Po završetku 8. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.
Zahvalivši svima koji su sudjelovali u današnjoj raspravi, predsjednik Vlade naglasio je da je od posljednje sjednice Savjeta u Pakracu ugovoreno dodatnih milijardu i 230 milijuna kuna.
"Od predviđenih sredstava koja su financijskoj omotnici 2014.-2020. danas smo na 52 posto ugovorenih, a na 18.7 posto isplaćenih sredstava, što je više od 3,5 milijarde kuna za projekte u pet slavonskih županija", pojasnio je Plenković.
Ocijenio je da to vrlo jasno pokazuje koliko je ovaj Projekt bio nužan razvoju Slavonije. Kazao je i da je on uključiv jer na sjednici savjeta sudjeluju župani, čelnici razvojnih agencija, predstavnici sveučilišta, saborski zastupnici iz četvrte i pete izborne jedinice, kao i svi ministri čiji su projekti u provedbi.
"Na taj način osiguravamo vidljivost, kontinuitet i fokus. To je najbitnije i to je ono što smo obećali prije dvije i pol godine", dodao je.
Predsjednik Vlade naglasio je da je nakon Savjeta potpisano 18 projekata vrijednih 422 milijuna kuna, ocijenivši da je riječ o dodatnoj vrijednosti današnjeg boravka u Brodsko-posavskoj županiji.
Podsjetio je na i današnju prezentaciju Svjetske banke koja temeljem dogovora s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prati provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
Plenković smatra da je uloga Svjetske banke korisna jer može, kao netko tko prati situaciju s distance, pomoći da se sagledaju efekti nacionalnih reformi za Slavoniju, daljnje privlačenje investicija i stvaranje preduvjeta za rast i zapošljavanje u ovom dijelu Hrvatske.
Naglasio je i da je ministar Goran Marić predstavio čak 98 ugovora koje je potpisao u pet slavonskih županija u protekle dvije godine, vrijednih 300 milijuna kuna.
Predsjednik Vlade dotakao se i intervencijskih planova, rekavši da ih je sedam te su još dva u planu za Županju i Pakrac. "Oni će omogućiti razvoj onim krajevima gdje je nužna nacionalna intervencija na primjereniji način nego što to radimo s redovitim sredstvima", pojasnio je.
Premijer je istaknuo je da će se nastaviti Vladin angažman za Slavoniju i najavio da će se iduća sjednica Savjeta održati u Orahovici.
Savjet kao platforma za bolje upravljanje i koordinaciju aktivnosti
Preporuke Svjetske banke, čiji su predstavnici sudjelovali na sjednici, predsjednik Vlade ocijenio je vrlo korisnima.
"Važno je da ono što smo sada napravili ima svoju svrhovitost i konkretne kasnije rezultate", kazao je premijer, podsjetivši da se smisao apsorpcije europskih sredstava ogleda se u tomu je li nastala neka gospodarska korist, jesu li se otvorila radna mjesta, ostvaruju li ljudi lakše svoje ciljeve u općinama i gradovima u kojima žive zbog tih projekata.
"A mislim da je upravo ovaj Savjet prilika da sve te aktivnosti budu bolje upravljane i bolje koordinirane", dodao je.
Više sredstva isplaćeno u državni proračun nego što je uplaćeno u europski
Predsjednik Vlade odbacio je navode da Hrvatska zaostaje u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije podsjetivši kako je više sredstava isplaćeno u državni proračun, nego što je uplaćeno u europski što znači da je Hrvatska neto korisnik s 14,4 milijarde kuna.
U zadnja tri mjeseca Vlada je usvojila novu klasifikaciju statističkih regija u Hrvatskoj koja je svrhovitija za panonski dio zemlje, a karta regionalnih i gospodarskih potpora tako je postala puno bolja za povlačenje investicija. Premijer je podsjetio i da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, vraćen je investicijski rejting i povećana apsorpcija europskih sredstava s 9 na 66 posto ugovorenih, a do kraja godine očekuje se 85 posto.
"To ide dobrim tempom, u dobrom, logičnom i racionalnom smjeru što je naš cilj", zaključio je Plenković.
Hrvatska je solidarna s francuskim narodom
Predsjednik Vlade ponovno je izrazio veliko žaljenje zbog požara u kojem je stradala katedrala Notre Dame, simbol kršćanstva cijele Europe, nazvavši to tragedijom civilizacijskih razmjera.
"Hrvatska je solidarna s francuskim narodom, zato razmatramo kako možemo poslati poruku potpore i pridonijeti obnovi katedrale", rekao je premijer Plenković izrazivši uvjerenje kako će se mnogi željeti uključiti u obnovu.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
