Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u zagrebačkom Hotelu Westin sastankom na vrhu Srednjoeuropske inicijative na temu "Izgradnja sigurnosti, jačanje gospodarstva, omogućavanje napretka".
U uvodnom govoru, pozdravivši sve prisutne predstavnike 18 država, predsjednik Vlade Plenković je podsjetio na 29 godina Srednjoeuropske inicijative koja osim svoje operativne uloge ima i onu simboličnu, jer je nastala u vremenu kada je srušen Berlinski zid, a mnoge su zemlje prešle s jednostranačkog u višestranački sustav, iz planske ekonomije u onu tržišnu.
"Mnoge su članice postale neovisne države i od tada su napredovale u demokratizaciji, izgradnji institucija, osnaživanju gospodarstva, ali ponajviše u napretku u procesu europskih integracija. Neke članice Srednjoeuropske inicijative odavno su u Europskoj uniji i NATO, ovdje se obraćam onima koje su ušle prije 15-ak godina i koje su učvrstile međunarodnu poziciju i demokratske vrijednosti", istaknuo je Plenković te napomenuo da određene zemlje još uvijek prolaze kroz te procese.
U tom je kontekstu izdvojio da vjeruje da se Srednjoeuropska inicijativa, kao forum za prijenos znanja i iskustva susjednim, prijateljskim zemljama, dokazala vrlo korisnom u postizanju reformi i strateških ciljeva.
"Hrvatska završava svoje predsjedanje Srednjoeuropskom inicijativom, a imali smo čast predsjedati Odborom ministara Vijeća Europe. Fokusirali smo se u tom razdoblju na europsko proširenje, prijenos znanja i iskustva, pitanja migracija te suradnju na polju gospodarstva i kulture", rekao je.
Regulirati legalne i spriječiti ilegalne migracije
U kontekstu pitanja sigurnosti, premijer Plenković je naglasio da su migracije ključno pitanje u Europi.
"To pitanje dominira političkom scenom, mijenja izgled nacionalnih politika u mnogim europskim zemljama te ima velike posljedice na debatu koju ćemo imati tijekom izbora za Europski parlament. Migracije utječu na sve zemlje, a posebno one izložene ilegalnim migracijama", istaknuo je.
Naglasio je da je potrebno jasno regulirati legalne migracije i raditi preventivno da bi se spriječile one ilegalne.
"Naše su članice pod utjecajem dvije rute migracija: srednjo-mediteranske i istočno-mediteranske, koja je jedina kopnena ruta te stoga kada je aktivna predstavlja najveću sigurnosnu prijetnju europskom kontinentu", kazao je.
Poručio je da je put kojim treba ići snažan i pouzdan pravni okvir, suradnja među državama članicama te djelovanje različitih agencija koje mogu činiti vanjske granice sigurnim i manje propulzivnim.
U rješavanju pitanja migracija istaknuo je da je potreban učinkovit sveobuhvatni pristup, regulacija legalnih migracija, te operativno sprječavanje ilegalnih migracija.
Dodao je da granice Hrvatske, kao zemlje koja se priprema za članstvo u Schengenskom prostoru, čuva 6.500 policajaca, ostvaruje se suradnja i s ostalim zemljama, a Hrvatskoj ujedno pomaže i Frontex.
Izdvojio je kako je ključno krizu rješavati na izvorištu jer je bez toga teško zaustaviti procese koje se događaju u zadnje tri i pol godine.
Predsjednik Vlade izrazio je zabrinutost za trenutno stanje u Ukrajini, posebno u Azovskom moru odnosno Kerčkom tjesnacu.
"Rusija je zarobila tri broda ukrajinske mornarice, kao i posadu. To je neprihvatljivo i protivi se međunarodnom pravu. Podržavamo sve međunarodne diplomatske inicijative koje će olakšati tenzije, s potpunom podrškom teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine", kazao je.
Hrvatska potpora zemljama koje žele u Europsku uniju
Poručio je da je Hrvatska posvećena politikama proširenja te izrazio zadovoljstvo prisutnošću povjerenika Europske komisije za proširenje Johannesa Hahna na ovom summitu.
Naglasio je da Hrvatska, kao najmlađa članica Europe unije, nesebično nudi svoje iskustvo, znanje i političku potporu.
"Znamo kako transformativna snaga europskih integracija može pomoći unutarnjim procesima koje prolaze društva u tranziciji", dodao je te napomenuo kako je ključan individualan pristup.
U svjetlu gospodarskih politika, premijer Plenković je kazao da su promicanje otvorene trgovine i gospodarski rast prioriteti Srednjoeuropske inicijative.
"Hrvatska je fokusirana na fiskalnu konsolidaciju, strukturne reforme i investicije. Mnoge zemlje ove inicijative sudjeluju u trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom čije gospodarstvo raste", zaključio je predsjednik Vlade.