U Banskim dvorima održana je prva sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković.
"Provođenjem strukturnih reformi i kontinuiranim smanjenjem javnog duga pokazujemo spremnost za ulazak Republike Hrvatske u europodručje, što će pridonijeti rastu BDP-a i zaposlenosti, kao i ukupnog standarda građana", rekao je predsjednik Vlade na početku sjednice.
Bez troškova oko konverzije za građane
Nakon sjednice, održana je konferencija za medije na kojoj su govorili guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić.
,,Ulaskom Hrvatske u eurozonu građani neće imati troška oko konverzije, a tečaj po kojem bismo trebali ući u tečajni mehanizam ERM II trebali bismo znati vrlo uskoro, možda već iduće godine", kazao je guverner Boris Vujčić.
Dodao je da se u okviru ERM II mehanizma nacionalna valuta zemlje članice veže za euro i utvrđuje se središnji tečaj, koji je rezultat ravnotežnog tečaja, što znači da valuta ne smije biti niti podcijenjena niti precijenjena.
"Troška konverzije neće biti, ona će biti automatska po tečaju koji će se ranije utvrditi. U biti, tečaj po kojem ćemo ući u tečajni mehanizam, znat će se vrlo uskoro", kazao je Vujčić.
Objasnio je da se taj tečaj neće saznati u razdoblju od ranije spomenutih pet do sedam godina koje se spominju kao rok ulaska u eurozonu, već će to biti vrlo brzo, možda već iduće godine.
"To će biti tečaj s kojim ćemo ući u tečajni mehanizam i koji ćemo "de facto" morati održavati tijekom boravka u tom mehanizmu, što u biti znači da će to biti, uz eventualno vrlo male oscilacije, i tečaj te konverzije", kaže Vujčić.
Ističe da troška za građane neće biti, a sve što imaju u eurima, bilo to depoziti ili kreditne obveze, će se po tom ugovorenom tečaju morati mijenjati.
Razgovori o sadržaju pisma koje će se uputiti za članstvo u tečajnom mehanizmu
Vujčić je podsjetio na zajedničku strategiju Vlade i HNB-a za uvođenje eura koja je predstavljena krajem prošle godine i koja je prošla javnu raspravu, a koju je Vlada u svibnju ove godine usvojila.
Kazao je da se vode razgovori s europskim partnerima oko idućih koraka, a prvi sljedeći je upravo ulazak u tečajni mehanizam ERM II, za što je Hrvatska iskazala želju, a koji podrazumijeva, napominje Vujčić, i ulazak u blisku suradnju s eurozonom, odnosno u bankovnu uniju.
"U ovom trenutku Europska komisija i Europska središnja banka rade dubinsku analizu hrvatskog gospodarstva, kao preduvjet nastavka razgovora", kazao je guverner Vujčić, napomenuvši da će s partnerima ubrzo nastaviti razgovore o sadržaju pisma koje će on i ministar financija iduće godine uputiti za članstvo u tečajnom mehanizmu, u kojem će se Hrvatska obvezati na određene stvari.
Samim ulaskom u tečajni mehanizam, kaže Vujčić, stvari su poprilično jasne, a to je pet nominalnih konvergencijskih kriterija koje zemlja mora zadovoljiti, Komisija ih ocjenjuje, a ako ih je zemlja ispunila, ulazi u eurozonu.
Nema formalnih rokova
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da se kod poziva u tečajni mehanizam koristi terminologija realne konvergencije, odnosno da država ima stabilno gospodarstvo, održive stope rasta i nema neravnoteža.
,,Dogovor je da se sastanci Vijeća održavaju jedanput u dva do tri mjeseca, a u međuvremenu su HNB i Ministarstvo financija zaduženi da prate razvoj situacije oko eurozone, kao i da priprema određene materijale", istaknuo je ministar Marić.
Marić je odgovorio da eurostrategija nigdje ne navodi formalne rokove oko ulaska u tečajni mehanizam i eurozonu, a kako su s druge strane i europski partneri koji će pratiti cijeli proces i donositi odluke koje se tiču Hrvatske.
Napomenuo je da je 2005. godina zadnja u kojoj je uopće jedna od zemalja članica EU-a ušla u tečajni mehanizam, ali kako s druge strane moramo sami stremiti i učiniti sve što je potrebno, da kada se određeni koraci intenziviraju, da Hrvatska bude čim spremnija.
"Ispunjavanje kriterija, bilo da govorimo o realnoj konvergenciji, ispravljanju neravnoteža ili bilo kojim sličnim kriterijima, svima u Hrvatskoj treba biti jasno, da to trebamo učiniti zbog samih sebe i zbog Hrvatske, a to onda podrazumijeva i formalno ispunjavanje kriterija koje netko drugi od nas traži", rekao je ministar Marić.
Na pitanje novinara o ranije spominjanom roku od pet do sedam godina za ulazak u eurozonu, Marić je kazao da se on u svakom slučaju može pretpostaviti kao realan.
Prvoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura nazočili su ministri te, kao predstavnici poslodavaca i sindikata, glavni direktor HUP-a Davor Majetić i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.
Ministar Zdravko Marić je sastanak ocijenio izuzetno konstruktivnim, dodavši da slučaju da imaju nešto protiv puta Hrvatske prema euru, predstavnici poslodavaca i sindikata zasigurno ne bi ni sjedili za stolom.
Izvor: Vlada / Hina