Postupili smo zakonito i konzultirali one koji su svojim stručnim znanjem pomogli da spriječimo gospodarsku krizu

Ključne teme današnjeg sastanka na vrhu Srednjoeuropske inicijative bile su veća konkurentnost regije u Europi, potrebni koraci za veći gospodarski rast i kvalitetniji život građana, izazov migracija i sigurnosna situacija u Ukrajini, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije u Hotelu Westin u Zagrebu.

Plenković je kazao da Srednjoeuropska inicijativa ima dugu tradiciju te je Hrvatskoj, kao i drugim članicama, pomogla u jačanju političkih odnosa, gospodarske suradnje i prenošenja znanja i političke potpore na putu prema Europskoj uniji i NATO-u.

"Hrvatska je te ciljeve ostvarila, no u okviru 18 država članica SEI-a postoje zemlje iz našeg susjedstva, Jugoistočne Europe i Istočne Europe koje još uvijek nastoje ostvariti taj cilj. Stoga, ovaj forum predstavlja koristan mehanizam za međusobnu potporu", dodao je.

Izvijestio je da je današnji summit bio posvećen jačanju sigurnosti, gospodarstva i prosperiteta članica SEI-a te se bavio ključnim temama kako da regija Srednjoeuropske inicijative bude što konkurentnija u Europi, kako da se osigura kvalitetniji gospodarski rast te kvalitetniji život onih koji žive u članicama SEI-a.

Izdvojio je da se govorilo i o suočavanju s problemom migracija te dodao da svatko na svoj način treba doprinijeti sprječavanju nezakonitih migracija, jačanju kontrole na granicama te dobrim komunikacijama i dogovoru o readmisiji, kao i zaštiti vanjskih granica Europske unije.

Bilo je riječi i o situaciji vezanoj za Ukrajinu, budući da je ta zemlja članica SEI-a. Premijer Plenković je pojasnio da su u rezimeu sastanka jasne tri poruke:

"Prva je da je neprihvatljivo kršenje međunarodnog prava u Kerčkom prolazu i Azovskom moru, druga je da se poziva Rusiju da pusti ukrajinske mornare i tri broda te smo se vrlo jasno, još jednom, pozvali na punu podršku teritorijalnoj cjelovitosti i integritetu Ukrajine", kazao je.

SEI značajno pomaže trgovinskoj razmjeni i gospodarskim odnosima

Od ostalih tema na summitu, predsjednik Vlade izdvojio je da je usvojeno izvješće o provedbi Akcijskog plana Srednjoeuropske inicijative 2018.-2020., usvojen je izmijenjeni pravilnik organizacije, a uz održani Gospodarski forum čuli su se i značajni doprinosi raspravi  od strane predsjednika EBRD-a i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna, kao i predstavnika drugih međunarodnih organizacija i regionalnih inicijativa.

Istaknuo je da Hrvatska čak 55 posto svoje ukupne trgovinske razmjene ima upravo sa članicama SEI-a.

"Za nas kao srednjoeuropsku državu SEI značajno pomaže trgovinskoj razmjeni i gospodarskim odnosima. Uvijek nam je stoga drago doprinijeti ovoj organizaciji", poručio je.
 
Novinare je zanimalo očekuje li se reakcija Rusije na stav zauzet na današnjem summitu. Predsjednik Vlade je odgovorio da je to na Rusiji.

"Naša je pozicija sasvim jasna, došlo je do kršenja međunarodnog prava", kazao je, dodavši da je na summitu rečeno sve ono što je točno, zdravorazumski i očekivano od organizacije koja ima ovakav karakter.

Upitan da komentira jučerašnju odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, premijer Plenković je odgovorio da se ono uopće nije bavilo konceptom sukoba interesa, niti je on utvrđen kod bivše potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić, niti kod ministra financija Zdravka Marića.

"Vrlo je važno da ta poruka bude vrlo jasno shvaćena, na temelju i o čemu je točno odlučivalo Povjerenstvo. Koliko je meni poznato, ono se bavilo isključivo člankom 5. i načelima djelovanja", dodao je.

Naglasio je pritom da je izvanredna situacija u Agrokoru bila u gospodarskom smislu bez presedana od ratnih vremena.

"To je nešto što u svim 'ex post' analizama i komentarima, ili teorijskim apstraktnim uvjetima, oni koji nisu u toj poziciji ne mogu uopće percipirati", rekao je.

Odgovorno i ozbiljno, za razliku od bezidejne oporbe

Ocijenio je da se minimizira stvaran problem, a maksimizira se jedan pristup koji bi se trebao voditi baš onako kako si to netko zamišlja da u kriznim situacijama treba djelovati.

"Realnost je ponešto drukčija. Bitno je da niti u jednom trenutku nitko od članica i članova Vlade nije povrijedio načelo djelovanja. A to su i savjesno, odgovorno i nepristrano ponašanje, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerenih dužnosti. Svojim smo potezima bili na razini odgovornosti. Nismo bili na razini politikantstva i bezidejnosti kao što su tada bili predstavnici oporbe, ili oni koji su danas oporba, a tada su bili dio vlasti. No, to je njihova odgovornost i to će ocjenjivati hrvatski građani kada budu valorizirali doprinos svakoga od nas", kazao je.

U tom je kontekstu ocijenio da nikada u hrvatskom političkom prostoru nije bilo jasnije situacije.

"Imate one koji ozbiljno rade svoj posao - odgovorno, u interesu države, gospodarstva i građana. Pogledajte agendu koju je Vlada imala proteklih dana, od usvajanja proračuna, dogovora sa sindikatima, odluke o minimalnoj plaći, stalnih napora da idući proračunski okvir Europske unije bude kvalitetan kada je riječ o kohezijskoj i poljoprivrednoj politici, jačanje bilateralnih odnosa s nizom zemalja koje su ovdje došle… A imate one koji politiku doživljavaju na jedan drugi način, a neke političke stranke čak u tehnologiji - dajmo kaznene prijave, prijave Povjerenstvu, pa ćemo vidjeti što će ta tijela odlučiti da se kasnije može politički koristiti", rekao je.

Upitan o  Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku istaknuo je da Vlada o nekim temama može osnivati radne skupine, ali ne piše da mora.

"Ako imate kompaniju koja je u tom trenutku na tržištu i izložena svemu onome što tržište koje je nerijetko plaho i, ako vidi problem, jako brzo reagira, onda je mudro, odgovorno, vjerodostojno i primjereno dužnosti da sve što radite da biste spriječili veći problem za hrvatsko društvo bude diskretno i rađeno na način koji neće dodatno destabilizirati to tržište. Trebalo je osigurati svježu likvidnost za kompaniju i to se dogodilo u kratkom roku. To je najbitnije", pojasnio je.

Naglasio je da se postupalo zakonito, na način da se konzultiralo one koji svojim stručnim kvalifikacijama, znanjem i iskustvom mogu pomoći da okvir zakonskog rješenja koji je spriječio gospodarsku i financijsku krizu to učine temeljem svojih kvalifikacija.

O Ini i odnosima s Mađarskom

Odgovarajući na upit o Ini, rekao je da Mađarska i Hrvatska oko pitanja Ine imaju različita stajališta.

"Cijena povrata Ine u hrvatsko vlasništvo nije nešto što se može pregovarati preko noći, niti je tako jednostavno. Znamo koliko je to kompleksno i u krajnjoj liniji, ako se ne dogovorimo o cijeni, onda to je po meni jedan problem koji može biti i nepremostiv, jer nitko nije u poziciji da izdvaja više sredstava nego što ih prema nekim procjenama može ili treba izdvojiti", kazao je.

Ponovio je da je nakon jučerašnjeg razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom konstatirano da su odnosi između Hrvatske i Mađarske izrazito dobri.



Pisane vijesti | Andrej Plenković