"Mislim da je jučerašnji posjet njemačke kancelarke Angele Merkel nakon osam godina jasan signal i kvalitete odnosa između Hrvatske i Njemačke, i rekao bih, aktualnih europskih tema, a to su novi strateški program 2019.-2024., Višegodišnji financijski okvir, uzastopno predsjedanje Vijećem EU-a u 2020., dogovor za veliki sastanak u svibnju u Zagrebu iduće godine koji će biti posvećen zemljama jugoistočne Europe, radi reaktualizacije europske perspektive naših susjeda te, naravno, evociranje svega onoga što je bitno u bilateralnim odnosima", ocijenio je predsjednik Vlade Plenković u razgovoru s novinarima nakon sudjelovanja na Danima otvorenih vrata Europskih fondova u Zagrebu.
Posjet kancelarke Merkel dokaz je kvalitetnih i prijateljskih odnosa dviju zemalja
Ponovio je da su Njemačka i Hrvatska imale više od 5 milijardi eura robne razmjene u 2018., da je 2,9 milijuna njemačkih turista posjetilo Hrvatsku, da je Njemačka prvi investitor u Hrvatskoj, te da se u nizu aspekata već 26 godina surađuje s pojedinim njemačkim zemljama, što smatra dokazom kvalitetnih i prijateljskih odnosa, čak i na osobnoj razini s kancelarkom Merkel.
"Mi sjedimo jedno do drugoga u Europskome vijeću, znamo se dugi niz godina, naravno da postoji poštovanje. Kancelarka Merkel je doajen Europskoga vijeća, ne postoji nitko drugi od europskih lidera koji je toliko dugo tamo i u istoj smo političkoj obitelji", naglasio je.
Moguć povratak Dana državnosti na dan 30. svibnja
Upitan o mogućem povratku 30. svibnja kao Dana državnosti, predsjednik Vlade kazao je da kontinuirano putuje diljem Hrvatske i razgovara s hrvatskim ljudima.
"Ako postoji nešto što se među njima osjeća, to je da je identifikacija s 30. svibnja, simbolikom tada prvog demokratski izabranog Sabora, njegovim konstituiranjem, govorom predsjednika Tuđmana toga dana, puno snažnije ušla u osjećaje i sjećanja većine hrvatskih ljudi. To je nešto što mi se čini da bi većina Hrvata htjela. S druge strane, i 25. lipnja je naravno bitan datum, tu nema nikakve dileme, sve su to referentni datumi", kazao je Plenković.
Naveo je s time u vezi šest, po njegovu mišljenju bitnih datuma: 15. siječnja međunarodno priznanje, 30. svibnja prvi Sabor, nekadašnji Dan državnosti, 25. lipnja kao trenutni Dan državnosti koji označava prekidanje svih veza sa bivšom državom, 5. kolovoza Dan pobjede, 8. listopada kao Dan neovisnosti kada je istekao Brijunski moratorij nakon granatiranja Banskih dvora te, u konačnici, Dan sjećanja na žrtve Vukovara 18. studenoga.
"Razgovarat ćemo unutar stranke i s našim partnerima", poručio je.
Dobro je da je komemoracija u Bleiburgu prošla mirno i dostojanstveno
Na pitanje o jučerašnjoj komemoraciji u Bleiburgu, gdje se unatoč brojnom okupljanju dogodio samo jedan incident, predsjednik Vlade je kazao da mu je drago što je skup prošao dostojanstveno.
"Tamo su bila trojica ministara, bilo je više dužnosnika, saborskih zastupnika. Dobro je što je komemoracija prošla dostojanstveno, mirno i ono što je najbitnije, u skladu s austrijskim zakonima. Vidio sam i izjavu predstavnika lokalne austrijske policije koji je rekao da je sve prošlo korektno, što mislim da je dobro i tako bi uvijek trebalo biti".
Konvergencija i kohezija nasuprot nacionalizmu koji uništava Europu
Predsjednik Vlade komentirao je i jučerašnju izjavu kancelarke Merkel da nacionalizam želi uništiti Europu.
"Kada ona koristi tu riječ uvijek govori o onoj istoj grupaciji koju vidi u Njemačkoj, kao i o grupaciji koja je jučer bila promovirana u Milanu. To su ljudi koji ne vole europski projekt, koji ga žele razgraditi, koji se ne identificiraju s njime, koji bi uzeli ono što im paše, ali cjelinu te suradnje ni vrijednosti ne žele. A oni koji su razumni i koji shvaćaju da je Europska unija u biti kćerka cijeloga projekta, izgradnje Europe i svijeta nakon kraja II. svjetskoga rata, razumiju koliko je bilo važno povezati države međusobno, razviti veze suradnje, pravne i gospodarske okvire, zajedničke politike i zajednički europski proračun. Oni su omogućili da se svi razvijamo prema onome što se tehnički naziva konvergencija, a to znači da slabije razvijeniji stižu one druge”, kazao je Plenković.
Podsjetio je da je zemljama koje su 15 godina u Uniji BDP narastao 100 posto u odnosu na ono gdje su bili prije 2004. godine, dodavši da je 365 milijardi eura iz europskoga proračuna za zemlje srednje i istočne Europe, ogromna financijska injekcija.
"U političkom smislu, moramo graditi one snage koje poštuju svoje, koje cijene vlastitu suverenost, ali razumiju da je ta suverenost snažnija, jača, oplemenjenija i da svakoga od nas čini puno relevantnijim globalno, nego što bismo to bili sami. To je bit njezine poruke i potpuno je na tragu onoga što cijelo vrijeme kontinuirano govorim", pojasnio je.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
