Prihvaćamo prijedloge inicijative “67 je previše”, onima koji žele omogućit ćemo rad i nakon 65. godine

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je danas izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Naglasivši da je Vlada odlučila u cijelosti prihvatiti prijedloge inicijative „67 je previše“, dodao je da će istodobno predložiti i izmjene Zakona o radu, kako bi oni koji to žele mogli ostati na tržištu rada i nakon 65. godine, što će povoljno utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnoga proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika.

Otvarajući današnju, 179. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u proteklome tjednu.

Govoreći o jučerašnjem Aktualnom prijepodnevu, kojim je započela nova sjednica Hrvatskoga sabora, istaknuo je da je to bila prigoda da članovi Vlade govore o brojnim i konkretnim postignućima ostvarenim u ovom mandatu u svim resorima.

Nakon Aktualnog prijepodneva, premijer Plenković izvijestio je zastupnice i zastupnike o sastancima Europskoga vijeća održanim u prvoj polovici ove godine, što je ocijenio korisnim osobito uoči početka hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020.

Dodao je kako je to bila i prigoda za osvrt, u jedinstvenoj godini za hrvatsku vanjsku politiku, na postignuća u kojima je niz hrvatskih dužnosnica preuzelo ključne dužnosti u brojnim europskim institucijama.

U ime Vlade čestitao je Dan Hrvatske ratne mornarice, koji je jučer svečano obilježen u Makarskoj, dok je sutra planirana svečanost u Dubrovniku, kojoj će prisustvovati potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Sloboda govora i medija temelj demokratskog društva

Osvrnuo se i na privođenje novinara Gordana Duhačeka, kazavši kako o toj temi očekuje cjelovito izvješće ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa.

„Sloboda govora i sloboda medija temelj su svakog demokratskoga društva, pa tako i Hrvatske. Moramo ustrajati na najvišim standardima i njih se pridržavati. Istodobno sam čvrstoga uvjerenja da, bez obzira je li riječ o kršenju pojedinoga zakona, moramo uvijek s posebnim obzirom pristupati novinarima i slobodi medija uopće“, poručio je.

Izdvojio je i sastanak s predsjednikom Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom i predsjednicom Hrvatskoga narodnog vijeća u Srbiji Jasnom Vojnić. Važnim je istaknuo intenzivnu, kvalitetnu i otvorenu komunikaciju s Hrvatima u
Srbiji te Vladinim aktivnostima podržati njihove brojne programe i čuvati njihov identitet.

„Smatramo da je poštovanje hrvatske manjine u Srbiji, njihova sigurnost, njihova prava, izrazito važno, kao što želimo da i manjine u Hrvatskoj imaju i uživaju prava i sigurno se i dobro osjećaju u Hrvatskoj“, poručio je premijer Plenković.

Krajem prošloga tjedna predsjednik posjetio je Krapinsko-zagorsku županiju gdje se, kazao je, ostvaruju veliki pomaci u prometnoj infrastrukturi. Najavio je i da će se sljedeća sjednica Vlade izvan Zagreba održati upravo u Krapini te će omogućiti dodatni impuls razvoju Hrvatskoga zagorja.

Od ostalih aktualnih tema izdvojio je dogovor o novom granskom kolektivnom ugovoru sa sindikatima zdravstva, a nastavljaju se i razgovori sa sindikatima školstva.

„Pokušavamo riješiti sva pitanja koja su u cilju unaprjeđenja standarda, prava i plaća svih u Hrvatskoj, a da pritom održimo naše proračunske okvire“, istaknuo je premijer Plenković.

Potpora 3. maju za ponovno pokretanje proizvodnje

Govoreći o obljetnici 30 godina osnutka Croatia Airlinesa, koja je obilježena prije dva dana, kazao je kako je ta kompanija pridonijela međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske činjenicom da je dosad prevezla preko 40 milijuna putnika.

Najavio je da će Vlada danas donijeti važnu odluku za brodogradilište 3. maj, koja svjedoči o odlučnosti da se tom brodogradilištu pomogne da ponovno pokrene proizvodnju i dovrši brodove koji su ranije naručeni na, kako je rekao, zakonit i inteligentan način koji je za državu u konačnici isplativ.

Dodao je da je ključni razlog Vladina angažmana visok stupanj povjerenja u Upravu koja vodi to brodogradilište.

Zahvalio je svima koji su se angažirali u akciji prikupljanja sredstva za Zavod za pedijatrijsku onkologiju KBC-a Zagreb, kako bi se ostvarili bolji i kvalitetniji uvjeti liječenja najmlađih i najosjetljivijih bolesnika oboljelih od karcinoma.

Mirovinska reforma važna strukturna reforma ove Vlade

Na kraju se osvrnuo na mirovinsku reformu.

Podsjetio je da je Vlada krenula u mirovinsku reformu kako bi hrvatski mirovinski sustav prilagodila demografskim izazovima, promjenama na tržištu rada i gospodarskim prilikama. Dodao je da se radi o važnoj strukturnoj reformi u mandatu ove Vlade.

„Podsjećam da je ona i u Izvješću Europske komisije za 2019. jako dobro ocijenjena, da je pridonijela izlasku Hrvatske iz makroekonomskih neravnoteža, prepoznali su je i pozdravili i analitičari agencija za kreditni rejting te je i to pridonijelo poboljšanju kreditnog rejtinga“, kazao je premijer Plenković.

Naglasio je da je tom reformom hrvatski mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen u cilju osiguranja dugoročne održivosti i primjerenosti mirovina te je ispravljena generacijska nepravda.

Unaprjeđenjima sustava, dodao je, otklonjene su uočene nejednakosti u mirovinskom sustavu i ostvareni pozitivni pomaci za sadašnje, ali i za buduće umirovljenike. Vlada je pritom vodila računa kako ni jedna skupina osiguranika ne bi bila oštećena.

Naglasio je da su u mandatu njegove Vlade do sada mirovine ukupno povećane za 11,7 posto, a najniže mirovine, koje prima oko 250 tisuća hrvatskih umirovljenika, ukupno za 15 posto.

Ujedno je tom reformom svim umirovljenicima omogućeno pravo izbora kakvu će mirovinu primati, to jest imaju pravo izbora povoljnije mirovine.

„Umirovljenicima smo omogućili da se uključe u svijet rada i primaju punu mirovinu. Tu mogućnost iskoristilo je više od 13.500 umirovljenika“, dodao je premijer Plenković.

Tom je reformom zaštićeno i majčinstvo, jer su majke i posvojiteljice za svako dijete omogućeno ostvarivanje dodatnog staža od 6 mjeseci, a mirovina im je za svako dijete veća oko 2 posto, što predstavlja i demografsku mjeru.

Ukinuta je i ulazna naknada za 3. stup, a ujedno se mlade potiče na dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Vlada će Saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju

„No, kao što znamo, tijekom proljeća bili smo suočeni s aktivnostima građanske inicijative „67 je previše“, koja je bila predvođena trima sindikalnim središnjicama. Nakon što su potpisi prikupljeni, a u međuvremenu i provjereni, konstatirali smo da je za ovu građansku inicijativu valjane potpise dalo
nešto više od 700 tisuća naših građana te je Vlada uputila Izvješće Hrvatskom saboru“, kazao je predsjednik Vlade i pojasnio da se radi o zahtjevu za raspisivanjem referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Naglasio je da je Vlada detaljno analizirala ovu situaciju i sve okolnosti te da je čula poruku hrvatskih građana.

Ponovio je, s obzirom da tijekom kampanje na proljeće nije bilo najjasnije percipirano, da je odluku o radu do 67.  godine donijela SDP-ova vlada kada je bila na vlasti.

„Donijeli smo odluku da ćemo u cijelosti preuzeti prijedlog ove građanske inicijative te Hrvatskom saboru uputiti Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona. Dakle, prihvatit ćemo u cijelosti zahtjeve referendumske inicijative i u određenim
elementima, to je nekoliko točaka, promijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju“, naglasio je predsjednik Vlade.

Omogućit ćemo onima koji žele ostanak na tržištu rada i nakon 65. godine

Pritom je istaknuo da Vlada, s obzirom da detaljno analizira ovu tematiku, smatra da je duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu, ne samo objektivna okolnost koja nije svojstvena samo Hrvatskoj, nego da i dio hrvatskih građana želi raditi nakon 65. godine, što potvrđuje i tih
13.500 umirovljenika koji su se ponovno vratili na tržište rada. A ujedno bi na takav način mirovinski sustav bio dugoročno održiv.

„Stoga ćemo, uz Prijedlog o izmjenama Zakona o obaveznom mirovinskom osiguranju, poštujući volju građana, također predložiti i promjene Zakona o radu i drugih zakona koji uređuju radno pravni status za pojedine kategorije na način da oni koji žele mogu raditi i nakon 65. godine“, najavio je
premijer Plenković ističući da će se time ostvariti balans između zahtjeva građanske inicijative i onih koji žele ostati na tržištu rada.

Te će izmjene, dodao je, povoljno utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnoga proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika.

„Na taj način i tim pristupom proširujemo tržište rada, stvaramo nove mogućnosti na tržištu rada i, kao što sam kazao, slušamo poruku 700 tisuća ljudi, ali i pružamo priliku svima koji žele raditi duže da ostanu na tržištu rada“, poručio je premijer Plenković i zahvalio članovima Vlade što su podržali
ovaj prijedlog.



Pisane vijesti | Andrej Plenković