Hrvatsko predsjedanje EU-om moglo bi biti prva prigoda za iskorak u proširenju >
Objavljeno: 14.12.2018.
Hrvatsko predsjedanje EU-om moglo bi biti prva prigoda za iskorak u proširenju
Drugog dana svog boravka u Bruxellesu, po završetku sastanka Europskog vijeća, predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako je današnji dan bio posvećen raspravi o jedinstvenom tržištu, migracijama i sigurnosti, a osvrnuo se i na radni sastanak na vrhu država europodručja.
Migracije te obrambena i sigurnosna pitanja
''Prije svega, bez rasprave usvojeni su zaključci o jedinstvenom tržištu jer je sve bilo dogovoreno na razini ministara. Potom smo imali raspravu o migracijama koje su posljednje tri godine ključna tema o kojoj se svaki put razgovara, zatim kratku raspravu o obrambenim i sigurnosnim pitanjima, te dosta zanimljivu raspravu o procesu dijaloga s građanima koji Europska komisija radi od 2013.'', kazao je Plenković u izjavi medijima, dodavši da se govorilo i o svemu što se radilo posljednjih godinu dana.
Naglasio je da je bilo zanimljivih izvješća, među kojima i ono od Hrvatske.
''Ključno je da politički akteri približe europske teme javnosti, da imamo što više razumijevanja onoga što se radi na europskoj razini kao dodana vrijednost za nacionalni razvoj'', istaknuo je.
Hrvatska nastoji postati dio Europskog tečajnog mehanizma
Prosinački summit EU-a završen je sastankom o eurozoni čelnika 27 zemalja članica. Čelnici su podržali reformu eurozone koju su ranije dogovorili ministri financija. Ta reforma predviđa davanje novih ovlasti Europskom stabilizacijskom mehanizmu, fondu za financijsko spašavanje zemalja eurozone.
Ministri financija su od čelnika zatražili smjernice za uspostavu proračuna eurozone, što je prilično sporna tema. Čelnici su naglasili da će o veličini toga proračuna odlučiti kasnije, ali da on mora biti dio šireg proračuna EU-a.
Premijer Plenković je rekao da je na njegovu inicijativu prihvaćeno da i one zemlje koje su u Europskom tečajnom mehanizmu budu uključene u pregovore o tim proračunskim instrumentima.
"Hrvatska nastoji u sljedećih godinu i pol dana postati dio Europskog tečajnog mehanizma tako da sudjeluje u pripremi tih proračunskih instrumenata", rekao je Plenković.
Hrvatska dobila vrle dobre ocjene za napore u otkrivanju krijumčara migranata
Odgovarajući na novinarska pitanja o temi migracija, predsjednik Vlade je kazao da se danas u sklopu te teme govorilo o načelnim pitanjima koje se tiču svih.
''Svi znamo koliko problema imaju one zemlje koje su na jednoj od tri migrantske rute. Hrvatska ispunjava vlastitu obavezu i zadaću da štiti svoje granice od nezakonitih migracija i tu smo na razinama ministara i u dijalogu s Europskom komisijom dobili vrlo dobre ocjene da smo učinili puno veći napor nego ranije u otkrivanju krijumčarskih mreža i lanaca koji koriste tuđu nesreću ne bi li profitirali, kao i da je broj uhićenih i procesuiranih sve veći. Sve je to dio naše pripreme za Schengen'', naglasio je Plenković.
Bilo je riječi i o tome kako postići konsenzus u razdoblju koje je pred nama, a ono se tiče sedam zakonskih prijedloga koji se odnose na reformu dublinskoga sustava, na pitanje dijeljenja odgovornosti i cijelog tereta koji je nastao izbjegličko-migracijskom krizom.
''Mislim da tu postoji još dosta prostora za približavanje stavova jer se čini da je po stajalištima većina zemalja dosta daleko jedna od druge'', zaključio je Plenković.
Plenković se na rubu summita sastao s finskim premijerom Juhom Sipilom i rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom, s obzirom da Rumunjska, Finska i Hrvatska čine Trio predsjedateljica Vijećem EU-a.
Summit posvećen proširenju EU-a u Hrvatskoj
Upitan o daljnjem proširenju Europske unije, izjavio je da prije izbora za Europski parlament u svibnju sljedeće godine nije realno očekivati neki iskorak u tom pogledu i da bi se prva prigoda za to mogla ukazati za vrijeme hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici 2020.
Hrvatska je već ranije najavila da će organizirati summit posvećen proširenju tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da će to biti u Europskom tjednu, u svibnju 2020.
"Želimo malo simbolike - Europski tjedan, 20. obljetnica Zagrebačkog summita. Imat ćemo novi Europski parlament, novu Komisiju, novog predsjednika Europskog vijeća. Nadam se da će do tada biti finaliziran Višegodišnji financijski okvir EU-a i ako se uspije riješiti paket zakona o azilu, mogla bi se otvoriti tema proširenja. Ali, moguće da sve to ostane na stolu i dočeka nas. Bit će to dosta izazovno predsjedanje, to je sad sasvim jasno", rekao je Plenković.
Dodao je da zbog europskih izbora Rumunjska ne može ništa napraviti po pitanju proširenja, a da Finska ima izbore u travnju te da će ona tijekom predsjedanja biti zaokupljena pregovorima o Višegodišnjem proračunskom okviru.
"Prije europskih izbora nije uopće realno da dođe do bilo kakvog krupnijeg iskoraka, ali nakon toga, za vrijeme našeg predsjedništva, mislim da će biti prva šansa za novi iskorak", rekao je Plenković novinarima po završetku sastanka na vrhu Europskog vijeća.
