Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na obilježavanju Europskog dana pravosuđa na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Tom je prigodom u svome obraćanju sažeo aktivnosti Vlade u pogledu unaprjeđenja hrvatskoga pravosuđa – od digitalizacije pravosuđa, izmjena zakonodavstva do ulaganja u infrastrukturu.
Govoreći digitalizaciji pravosuđa, pohvalio je proces elektroničke komunikacije, istaknuvši da onaj tko, u okviru četvrte industrijske revolucije, ne prati korak s digitalizacijom može zaboraviti na kompetitivnost, inovativnost i prepoznatljivost u vremenu kada se sve rapidno mijenja, a svi se natječu tko će biti bolji, učinkovitiji i brži u prilagodbi globalnim trendovima.
Taj je proces u primjeni na svim trgovačkim sudovima od lipnja 2018. godine, a do kraja ove godine svi će općinski sudovi također prijeći na elektroničku komunikaciju. Do kraja 2020. isto je predviđeno za upravne sudove.
Posebno je naglasio da će početkom 2020. građani kao stranke u sudskim postupcima moći elektronički komunicirati sa sudovima.
Dodao je da je proces digitalizacije širi od uvođenja elektroničke komunikacije i odnosi se na javnu upravu, a trenutno 750 tisuća hrvatskih građana koristi sve njegove usluge.
Posebno zadovoljstvo izrazio je brzinom kojom je sada moguće osnovati trgovačko društvo na daljinu, što je ocijenio važnim i za poduzetništvo. Istaknuo je pritom koliki je značaj pouzdanosti i učinkovitosti pravosudnoga sustava za gospodarstvo.
U tom je kontekstu premijer Plenković naveo da je Hrvatska na ljestvici konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma skočila sa 68. na 63. mjesto, a na ljestvici
Doing Business Svjetske banke s 58. na 51. mjesto.
"To su koraci naprijed, ali i poticaj da unaprijedimo različite procedure pa kada je riječ o digitalizaciji pravosuđa vjerujem da će to pridonijeti da se stabiliziramo među onima koji su bolji i učinkovitiji", poručio je premijer dodavši kako te evaluacije rade ljudi koji Hrvatsku prate na terenu u svim mogućim segmentima.
Kvalitetan zakonski okvir za neovisno pravosuđe
Kada je riječ o ulaganjima u digitalizaciju pravosuđa, naglasio je da je ova Vlada u svome mandatu osigurala 171 milijun kuna samo iz državnoga proračuna, dok je iz europskih fondova povučeno dodatnih 164 milijuna kuna.
Poručio je da je rad pravosudnih tijela puno više od pravnoga pitanja – to je političko pitanje, gospodarsko pitanje, pitanje percepcije, pitanje medija i pitanje općega dojma u javnosti kakvo je pravosuđe i što Vlada može učiniti promjenom zakona u cilju bolje opremljenosti i organizacije sudova i Državnoga odvjetništva.
Pritom je poručio da su u tom segmentu ključni upravo suci, državni odvjetnici, odvjetnici i svi ljudi koji rade u pravosudnom sustavu, dok je Vlada tu da napravi što kvalitetniji okvir za njihov rad, koji mora biti u potpunosti neovisan, odnosno da proces donošenja odluka mora biti isključivo prepušten struci.
Podsjetio je da su tijekom procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji napravljeni ogromni iskoraci pa je uopće mogućnost utjecaja politike, kada je riječ o sastavu Državnog sudbenog vijeća ili Državnog odvjetničkog vijeća, svedena na minimum, gotovo na simboličku zastupljenost uglavnom saborskih zastupnika, dok su sve ostalo ljudi iz struke ili akademske zajednice.
Neovisnost pravosuđa, kazao je premijer Plenković, podrazumijeva da nema političkoga utjecaja, ali niti bilo kojeg drugog utjecaja na proces donošenja odluka u pravosuđu, što pretpostavlja i kvalitetno obrazovanje i prave stručne filtere u smislu napredovanja i položaja.
Reforma pravosuđa
Ova je Vlada prošle godine donijela paket od pet pravosudnih zakona, reorganizirana je mreža pravosudnih tijela, osigurala bolju dostupnost sudova građanima, revidirala pojedine pravne institute parničkoga prava, a uvođenjem novih rješenja omogućila brže i ekonomičnije vođenje postupka.
Mijenja se i kazneno zakonodavstvo, a jučer su na sjednici Vlade predstavljene izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Premijer je pojasnio da je intencija izmjena pooštravanje kazni, kako bi ta povećana kazna djelovala i preventivno.
"Mislim da je to dobar put, jer sustav države općenito, ne samo pravosuđa, mora napraviti ozbiljnije iskorake u suzbijanju nasilja kao jednoga od ozbiljnih fenomena u društvu", poručio je.
Vlada je, kazao je premijer Plenković, adresirala i problem insolventnosti građana koji je bio izrazito ozbiljan. U procesu je novi Ovršni zakon, koji čeka drugo čitanje u Hrvatskome saboru.
449 milijuna kuna iz EU fondova za pravosuđe
Povrh ulaganja u digitalizaciju, ulaže se i u infrastrukturu pravosuđa za koju je izdvojeno 96 milijuna kuna iz državnoga proračuna te dodatnih 178 milijuna kuna iz europskih fondova.
"Sve skupa u tri godine mandata ove Vlade iz europskih sredstava povučeno je 449 milijuna kuna za projekte u pravosuđu", naveo je premijer ističući da se radi o ozbiljnom, zaokruženom, vidljivom i planiranom procesu.
Uz obnovljenu zgradu Vrhovnoga suda za koju je iz proračuna izdvojeno 13 milijuna kuna, dodao je premijer Plenković, pronađeno je i rješenje za zgradu USKOK-a, kazavši da je bio šokiran uvjetima u kojima su radili djelatnici te institucije.
Kontinuirano se smanjuje broj neriješenih predmeta – prije tri godine takvih je predmeta bilo 530 tisuća, a danas taj broj iznosi oko 350 tisuća, što je smanjenje za oko 180 tisuća predmeta. Pritom je podsjetio da je prije 15 godina, na hrvatskim sudovima bilo milijun i 650 tisuća neriješenih predmeta.
Iako su po tom pitanju napravljeni ozbiljni pomaci, premijer Plenković kazao je da ukupno stanje još uvijek nije na razini koju bi svi zajedno ocijenili zadovoljavajućim.
"I zato postoje i naši napori i napori struke da idemo prema još učinkovitijem i, naravno, u potpunosti nepristranom i neovisnom pravosuđu", dodao je premijer i naglasio da je cilj toga promijeniti percepciju i podići povjerenje građana u sustav.
"Zato je važno da djelujemo usklađeno, poštujući uloge svih aktera u procesu", poručio je predsjednik Vlade pozvavši na međusobnu suradnju, u okviru zakonskih i Ustavnih ovlasti, kako bi pravosuđe bilo učinkovitije, građani zadovoljniji.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
