Dodao je da se ti ljudi polako vraćaju financijski snažniji i sposobniji pokrenuti određene projekte i poslove u svojoj zemlji.
"Naravno da je naša zadaća stvoriti preduvjete da ljudi ostaju, da traže svoju budućnost, svoj posao, svoju obitelj i svoj dom u Hrvatskoj. To mora biti temeljna zadaća svih nas", naglasio je Plenković.
Govoreći o investicijama, predsjednik Vlade istaknuo je jasan i vidljiv interes brojnih kompanija iz drugih zemalja za Hrvatsku - i to ne samo kada je riječ o turističkom sektoru, u kojem smo, podsjetio je, u 2017. godini zabilježili 800 milijuna eura investicija, a u 2018. godini 940 milijuna eura. Naglasio je i da turizam donosi 20 posto BDP-a te ćemo u ovoj rekordnoj turističkoj sezoni imati 12 milijardi eura prihoda za hrvatsko gospodarstvo.
Premijer smatra da taj trend moramo proširiti i u druge grane gospodarstva, izdvojivši energetiku kao područje u kojem moramo konačno kapitalizirati geografski položaj zemlje. Ocijenio je da je riječ o sektoru budućnosti kada je riječ o investicijama u Hrvatsku.
Naglasio je da je Vlada vodi jako puno računa i o socijalnoj osjetljivosti i solidarnosti. Podsjetio je da je u mandatu ove Vlade minimalna plaća povećana dva puta za ukupno 320 kuna, najavivši da slijedi novo povećanje. Kazao je i da se prosječna plaća povećala u dvije godine za 710 kuna.
"Radit ćemo na tome da i ti trendovi budu takvi da naši ljudi dostojno žive, da imaju dovoljno sredstava za sebe i svoje obitelji. To je zadaća odgovorne Vlade, a zasigurno ne samo naša želja nego prioritet", poručio je.
Učiniti europske projekte vidljivijima za hrvatsku javnost
Premijer je podsjetio da je u listopadu 2016. zatečeno 9 posto ugovorenih sredstava, a trenutno je ugovoreno 53 posto iz aktualne financijske omotnice.
"To je ogroman uspjeh. Moramo učiniti europske fondove i europske projekte vidljivima za hrvatsku javnost", naglasio je. Naveo je da je Pelješki most kapitalni projekt ove financijske perspektive i pojedinačno najvrjedniji europski projekt. Kazao je da cijeli projekt vrijedi oko 520 milijuna eura, od kojih 420 smo aplicirali, a 357 milijuna eura su čista, jasna potpora europskih sredstava, odnosno 85 postotno financiranje. Istaknuo je da će Pelješki most ostati trajni spomenik ove financijske perspektive.
Predsjednik Vlade najavio je da će se sljedeći sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održati u Pakracu, dodavši da što više odmiče naše članstvo u Europskoj uniji, to manje izravnih potpora za poljoprivredu odlazi iz našeg proračuna, a sve više iz europskoga.
Naglasio je značaj svijesti o važnosti europskih sredstava u općoj percepciji našega članstva, o čemu treba govoriti nakon pet godina u Europskoj uniji
Hrvatska policija odgovorno čuva hrvatsku i vanjsku granicu EU-a
Govoreći o pregovorima o idućem višegodišnjem financijskom okviru naveo, Plenković je poručio kako bi taj dossier, ukoliko nastupe poteškoće u pregovorima, teoretski mogao doći u naše ruke za vrijeme hrvatskoga predsjedanja, što je ogromna odgovornost za novu članicu Europske unije koja preuzima predsjedanje u prvoj polovici 2020. godine. Upravo je zato, istaknuo je premijer, važna naša suradnja s Rumunjskom i sa Finskom, koje čine trio.
"To je politički, operativni izazov, ali isto tako i idejni izazov za ono što možemo pridonijeti u formuliranju naših zajedničkih prioriteta", naglasio je.
Predsjednik Vlade istaknuo je da Hrvatska, kao jedna od država na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti ima ogromne izazove, napomenuvši da Hrvatska ima najdulju neschengensku vanjsku granicu u Europskoj uniji.
"To je ogromna odgovornost za hrvatsku graničnu policiju, koja pokazuje sposobnost da kontrolira nezakonite migracije i čuva vanjsku granicu EU-a, surađuje sa susjedima, da operativno, financijski pa i u ljudskom pogledu pomaže našim članicama koje su jugoistočnije od nas, ali i da njeguje dogovor s Turskom, jer je on ključ dinamike te rute, i da u konačnici, pridonosi rješavanju problema na njegovom izvorištu", istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.
Ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske Vladin prioritet
Kad je riječ o regionalnom razvoju, predsjednik Vlade podsjetio je da je Hrvatska u fazi usvajanja nekoliko važnih zakona - Zakona o potpomognutim područjima, Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, Zakona o otocima, Zakona o Vukovaru, uz već donesene zakone koji su se odnosili na novu indeksaciju i na 700 milijuna kuna koje su išle izravno iz nacionalnih sredstava. Vlada je odlučila temu regionalnoga razvoja staviti u prvi plan, ponovio je premijer.
"Zato nije slučajno da je trećina Vlade ovdje u Šibeniku. To pokazuje da smo kroz dijalog sa svim našim županima, brojnim gradonačelnicima i načelnicima, doveli Vladu i lokalnu vlast u situaciju da gotovo refleksno znamo što je kome bitno i koji je projekt važan za koji dio Hrvatske. To je smisao i ovog susreta, da zajednički radimo na rješavanju problema; možda nekih i predugo godina neriješenih problema u pojedinim dijelovima Hrvatske, a ponajviše onih koji će nam omogućiti homogeniji razvoj i uključenost na svim razinama", naglasio je predsjednik Vlade.
Uvjeren je da će današnja rasprava biti korisna za sve koji su došli u Šibenik, da će zakoni koji će biti usvojeni, kao i novi proračun koji će se dotaknuti ove teme i sufinanciranja i predfinanciranja, na adekvatniji način nego što je to bilo do sada i uvažavajući da mnoge jedinice lokalne i regionalne uprave sada imaju više prihoda nego ranije, pomoći iznalaženju dobre ravnoteže koja će omogućiti učinkovito korištenje europskih fondova.
Na kraju, premijer Plenković kazao je da će Vlada, sasvim logično, sve dok se Hrvatska ne uhoda u brzini apsorpcije europskih sredstava, inzistirati na pravilu N+3.
Uz predsjednika Vlade na konferenciji su sudjelovali ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
