Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na radnom sastanku s veleposlanicima zemalja članica Europske u Hotelu Esplanade Zagreb. U izjavi za medije, predsjednik Vlade Plenković izvijestio je da su raspravljene aktivnosti finskog predsjedništva Europskom unijom te planovi i prioriteti hrvatskog predsjedništva koje počinje 1. siječnja te će trajati šest mjeseci.
„Razgovarali smo o aktualnim europskim temama, pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru, svim zbivanjima koji se tiču Brexita, uspostavljanju nove Komisije, tranzicije i sljedeće dinamike u ovih nekoliko mjeseci“, kazao je, dodavši da su se osvrnuli i na politiku proširenja, kao i stanje u zemljama jugoistoka Europe te općenito hrvatska politička i gospodarska zbivanja.
Dogovor o sedmogodišnjem proračunu
Novinare je zanimalo koje su teme bile najviše u fokusu kada je riječ o hrvatskom predsjedanju EU. Plenković je izvijestio da je veleposlanicima predstavio sve ono što je važno za Hrvatsku i što će u kontinuitetu doći na dnevni red.
„Vrlo je vjerojatno da će se sada, s obzirom da će se sastanak Europskog vijeća u listopadu, koji je trebao biti posvećen Višegodišnjem financijskom okviru, ipak dominantno pretvoriti u raspravu o Brexitu“, rekao je.
Plenković je kazao da je izgledno da će se pregovori prenijeti na hrvatsko predsjedanje. „Mi ćemo učiniti sve od sebe da se dovrše za vrijeme hrvatskog predsjedanja. Jer, važno je da politički dogovor o sedmogodišnjem proračunu ne bude prekasno. Ako je prekasno, onda kasne programi, kasne isplate i svaka država kroz provedbu svojih operativnih programa onda ima usporavanje. U konačnici – probleme. To je bila glavna tema“, istaknuo je.
Velika očekivanja od država jugoistoka Europe
O drugoj temi sastanka, izvijestio da je ona bila organizacija sastanka na vrhu između članica EU-a i država jugoistoka Europe koji će biti u svibnju u Zagrebu.
„Naša je ambicija da taj sastanak bude referentan te se napravi svojevrsni plan rada idućih nekoliko godina. Velika su očekivanja od država jugoistoka Europe, puno je rezervi u starim članicama EU-a. Moramo naći balans koji je realističan, a ne da sporost izaziva frustraciju u državama našeg susjedstva, a brzina strah na zapadu“, naglasio je.
Tu su i naša, nastavio je Plenković, četiri stupa prioriteta – gospodarstvo, razvoj, konkurentnost i konvergencija. „Dakle, da se ravnomjerno razvijaju sve članice EU-a, posebice one zemlje koje još nazivamo državama kohezije, gdje smo i mi kao zadnji. Stalno govorim, nama će trebati period od 15-ak godina da se referiramo na sve ono što se dogodilo u prva dva ciklusa proračunskih okvira za Hrvatsku. Ako bude kraće, ne vidimo dovoljno dobro, vidim to po onome što rade naši prijatelji iz srednje i istočne Europe koji su već 15 godina unutra“, rekao je.
Agilna, aktivna EU
Istaknuo je pritom da se drugi dio odnosi na povezanost - i prometnu i energetsku i digitalnu. Poručio je da je to izrazito važno i riječ je o praćenju 4. industrijske revolucije u punom smislu te riječi.
„Treće je pitanje sigurnosti, unutarnje i vanjske. I četvrto – globalna uloga EU-a. Ovo je, kao što vidimo, svijet pun izazova i tu samo agilna, aktivna EU, koja kombinira svoj vanjskopolitički arsenal alata i sigurnosni, i humanitarni, i trgovinski, i razvojni – može projicirati utjecaj puno veći nego što jest. I to je siže onoga što ćemo raditi u tih šest mjeseci“, izdvojio je.
O Brexitu
Na pitanje je li realna opasnost da Brexit bude problem za hrvatsko predsjedanje, da se Hrvatska ne stigne baviti onime čime bi željela zbog potencijalnog kaosa koji bi mogao izazvati Brexit, predsjednik Vlade Plenković je napomenuo da je veleposlanicima rekao da vjerojatno nitko nikada nije mogao predvidjeti da bi jedna tako velika zemlja, tako utjecajna i s takvim iskustvom i ekonomske snage, mogla doći u situaciju da se bavi tri godine sama sobom.
„I da imamo situaciju ovakvu kakvu imamo koja izaziva krize“, dodao je.
Naglasio je da je to bila ogromna greška tadašnjeg britanskog premijera Camerona i da je referendum bio totalno nepotreban.
„Farage i ljudi poput njega doveli su milijune Britanaca u zabludu, izglasali negativno, i sada se tri godine ne može dogovoriti uređeni Brexit. Jako loše, to sada lose – lose, kako god okrenemo. Gotovo groteskna situacija“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
