Plenković: Uvođenje eura osnažit će naše gospodarstvo i povećati financijsku sigurnost građana

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas drugom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Otvarajući sjednicu, kazao je da će na sjednici biti riječi o hrvatskim ambicijama za ulazak u europodručje, kao i o recentnim događajima važnim za hrvatsko gospodarstvo, osobito o Izvješću Europske komisije.

Uvodno izlaganje premijera Plenkovića donosimo u cijelosti.
 
„Kao što je poznato hrvatskoj javnosti ulazak u europodručje jedan je od naših političkih ciljeva. On je, između ostalog, vrlo jasno preuzeta obveza u Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Da nema nikakvih dilema, to je bio dio paketa kada smo pristupali, to je bio dio onoga što je većina prihvatila i na referendumu koji je održan u siječnju 2012.

Dakle, politika uvođenja eura predstavlja kontinuitet višegodišnje europske politike različitih hrvatskih vlada i vrlo jasne europske usmjerenosti, naročito naše Vlade.

Potvrđen napredak u provedbi preporuka EK

Činjenica da smo mi predani tom cilju i da smo predani realizaciji strukturnih reformi  potvrđena je u jučerašnjem izvješću Europske komisije koje je, kao što znate, dio aktivnosti Komisije prema državama članicama u okviru Europskoga semestra.

U njemu je vrlo jasno potvrđen napredak u provedbi četiri preporuke koje smo dobili prošle godine u istom takvom izvješću, a to se do sada Hrvatskoj nije nikada dogodilo, da smo baš u svim segmentima ostvarili napredak te da smo temeljem takve ocjene jedina država koja je otišla u viši rang, to jest izašli smo iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U njoj smo se nalazili, usput budi rečeno, od 2014. godine i sada smo među onim državama koje su u makroekonomskim neravnotežama.

To je za našu Vladu poseban uspjeh jer smo, kao što znate, u proljeće 2017. već izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, nakon čega je podignut i rejting Republike Hrvatske, a ovaj jučerašnji događaj potvrda je da Vlada poduzima reforme u pravom smjeru te da se one prepoznaju i od, možemo slobodno reći, vrlo detaljnoga povećala kojim različite službe Europske komisije promatraju države članice.

Mi smo sada u višoj kategoriji zajedno s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom, Rumunjskom, Španjolskom, Portugalom, Švedskom i Bugarskom.

Ovaj izlazak je od važnosti za stabilnost i daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, kao i za povjerenje ulagača, a uvjeren sam da će se reflektirati i na analize agencija za kreditni rejting.

Nastavljen rast BDP-a i smanjivanje javnog duga

Europska komisija je istaknula da je naš gospodarski rast bio zasnovan na domaćoj potražnji te na naročito snažnoj osobnoj potrošnji, ali i na dinamičnim privatnim ulaganjima, budući da su uvjeti financiranja bili povoljniji.

Veseli također da je Komisija ocijenila da su neizvjesnosti koje su bile povezane s restrukturiranjem Agrokora sada u velikoj mjeri otklonjene. I to je priznanje radu ove Vlade o važnosti i načinu kako smo riješili krizu koja bi zasigurno, da nismo reagirali, imala i više od efekata samoga šoka na hrvatsko gospodarstvo i naš financijski sustav.

Komisija također smatra da se javni dug nastavio smanjivati kao rezultat razborite fiskalne politike i dinamičnoga rasta bruto domaćeg proizvoda.

Mi kao Vlada pozdravljamo da je Komisija prepoznala taj znatan napredak, a osobito u jačanju proračunskoga okvira, kao i u reformi mirovinskog sustava.

Napredak u provedbi strukturnih reformi

Zadovoljni smo da je konstatiran napredak i u reformi javne uprave, u poboljšanju korporativnog upravljanja državnim poduzećima, u usklađivanju okvira za određivanje plaća u javnom sektoru, u reformi obrazovnog sustava, u smanjenju administrativnog i regulatornog opterećenja te u poboljšanju kvalitete i učinkovitosti pravosuđa.

Ove pozitivne ocjene ne znače da mi sada trebamo stati s našim reformama, naprotiv. One su dodatni poticaj za nastavak strukturnih reformi i što odgovornije upravljanje javnim financijama.

Nastavit ćemo s našim pristupom koji se temelji na tzv. "trokutu uspješnosti", o kojem često govorimo, ali ćemo ga ponavljati stalno jer je on ključ uspjeha za reforme i za jačanje hrvatskog gospodarstva.

To su prije svega fiskalna konsolidacija, a to znači da trošimo onoliko koliko prihodimo, a ako možemo uštedjeti kao što smo to učinili u 2017. i ostvarili proračunski višak, nastojat ćemo da to tako i bude. Da nije bilo ovih državnih jamstava za Uljanik uvjeren sam da bismo već krajem studenoga mogli najaviti vrlo visoko višak u proračunu i 2018. No, i tu izloženost smo riješili bez da se to osjetilo na stabilnosti javnih financija i državnoga proračuna.

Drugi je, naravno, nastavak strukturnih reformi, a treći ulaganja, koji je već doveo do povećanja raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva.

Ovo izvješće učvršćuje nas u uvjerenju da je naša ekonomska politika ispravna i dobra za Hrvatsku, da je dobra za hrvatsko gospodarstvo i, u konačnici, dobra za  naše sugrađane.

Ispunjavanje kriterija za preuzimanje eura

Mi ćemo se nastaviti, na tragu ovoga izvješća, intenzivnije pripremati za uvođenje eura kao službene valute jer smatramo da će i to doprinijeti dugoročno održivom gospodarskom rastu Hrvatske.

I to zahvaljujući jačoj integraciji u jedinstveno tržište Europske unije u svim sektorima gospodarstva te boljom koordinacijom ekonomskih politika s ostalim državama članicama europodručja.

I ministar Marić i ja sada sudjelujemo, praktički redovito, na proširenim sastancima europodručja i izrazito je korisno za one članice Europske unije koje za sada nisu članice europodručja da možemo i sudjelovati u raspravi i razumjeti ključne dileme koje se trenutno raspravljaju među članicama europodručja.

Usvajanje eura značit će također da će hrvatski građani i poduzeća za nekoliko godina koristiti prednosti druge najvažnije svjetske valute, iza američkog dolara.

Euro će dodatno osnažiti gospodarstvo

To će dodatno osnažiti naše gospodarstvo i financijski sustav, povećat će financijsku sigurnost građana kao i povjerenje ulagača.

Posljedično tome možemo očekivati i povećanje životnog standarda, kao što je to bio slučaj u zemljama srednje Europe koje su uvele euro.

Ujedno, Hrvatska će članstvom u europodručju postati članicom najužeg kruga država Europske unije, čime ćemo, uz ulazak u Schengenski prostor, zaključiti proces svoje pune integracije i afirmacije u Europi.

Kao što je poznato, da bi se postalo članom europodručja, potrebno je prije ispuniti visoke kriterije makroekonomske i fiskalne stabilnosti.

Hrvatska je već 2017. godine ispunjavala sve kriterije nominalne konvergencije (tzv. kriterije iz Maastrichta), a to su: stabilnost cijena, visina dugoročnih kamatnih stopa, proračunski manjak ispod 3% BDP-a, a čak i javni dug, koji je prelazio prag od 60% BDP-a, bio je prihvatljiv jer smo ga već tada smanjivali tempom koji je bio brži od propisanog. Dapače, u odnosu na druge države tu smo pokazali jako dobar trend.

Pozitivni makroekonomski i fiskalni rezultati su nam tada predstavljali osnovu da Vlada, zajedno s Hrvatskom narodnom bankom, krene u izradu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koju smo predstavili javnosti koncem listopada 2017., a Vlada ju je formalno usvojila u svibnju 2018.

To je bio svojevrstan signal i Eurogrupi i Europskoj Komisiji i Europskoj Središnjoj Banci da Hrvatska želi taj proces angažirano ostvariti u godinama koje su pred nama.

Europski tečajni mehanizam II

Nakon izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i sada iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, Hrvatska je u puno boljem položaju i možemo poduzeti nove korake prema sljedećoj stepenici, a to je ulazak u Europski tečajni mehanizam II.

Kada smo u jesen 2017. predstavili ovu Strategiju, najavili smo da će 2020. godine, kada Hrvatska predsjeda Vijećem, biti i godina kada će Hrvatska, prema našem planu, biti vrlo blizu ostvarenja naše ambicije da budemo dio Europskog tečajnog mehanizma.

Stoga želimo da provedba ove Strategije bude realizirana u mjesecima koji su pred nama.

Država koja je nekoliko koraka ispred nas u ovom procesu je Bugarska. Mi smo detaljno proučili njen put i njeno iskustvo i stoga u ovom trenutku svi nadležni resori rade na pripremi pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koje će se uputiti Europskoj komisiji, europskupini i Europskoj središnjoj banci.

To pismo namjere bit će usuglašeno u sljedećim mjesecima, sadržavat će ključne aspekte strukturnih reformi koje ova Vlada provodi, i vjerujemo da će biti dobro prihvaćeno i praćeno konkretnim pomacima, kao što je to Komisija konstatirala jučer.

Pristupanje europskom tečajnom mehanizmu ne odvija se kao zaseban proces nego se naslanja na reformske procese kojima Vlada upravlja sada. Pod time mislim i provedbu Nacionalnog plana reformi, ministar Tolušić koordinira izradu novoga plana, kao  i Specifičnih preporuka u okviru instrumenta koordinacije ekonomske politike država članica s ekonomskom politikom koja je definirana na razini Europske unije.

Želimo da izvješće za hrvatsku, koje je usvojeno jučer i koje dobro analizira stanje i strukturu hrvatskoga gospodarstva, a sada već imamo određeno iskustvo u pet i pol godina članstva, bude poticaj za sve resore da nastave s daljnjim radom i da se u vremenu pred nama ono valorizira i nižim kamatnim stopama i poboljšanjem kreditnoga rejtinga.

Mi smo sada u svojevrsnoj čekaonici za euro, a ta čekaonica će se zvati baš Europski tečajni mehanizam II.

Objektivne i točne informacije građanima

Nekoliko riječi o rizicima uvođenja eura i određenim strahovima koji postoje u javnosti vezano za ovu temu.

Naime, nakon što smo usvojili Strategiju, posebno cijenim napore Hrvatske narodne banke u procesu senzibiliziranja javnosti i dijalogu s različitim akterima i dionicima diljem Hrvatske, gdje se nastoji na argumentiran i otvoren način otkloniti određene strahove koji su nerijetko neosnovani i koji, kao i u drugim europskim temama, ponekad počivaju na raširenim i dosta često krivim informacijama.  

Mi stoga želimo da, upravo ovakva jedna rasprava koja će, sasvim otvoreno govoreći, trajati sljedećih nekoliko godina, dakle nije ulazak u europodručje sutra, to je proces o kojem ćemo govoriti najmanje sljedećih tri, četiri, a možda i pet godina, kroz osjećaj realan u javnosti i participaciju i stručnih krugova i političkih stranaka i svih zainteresiranih aktera, ta rasprava i temeljito analizira što je dobro, a koji su rizici.

Imamo presedane, imamo iskustva zemalja poput nas koje su taj proces prošle u proteklom razdoblju.

Ono što je važno je da dvije trećine hrvatskih građana, a o tome će vam nešto kasnije reći guverner Vujčić, stručna javnost, a posebice poduzetnici, podržavaju uvođenje eura.

To pokazuje da je većina tih aktera dobro upoznata s dugoročnim i mnogostrukim prednostima eura i jednokratnim, ali ograničenim, troškovima prilikom njegovog uvođenja.

Stoga, kako bi naši građani i poduzeća bili što bolje informirani, na temelju objektivnih i provjerenih podataka, mi ćemo prije prelaska na euro provoditi ozbiljnu informativnu kampanju i javnu raspravu.

To neće biti propaganda,to će biti ozbiljna rasprava, rasprava o smjeru društva, o smjeru države, o smjeru hrvatske ekonomije, a bazirat će se na provjerenim činjenicama, jer naši građani zaslužuju objektivne i točne informacije. To je minimum onoga što mi kao odgovorna Vlada želimo.

Rizici i troškovi uvođenja eura svedeni na minimum

Također, uz brojne ekonomske i političke koristi, članstvo u monetarnoj uniji sa sobom nosi i određene izazove.

Građani su u dosadašnjim istraživanjima javnog mnijenja, o kojima će kasnije biti riječ, kao najveći strah od uvođenja eura naveli povećanje cijena.

Međutim, učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena bit će blag i jednokratan. Na to ukazuju iskustva drugih članica, gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23%.

Da budem sasvim plastičan u razumijevanju ovoga, to znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko 2 lipe. 

Eventualni rast potrošačkih cijena bi čak imao i manji utjecaj na dobra i usluge koja kupuju naši građani s nižim dohotkom.

Kao dodatni osigurač, a da što više zaštiti svoje građane od sprečavanja rasta potrošačkih cijena, Vlada će – kada za to dođe vrijeme – kroz istodobno obvezno isticanje cijena i u kunama i eurima, dakle da se može osobno provjeriti kontrola eventualnoga pokušaja profitiranja na konverziji, osigurati
primjerene mjere praćenja procesa konverzije.

Tako ćemo izbjeći eventualne zlouporabe pri zaokruživanju cijena i njihov neosnovan rast.

Uz to, cijene u europodručju u posljednjih 14 godina narasle su znatno manje nego u Hrvatskoj, a u istom su razdoblju, u zemljama srednje Europe koje su uvele euro, prosječne bruto plaće rasle mnogo brže nego u Hrvatskoj.

Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće.

Sve te rizike i eventualne troškove ova Vlada će svesti na minimum, a to aktivno činimo provođenjem razborite fiskalne politike, daljnjeg smanjivana javnoga duga, provedbom strukturnih reformi i, ono što je najvažnije, stvaranjem preduvjeta za održivi rast hrvatskoga gospodarstva.

Proces uvođenja eura u Hrvatskoj zahtijeva posvećenost svih nositelja ekonomskih politika,  naše je zajedničko nastojanje da što prije započnemo ovaj proces koji će biti poticaj reformskim naporima“.



Pisane vijesti | Andrej Plenković