U Banskim dvorima danas je održana 119. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljena je 21 točka dnevnog reda, među kojima i paket zakona cjelovite mirovinske reforme.
Riječ je o izmjenama i dopunama pet postojećih zakona - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, te Prijedlogu zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Nastavak rasta mirovina u mandatu ove Vlade
Paket zakona cjelovite mirovinske reforme obrazložio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Zadnja četiri mjeseca prijedlozi su bili na usuglašavanju, raspravi sa socijalnim partnerima, raspravi sa zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom, koalicijskim partnerima te svima zainteresiranima.
"Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike - isplate mirovina su neupitne te mogu očekivati daljnje povećanje mirovina. Apsolutno se ne trebaju bojati za svoje mirovine", poručio je.
Želimo da sadašnjim umirovljenicima, nastavio je, rastu mirovine. "U prve dvije godine mandata ove Vlade rasle su 6,3 posto", kazao je ministar Pavić dodavši da sličan rast očekuje i u sljedećoj godini.
"Za onih 248 tisuća građana s najnižim mirovinama, od 1. srpnja sljedeće godine omogućit ćemo povećanje od 3,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina. Za sadašnje i buduće umirovljenike proširit ćemo mogućnost rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine", rekao je ministar Pavić.
Jačanje drugog mirovinskog stupa
Kada je riječ o umirovljenicima koji u mirovinu idu od 2019. i koji nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u 2. mirovinskom stupu, ministar Pavić naglasio je da bi oni u prosjeku imali 600 - 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika da se nije išlo u cjelovitu mirovinsku reformu.
"Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto. Drugi ćemo stup dodatno jačati i učiniti atraktivnijim. Nema govora o ukidanju ili nacionalizaciji 2. mirovinskog stupa. Želimo ga jačati te stoga omogućavamo građanima da biraju. Posebice smo osjetljivi za 300 tisuća građana koji imaju minimalnu plaće ili do 80 posto prosječne. Ako ostanu u 2. stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno bitno naglasiti mogućnost povratka u 1. stup, s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu“, poručio je ministar.
Za treću kategoriju građana, one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj 2. mirovinskog stupa i njegovo jačanje. To će biti, pojasnio je ministar Pavić, kroz mogućnost većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte.
"Isto tako oni koji imaju kapitaliziranu štednju prilikom odlaska u mirovinu mogu 15 posto te štednje jednokratno povući, ali ne smije prijeći ispod minimalne mirovine - kako ne bi ugrozili socijalni status", dodao je.
Oni koji rano ulaze na tržište rada, moći će u mirovinu sa 60 godina života
Vezano za odlazak u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska, ministar Pavić je kazao da u zakonu iz 2014. stoji da se od 2038. u mirovinu odlazi sa 67 godina.
"Izazovi mirovinskog sustava su da ima 17 milijardi kuna deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnjim stažem", pojasnio je.
Iako je prvi prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje - predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine.
"Opet moram umiriti naše građane, jer oni koji rano ulaze na tržište rada s 18 godina - konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre - moći će ići u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će ići sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati 41 godinu radnog staža", kazao je.
Mirovinska reforma će dugoročno osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun do 2040. je 11,3 milijarde kuna, a istodobno će osigurati povećanu ratu za 2. stup te povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike.
„Prema tome, sadašnji umirovljenici se ne trebaju brinuti, budući umirovljenici mogu očekivati povoljniji pristup, da mogu birati, a mogu očekivati i povećane mirovine“, dodao je ministar.
Državni inspektorat objedinit će brojne inspekcije
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je riječ o velikom reformskom zakonu kojemu je zadaća objediniti brojne inspekcije koje postoje u okviru različitih resora.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat pojasnio je da se ovim Prijedlogom zakona uređuje ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javno-zdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.
Prijedlogom zakona ustrojava se tijelo koje će preuzeti inspekcijske poslove od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva zdravstva i dio inspekcijskih poslova Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstva financija.
Dodatno, u Državnom inspektoratu ustrojavaju se lovna inspekcija, šumarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija, rudarska inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom, energetska inspekcija, inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama, inspekcija rada, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode i vodopravna inspekcija.
Olakšava se školska torba i regulira najveća dopuštena cijena udžbenika
Obrazlažući Prijedloga zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da riječ o važnom zakonu u sklopu obrazovne reforme jer omogućava kvalitetniju i jednostavniju proceduru samog odobravanja udžbenika, digitalnu transformaciju i rasterećenje u smislu mase i cijene te prevelikog obima činjenica koji u ovom trenutku učenici imaju u svojim udžbenicima.
Prijedlogom zakona definira se postupak odobravanja, uvrštavanja u Katalog, izbora i povlačenja iz uporabe udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola.
Također potiče se digitalna transformacija i ujedno olakšava školska torba te je predložena formula kojom se izračunava najveća dopuštena masa tiskanog udžbenika. Osim mase regulira se i najveća dopuštena cijena udžbenika.
Zakonom će se dati mogućnost ministru da otvara Katalog obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava svake godine za pojedine razrede i/ili programe što će omogućiti lakšu prilagodbu Kataloga stvarnoj potrebi za udžbenicima u osnovnim i srednjim školama.
Također, Zakonom se osigurava mogućnost nasljeđivanja tiskanih udžbenika, koji nisu radnog karaktera. Izuzetak su pojedini predmeti u razrednoj nastavi osnovne škole gdje je to neophodno zbog razvoja vještina kod učenika.
Duga procedura odobravanja i odabira udžbenika ovim se zakonom skraćuje i pojednostavljuje. Izbacuje se korak individualnog odabira budući da je stvarni odabir udžbenika u školi bio na razini kolektiva, a stvarna zastupljenost pojedinih udžbenika razlikovala se od one procijenjene individualnim odabirom.
Ovim zakonom besplatna dopunska i pomoćna nastavna sredstva postaju drugi obrazovni materijali koji se više neće morati formalno odobravati, već će o njihovom korištenju odlučivati škola, odnosno učitelji i nastavnici.
Tiskani udžbenici su u pravilu namijenjeni višegodišnjem korištenju, a mogu imati elektronički dodatak koji može biti do 20% cijene udžbenika. Radi tehničkog i metodičkog unaprjeđivanja, elektronički udžbenik ili elektronički dio udžbenika može se izmijeniti bez procedure propisane ovim zakonom po završetku nastavne godine u kojoj je udžbenik u upotrebi, a prije početka nove školske godine.
Nema dovoljno potpisa za referendume, zainteresiranoj javnosti uvid u nevažeće potpise
Prihvaćeno je Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma građanske inicijative „Narod odlučuje“ o izmjeni članka 72. Ustava Republike Hrvatske i o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a te građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“.
Vlada je 2. kolovoza zadužila Ministarstvo uprave za koordinaciju aktivnosti vezanih za provjeru broja i vjerodostojnosti svih potpisa iz zahtjeva za raspisivanje državnih referenduma, te Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova za provjeru zakonitosti prikupljanja potpisa.
"Provjerom broja i vjerodostojnosti svih potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma jednoglasno je utvrđeno da ni za jedan zahtjev nije prikupljen dovoljan broj potpisa za održavanje državnog referenduma", obrazložio je ministar uprave Lovro Kuščević.
Pojasnio je da je građanska inicijativa "Istina o Istanbulskoj" predala 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
Građanska inicijativa "Narod odlučuje" za prvu referendumsku inicijativu prikupila je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
Za drugu inicijativu prikupili su 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.
Potreban broj važećih potpisa za raspisivanje referenduma bio je 374.740.
Zadužuje se Ministarstvo uprave da predstavnicima referendumskih inicijativa, kao i ostaloj zainteresiranoj javnosti, omogući uvid u potpise koji su prema Izvješću proglašeni neispravnim, odnosno nevažećim.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
