Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme.
Govoreći o prošlotjednoj sjednici Vlade posvećenoj razvoju hrvatskih otoka i turizmu, koja je održana u Hvaru, naglasio je da je u kvalitetnoj suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave iz sedam priobalnih županija ugovoren velik broj projekata.
Dodao je da je čak 49 točaka na sjednici bilo posvećeno razvoju otoka, posebno izdvojivši novi Zakon o otocima, koji će nakon 20 godina stvoriti suvremeniji i bolji pravni okvir i omogućiti još više projekata i kvalitetniji život ljudi na otocima.
Što se tiče turizma, kazao je, 2018. bila je sjajna godina u kojoj je ostvareno milijardu eura investicija, 12 milijardi eura prihoda i 19,5 milijuna gostiju.
Od ostalih je tema izdvojio odluku Visokog trgovačkog suda kojom su odbijene brojne žalbe i potvrđena nagodba u Agrokoru, kazavši kako ona predstavlja zaokruživanje pravnog dijela procesa koji se odnosi na restrukturiranje te kompanije.
„Time se pokazalo da je Zakon o procesu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskoga značaja polučio uspjeh. Predstoji naravno još puno rada, ali spriječili smo krizu gospodarstva i financijski udar na državu, spriječili smo da brojni OPG-ovi praktički ostanu bez ikakvog izvora prihoda, zadržali smo radna mjesta, omogućili malim i srednjim dobavljačima dovoljno vremena, a i vrlo dobre isplate u smislu starih i graničnih dugova, svima osigurali vrijeme za konsolidaciju i na taj način, bez trošenja sredstava iz Držanoga proračuna, spriječili kolaps i jedan od najvećih mogućih stečaja koji bi sigurno donio puno štete hrvatskome gospodarstvu“, naglasio je predsjednik Vlade.
Poručio je da je Vlada u kratkom roku i u takvim, krajnje izvanrednim, okolnostima reagirala odgovorno i u interesu dobrobiti hrvatskog gospodarstva.
Istaknuo je da je ispravnost zakonskoga okvira potvrđena i na Ustavnom sudu i uvrštena u dio insolvencijskih zakona članica Europske unije te priznata u jurisdikcijama New Yorka, Švicarske i Engleske.
Dokapitalizacija Petrokemije
Osvrnuo se i na posjet potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa koji je u Zagrebu održao niz sastanaka te konzultacije s građanima.
Posjet je ocijenio dobrim u dva aspekta posebno važna za Vladu. Prvi je u kontekstu Europskoga semestra i provedbe Nacionalnog programa reformi, o kojem će slijediti izvješće Europske komisije u veljači.
„Mi se još uvijek nalazimo u okviru procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i vjerujem da zbog mjera koje poduzimamo Komisija dosta blagonaklono gleda na sve napore koje ulažemo da se te neravnoteže smanje“, poručio je.
Što se tiče drugog aspekta, kazao je da je Vlada tražila čvrstu potporu za provođenje Strategije za uvođenje eura. Podsjetio je da je ambicija 2020. ući u europski tečajni mehanizam 2, a nakon toga nastaviti s ispunjavanjem kriterija za uvođenje eura.
Što se tiče Petrokemije, predsjednik Vlade rekao je kako je telefonska sjednica Vlade, održana prije dva dana, stvorila preduvjete za dokapitalizaciju.
„Očekujemo danas tijekom dana da se sve uplate izvrše i da se na Skupštini potvrde sve odluke kako bismo uskoro imali novu strukturu vlasništva na način da Petrokemija, kao tvornica s 50 godina iskustva u proizvodnji mineralnih gnojiva važna za hrvatsku poljoprivredu, nastavi djelovati u novim okolnostima s boljim poslovnim i financijskim rezultatima“.
Potpora poslodavaca Vladinim reformama
Osvrnuo se i na jučerašnji sastanak s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Kazao je da se radi o nastavku redovitoga dijaloga i istaknuo kako je važno da Vlada čuje njihove sugestije i ideje.
„Moj je generalni dojam da oni imaju puno razumijevanje i daju potporu smjeru reformi koje poduzimamo. Naravno da iz njihovoga kuta gledanja postoje određeni elementi gdje bi željeli više rasterećenja, više reformskih napora koji bi olakšali poslovanje i omogućili da daju svojim zaposlenicima veće plaće. Mislim da smo mi u tom pogledu učinili dosta u postojećim okvirima i da je ova vrsta dijaloga izrazito korisna, budući da su poslodavci, uz sindikate, jedni od naših ključnih socijalnih partnera“, rekao je premijer Plenković.
Spomenuo je i posjet američkoga senatora Orrina Hatcha, jednog od velikih prijatelja Hrvatske.
„Kao predsjednik Odbora za financije u američkome senatu, može nam pomoći u realiziranju naše ambicije da se sa SAD-om sklopi ugovor o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja“, kazao je.
Na poziv nove predsjednice Rektorskoga zbora, rektorice zadarskoga Sveučilišta Dijane Vican, predsjednik Vlade sudjelovao je na 1. sjednici Rektorskoga zbora. Sastanak je ocijenio vrlo korisnim glede sklapanja programskih ugovora, naglasivši da je bez ulaganja u visoko obrazovanje i znanost teško uloviti korak s onim društvima koja ostvaruju brzi napredak.
Posjet Kini dobra prilika za dodatno jačanje odnosa
Na kraju je najavio da od sutra boravi u posjetu Kini, gdje će se sastati s kineskim premijerom, a između ostaloga će sudjelovati na velikom China International Import Expo forumu. Otvorit će se i Ured Hrvatske turističke zajednice u Kini, a održat će se i hrvatsko-kineski gospodarski forum.
„To je dobra prilika da se predstavimo Kini, osobito u svjetlu iduće godine kada je Hrvatska domaćin velikoga sastanka Kina+16 kao i u kontekstu velikoga projekta izgradnje Pelješkoga mosta, kojeg je na javnome natječaju dobila tvrtka China Road and Bridge Corporation“, zaključio je predsjednik Vlade i dodao kako će taj posjet dodatno ojačati odnose s Kinom.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
