Proširenje mjera za demografsku obnovu i povećanje koeficijenata stručnjacima koji rade s djecom s teškoćama u razvoju >
Objavljeno: 12.06.2019.
Proširenje mjera za demografsku obnovu i povećanje koeficijenata stručnjacima koji rade s djecom s teškoćama u razvoju
U Banskim dvorima održana je 161. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 25 točaka dnevnog reda.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar objedinjeno je predstavio dva konačna prijedloga zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita te o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji. Podsjetio je da ove dvije mjere imaju svrhu rješavanje stambenog pitanja mladih.
"I jedan i drugi zakon mijenjamo jer su to od nas tražili građani. Unazad godinu dana slušali smo zahtjeve građana, komunicirali s njima i odlučili dodatno poboljšati mjere te ih prilagoditi njima", naglasio je.
Također je podsjetio da je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita donesen u svrhu poticanja demografske obnove društva i smanjenja iseljavanja mladih obitelji. Zakonom se, dodao je, propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenih pitanja kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće putem subvencioniranja stambenih kredita.
Subvencije za 5.300 mladih
Štromar je izvijestio da je u dvije godine primjene zakona 5.300 mladih dobilo subvencije, s tim da je u 2018. godini broj zahtjeva porastao 23 posto.
"U tim se obiteljima rodilo više od 600 djece, zato uvodimo novinu, dodatno subvencioniranje kredita za svakog maloljetnog člana kućanstva na dan podnošenja zahtjeva za jednu godinu. Drugim riječima, svako dijete u obitelji omogućava dodatno subvencioniranje kredita u trajanju još jedne godine", kazao je.
U zakonu ostaje isto, dodao je, da subvencije čine od 30 do 51 posto rate kredita tijekom pet godina, a za svako dijete koje se rosi produžuje se dvije godine.
Što se tiče Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, potpredsjednik Vlade je naglasio da je cilj izmjene zakona omogućiti rješavanje stambenog pitanja širem broju građana kupnjom stanova i na slobodnom tržištu.
"Dodatno, ono što je jednako važno u smislu uređivanja tržišta POS stanova, to je zabrana davanja u najam ili prodaja neotplaćenih stanova, što će se definirati kupoprodajnim ugovorom", obrazložio je.
Kazao je pritom da posljednja izmjena zakona ide u smjeru smanjenja kamata na javna sredstva u otplati, s tri posto na dva posto godišnje.
"Do sada je odobreno 5.300 subvencioniranih kredita, izgrađeno 8.276 POS stanova. Riječ je više od 13.500 domova, a do kraja 2020. svoje će domove imati 20 tisuća obitelji", rekao je.
Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu kazao da se dodatno propisuje uvjet stalnog boravka u Republici Hrvatskoj za stjecanje hrvatskog državljanstva djeteta čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem.
"Brisan je rok od 45 dana u kojem nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured treba dati mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo. Propisuje se mjesna nadležnost policijskih uprava odnosno policijskih postaja za podnošenje zahtjeva.
Precizirana je odredba, rekao je, koja se odnosi na poništenje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo na način da će se u obnovljenom postupku po službenoj dužnosti rješenje poništiti ukoliko se naknadno utvrdi da se temeljilo na lažnim ispravama, prevari ili fiktivnom boravku osobe koja je stekla hrvatsko državljanstvo prirođenjem.
"Također, propisuje se da će se u obnovljenom postupku po službenoj dužnosti rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo ukinuti kada se utvrdi da je osoba koja je stekla državljanstvo prirođenjem pravomoćno osuđena za teška kaznena djela protiv Republike Hrvatske, odnosno protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, na kaznu zatvora od najmanje pet godina", kazao je, dodavši da je na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja u postupku donošenja konačnog prijedloga zakona predložena odredba kojom se regulira status državljanstva nestalih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Izmjene Zakona o policiji
Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji. Ministar Božinović je izvijestio da su unijete izmjene kojima se propisuje da ministar unutarnjih poslova, na traženje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, daje izvješće o obavljanju policijskih poslova za pojedinačne slučajeve.
"Za Povjerenstvo za rad po pritužbama su isključeni policijski službenici i propisuje se da će Povjerenstvo činiti devet predstavnika građana. Predlaže se, također, propisati da navedeno Povjerenstvo svoj rad detaljnije uređuje poslovnikom, a da stručnu i administrativnu pomoć pruža Ministarstvo unutarnjih poslova te se odluka Povjerenstva dostavlja glavnom ravnatelju policije. Ministar će svojim pravilnikom propisati način rada i postupanja po pritužbama, vođenje evidencije i rokove čuvanja podataka u evidenciji", kazao je.
Preciznije se propisuje, pojasnio je Božinović, i premještaj policijskog službenika po potrebi službe na slobodno radno mjesto iste ili više složenosti poslova, kao i premještaj policijskog službenika po potrebi službe na slobodno radno mjesto niže složenosti poslova.
Božinović je kazao da je Ministarstvo unutarnjih poslova, kao stručni nositelj, uočilo potrebu za dopunom čl. 96. Zakona o policiji kojim se propisuju teže povrede službene dužnosti za policijske službenike te je kao nova, teža povreda propisano nasilje u obitelji, a također je u vezi s time dodan i novi članak kojim se, uz već propisane razloge, za obligatorno udaljenje policijskog službenika propisuje i za onog policijskog službenika protiv kojeg je podnijeta kaznena prijava za kazneno djelo nasilja u obitelji.
Uvjet reciprociteta
Usvojen je Konačni prijedlog zakona o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja. Danom izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bez sporazuma o povlačenju, zakonodavstvo Europske unije prestaje se primjenjivati na državljane Ujedinjene Kraljevine, kao i na državljane Republike Hrvatske koji pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju na teret nositelja osiguranja Ujedinjene Kraljevine, a koji borave ili prebivaju u Republici Hrvatskoj.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da će predloženim zakonom Republika Hrvatska najduže do godinu dana nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bez sporazuma o povlačenju, pod uvjetom reciprociteta, nastaviti primjenjivati pravila sadržana u europskim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno navedenim osobama omogućit će se nesmetano korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
"U slučaju nepostojanja reciprociteta od strane Ujedinjene Kraljevine nastali troškovi ostvarenih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja teretit će državni proračun Republike Hrvatske s pozicije ministarstva nadležnog za zdravstvo. Ministarstvo nadležno za zdravstvo zatražit će naplatu nastalih troškova od strane Ujedinjenog Kraljevstva posredstvom ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove", istaknuo je Kujundžić.
Jačanje uloge meteorologije i hidrologije u smanjenju šteta
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg je obrazlažući Konačni prijedlog zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti kazao da se uređuje pružanje pouzdane i pravovremene informacije iz područja meteorologije i hidrološke djelatnosti te pružanje informacija za potrebe temeljnih interesa države, kao što su obrana, zaštita i spašavanje, kao i osiguravanje sigurnosti kopnenog i pomorskog prometa.
Izvijestio je da se, također, uređuje jasna svrha rada izvođača meteorološke i hidrološke djelatnosti te zakonsko osiguranje rada državne mreže meteoroloških i hidroloških postaja.
"Osiguravamo jačanje uloge meteorologije i hidrologije u smanjenju šteta od elementarnih nepogoda, zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti prometa te proizvodnje energije i hrane", rekao je Šiljeg.
Odluka o prodaji Hotela Zagorje
Obrazlažući Odluku o izboru ponuditelja i prodaji nekretnine u k.o. Razvor, u naravi Hotel Zagorje (bivša politička škola u Kumrovcu), ministar Goran Marić podsjetio je da je temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske od 8. ožujka 2019. godine, Ministarstvo državne imovine objavilo Javni poziv 23. ožujka 2019. za prodaju Hotela Zagorje, s početnom cijenom od 11 milijuna i 960 tisuća kuna.
"U roku za dostavljanje ponuda zaprimljena je samo jedna ponuda i to društva ZHONGYA NEKRETNINE d.o.o., Zagreb s ponuđenom cijenom od 14 milijuna, 95 tisuća i 400 kuna", kazao je ministar Marić.
Prihvaćena Deklaracija o suradnji na unaprjeđivanju digitalizacije kulturne baštine
Vlada je prihvatila Deklaraciju o suradnji na unaprjeđivanju digitalizacije kulturne baštine. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izvijestila je da su na Danu digitalizacije 2019. godine, 24 članice Europske unije potpisale navedenu Deklaraciju.
Potpisnice Deklaracije suglasne su pojačati napore i ostvariti napredak zajedno u okviru tri glavna stupa: paneuropska inicijativa za 3D digitalizaciju artefakata kulturne baštine, spomenika i lokaliteta, ponovno korištenje digitaliziranih kulturnih resursa kako bi se poticalo uključivanje građana i inovativna uporaba te jačanje međusektorske i prekogranične suradnje, kao i izgradnja kapaciteta u sektoru digitalizirane kulturne baštine.
Ministrica Obuljen Koržinek najavila je da bi navedenu Deklaraciju u ime Republike Hrvatske potpisao veleposlanik, zamjenik stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju Goran Štefanić.
"Ovo neće zahtijevati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna, budući da mi već provodimo projekt digitalizacije kulturne baštine koji se financira iz europskih sredstava", zaključila je ministrica.
Povećani koeficijenti stručnjacima u ustanovama koje rade s djecom s teškoćama u razvoju
Dopunjena je i Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak izvijestila je da su koeficijenti za zaposlenike u sustavu odgoja i obrazovanja propisani Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i nisu mijenjani od 2014. godine.
S obzirom da se ustanove za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju nalaze u sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i da postoje razlike u koeficijentima, potrebno je uskladiti koeficijente radnih mjesta za učitelje, nastavnike i stručne suradnike koji rade u školama i ustanovama u kojima se odgojno-obrazovni rad izvodi samo za učenike s teškoćama u razvoju, s koeficijentima za iste poslove u ustanovama socijalne skrbi.
Državna tajnica Ramljak kazala je da je potrebno propisati veći koeficijent učiteljima razredne ili predmetne nastave, kao i stručnim suradnicima koji rade u školama i ustanovama u kojima se izvode samo programi za učenike s teškoćama u razvoju, a koji prema sadašnjoj Uredbi imaju isti koeficijent kao učitelji i stručni suradnici koji rade u školama s redovitim programima.
Učinkoviti nadzor državne granice
Vlada je prihvatila i XIII. izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske za 2018. godinu.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je provedba ove Strategije jedan od elemenata ispunjavanja svih kriterija za potpunu primjenu šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj.
Izvijestio je da se Hrvatska i tijekom prošle godine susrela s izazovom pojačanog pritiska nezakonitih migracija koje su, za razliku od proteklih godina kad su bile koncentrirane na istočne granice prema Srbiji, sada usmjerene i na granicu s Bosnom i Hercegovinom.
"Najveći pritisak nezakonitih migracija koncentriran je na nekih 350 kilometara granice na području policijskih uprava karlovačke, ličko-senjske i sisačko-moslavačke s tendencijom proširenja na područje Policijske uprave brodsko-posavske", kazao je Božinović.
Naveo je da su ulazna mjesta na granici s BiH uređena u skladu s preporukama šengenske evaluacije i sporazumom s BiH o pograničnom prometu te su na ukupno 51 prijelaznom mjestu duž cijele granice, ovisno o pojedinoj lokaciji i njezinim terenskim specifičnostima, postavljene ručno-podizne rampe, stupovi s ljestvama za montažu nadzornih kamera MUP-a i betonske prepreke, kao i da je u prošloj godini provedena 1101 mješovita policijska ophodnja.
Ministar je izvijestio da su trenutno na 19 lokacija instalirane stacionarne kamere i to 12 na granici sa Srbijom te sedam na granici s BiH.
"Ovakav pritisak zahtijevao je potpuni angažman granične policije na područjima koja su sukladno prometnim pravcima, krijumčarskim mrežama i drugim elementima koji potiču migracijska kretanja, bila najranjivija", rekao je Božinović.
Ministar je podsjetio i da su radi učinkovitog nadzora državne granice doneseni sljedeći propisi: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, 6 pravilnika, 2 protokola i Uredba, a doneseni su i Strateški dokumenti, kao što je Strateški plan MUP-a za razdoblje 2018-2020 i Godišnja analiza rizika.
Naveo je da se zbog svega toga intenzivno provodi obuka policajaca te je oko 2.800 ljudi prošlo različite vidove obuke na Policijskoj akademiji, a izdvojio je i nabavu 60 terenskih vozila, 65 ručnih termovizijskih uređaja, 100 prijenosnih kamera kratkog dometa i dr.
Božinović je podsjetio i da je 27. ožujka na razini EU donesena tehnička i operativna strategija za europsko integrirano upravljanje granicom temeljem koje će sve države članice izraditi nove strategije integriranog upravljanja granicom, pa tako i Republika Hrvatska.
Memorandumi s Kinom
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Protokolom između Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Glavne carinske uprave Narodne Republike Kine o veterinarskim i javnozdravstvenim zahtjevima za mliječne proizvode namijenjene izvozu iz Hrvatske u Kinu, potpisanim u Zagrebu 10. travnja 2019. godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da je temeljem potpisanog protokola Hrvatska Kini uputila i prijedlog veterinarskog certifikata s veterinarsko zdravstvenim uvjetima čijim usvajanjem će moći započeti registracija izvoznika pri nadležnom tijelu Kine i izvoz.
Jačanje gospodarske suradnje s NR Kinom
Vlada je upoznata i s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske i Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine o uspostavi zajedničke Radne skupine za suradnju na području ulaganja u okviru Zajedničkog povjerenstva o gospodarskoj suradnji, potpisanim u Zagrebu 10. travnja 2019. godine.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da s ciljem unaprjeđenja razine ulaganja, postoji potreba uspostave zajedničke Radne skupine za suradnju na području ulaganja u okviru Zajedničkog povjerenstva.
Dodao je da će Radna skupina biti operativno u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine.
