Plenković: Predsjedanje Europskom unijom u 2020. velika mogućnost za afirmaciju Hrvatske

Zahvalivši Hrvatskom diplomatskom klubu na obilježavanju Dana hrvatske diplomacije, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je velik dio svoga života i svoje karijere proveo radeći u hrvatskoj diplomaciji, izrazivši zadovoljstvo što o navedenim temama može govoriti s aspekta predsjednika hrvatske Vlade u godini u kojoj svjedočimo jačanju hrvatskog međunarodnog položaja.

 

"Na pragu smo šeste obljetnice članstva u Europskoj uniji, desete godišnjice članstva u Sjevernoatlantskom savezu te u poziciji da se spremamo za jedan od najvećih vanjsko-političkih događaja u međunarodnom smislu – predsjedanje Vijećem Europske unije", istaknuo je Plenković.

 

 

Poručio je da će Hrvatska u fokus svog predsjedanja staviti proširenje Europske unije, zato što se snažno zalaže da sve zemlje jugoistočne Europe što prije postanu članice EU.

 

Naglasio je da strateški program EU-a (za razdoblje 2019-2024.) s aspekta Hrvatske treba jačati i snažiti jedinstveno tržište Europske unije.

 

"To je jedan od najvažnijih elemenata koji će ojačati konkurentnost gospodarstva i pružiti jednake šanse svim gospodarskim subjektima i građanima neovisno iz koje zemlje EU dolaze. Drugi element je fokusiranje na sigurnost i to unutarnju i vanjsku", rekao je Plenković.

 

„Želimo da taj strateški program osigurava jednu konkurentniju Uniju, Uniju koja prati trendove četvrte industrijske revolucije, koja ulaže u obrazovanje, istraživanje, razvoj, u inovacije i sve ono što nas čini globalno relevantnim“, izjavio je Plenković, dodavši da samo takva Europska unija može odgovarati na potrebe i očekivanja građana.

 

 

Naglasio je da je predsjedanje Vijećem Europske unije velika mogućnost za afirmaciju Hrvatske, istaknuvši nastojanje da nam prioriteti budu usmjereni na rast, zapošljavanje i na mlade.

 

"Nastojat ćemo da naši prioriteti budu usmjereni na rast, na poticanje zaposlenosti, na mlade", kazao je Plenković, navodeći da je demografski problem izražen u čak četrnaest država članica.

 

Drugi element strateškog programa je fokus na unutarnju i vanjsku sigurnost.

 

Govoreći o sigurnosnim izazovima digitalnog doba, u kontekstu nedavnih izbora za Europski parlament, spomenuo je informiranje iz nevjerodostojnih izvora.

 

“Svi su izbori pod utjecajem onog što se zovu uplivi. To je jedan od najvećih izazova za funkcioniranje moderne demokracije”, rekao je Plenković.

 

Komentirajući rezultate izbora za Europski parlament ocijenio je da su prevladale mainstream stranke, a smanjenje popularnosti pučana i socijalista nadoknadio je rast liberala, zelenih i konzervativaca.

 

Ponovio je kako Hrvatska podržava politiku proširenja EU-a te da bi, u slučaju proširenja, bilo manje sigurnosnih problema. "Proces proširenja nema alternative”, smatra Plenković.

 

Predsjednik Vlade kazao je da je proširenje usporilo rast ekstremnih stranaka u velikim članicama Unije, zbog čega su mainstream stranke preuzele dio njihove retorike. “Bez toga bi Bugarska i Rumunjska već bile u Schengenu”, rekao je.

 

No, ocijenio je da schengenski prostor “onakav kakav je napravljen više ne postoji”. "Da bi se omogućilo proširenje Schegena, morat će se dogovoriti reforma dublinskog sporazuma", rekao je Plenković.

 

Plenković je istaknuo kako je potrebno postići ravnotežu između poštivanja pozitivnih europskih propisa i dogovora kako raspodijeliti teret migrantskih kretanja koja su iza nas. Također je naglasio kako se sve države slažu da vanjska granica unije mora biti nepropusna.

 

Plenković je ocijenio kako u Hrvatskoj nisu dovoljne osviještene koristi i mogućnosti EU-a i dodao kako su zemlje koje su 2004. pristupile Uniji danas u gospodarskom, pravnom socijalnom i razvojnom smislu sasvim drugačije zemlje.

 

"Tih 15 godina je promijenilo sve. Promijenilo je gospodarstvo, mentalitet u tim zemljama", zaključio je predsjednik hrvatske Vlade Plenković.