U povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine danas se u Hotelu Westin održao sastanak Vlade Republike Hrvatske i Konferencije predsjednika Europskog parlamenta.
U svom uvodnom obraćanju, predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je to prva konferencija i događaj velikih razmjera koja se održava u Zagrebu, nekoliko tjedana prije početka predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije.
„U ovom svijetu velikih neizvjesnosti i sve veće konkurencije, klimatskih promjena, migracijskih pritisaka i sve većih prijetnji demokraciji, u tom kontekstu Europska unija igra posebnu ulogu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je, imajući sve to u vidu, ovo vrlo izazovno razdoblje za Europsku uniju.
„S obzirom na okolnosti, opredijelili smo se za moto hrvatskog predsjedanja „Snažna Europa u svijetu punom izazova“, a to je zapravo sažetak cjelokupne atmosfere u kojoj se svijet i Europa nalaze danas“, kazao je Plenković.
„Kao što znate, Hrvatska je najmlađa država članica Europske unije, članovi smo tek šest i pol godina, ali zaista smo jako angažirani i dijelimo želju da gradimo Europu koja dobro funkcionira i koja radi na dobrobit naših građana“, kazao je i pojasnio da „iz tog razloga želimo tako predano na tome raditi“.
Sastanak na vrhu u Zagrebu
Premijer je istaknuo da predsjedanje Hrvatske dolazi u posebnom trenutku, kada počinje novi institucionalni ciklus nakon europskih izbora u svibnju i nakon što je počela raditi nova Europska komisija, a također počinje novi mandat Europskom vijeću.
„Također smo na početku novog zakonodavnog ciklusa i imat ćemo tri značajne teme u prvih šest mjeseci 2020. godine“, kazao je predsjednik Vlade i pojasnio da je jedna od njih bez sumnje Brexit i pregovori o budućim odnosima Unije i Ujedinjene Kraljevine, zatim višegodišnji financijski okvir Unije, to jest proračunski period od sedam godina, a treća je sastanak na vrhu između država Europske unije i zemalja zapadnog Balkana koji Hrvatska organizira u svibnju 2020. godine.
Podsjetio je da se 2000. godine održao sastanak u Zagrebu, kada je Francuska predsjedala Europskom unijom. „Predsjednik Jacques Chirac je organizirao upravo ovdje sastanak između Europske unije i naše regije, tada Hrvatska još nije bila članica Unije. Dvadeset godina kasnije imamo uspješni primjer Hrvatske, koja je jedina zemlja koja je tada bila i s druge strane i jedina koja je uspjela ispregovarati ulazak u Europsku uniju, a sada će predsjedati Vijećem“, kazao je premijer.
Predsjednik Vlade istaknuo je da druge države iz regije imaju visoka očekivanja te da je potrebno prebroditi blokadu koja se vidjela na sastanku Europskog vijeća u listopadu te razmotriti mogućnost otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
„Mislim da malo pomalo raspoloženje postaje pozitivnije i da moramo napraviti određene ustupke onima koji su izrazili određene rezerve, ali ne smijemo odustati od onog što je bitno u tim pregovorima“, nastavio je premijer Plenković i pojasnio da je bitno, kada se ispune kriteriji, da te zemlje sukladno članku 49. imaju pravo ući u Europsku uniju. „Moramo to pokazati za sve ove države koje slijede europski put“, istaknuo je.
Nadalje, premijer je govorio o četiri prioriteta predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. „Europa koja raste i razvija se, vjerujemo da je to poruka o uključivom i održivom rastu na europskoj razini“, kazao je premijer i dodao da se želi ojačati konkurentnost europskih gospodarstava i usmjeriti na produbljivanje jedinstvenog tržišta, promicanje mobilnosti znanstvenika i istraživača, te raditi na industrijskoj strategiji Europske unije.
Demografija je i europska tema
Istaknuo je važnost ekološke zaštite i održivog gospodarskog rasta. „Želimo također, a to je naša mala karakteristika i drago nam je što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prihvatila naš prijedlog, da izrijekom u portfelj hrvatske povjerenice u Europskoj komisiji stavimo na dnevni red i pitanje demografije“, rekao je premijer i dodao da polovica europskih država ima negativni prirodni prirast te da to jest u nadležnosti država članica, ali „mislimo da je dobro pogledati na europskoj razini najbolje prakse onih država koji su riješili to pitanje i promijenili trend po pitanju demografske revitalizacije.“
„Mogli bismo možda dati neke alate u ruke državama kojima je to potrebno“, poručio je Plenković i kazao da je Hrvatska imala 4,7 milijuna stanovnika, a danas ima nešto više od 4 milijuna, ali nismo jedina zemlja koja se nalazi u sličnoj situaciji.
„Drugi prioritet jest Europa koja povezuje i u tom smislu pozabavit ćemo se infrastrukturom, prometnim koridorima, ali i digitalnim pitanjima, i 4. industrijskom revolucijom, gdje se moramo usmjeriti na digitalnu agendu“, rekao je premijer i dodao da to uključuje sigurne 5G mreže, energetska sigurnost, ali i mobilnosti studenata i istraživača te mobilnost u kulturi.
O trećem prioritetu, Europi koja štiti, premijer je kazao da je to prirodni prioritet s dva stajališta. „S jedne strane moramo ojačati unutarnju sigurnost, s obzirom na terorističke napade i na utjecaj vanjskih snaga na različite demokratske procese u našim zemljama, ali prije svega to se odnosi na zajednički napor da se bavimo pitanjima ilegalnih imigracija“, rekao je i dodao da je Hrvatska prva država članica nakon Grčke i Bugarske koja je na migracijskom putu zapadnog Balkana te se odlučila da politički ne gradi granice i da prema našim susjedima ne postavlja bodljikave žice.
„Imamo prirodne granice kao što su rijeke Dunav i Sava , ali imamo i puno planinskih predjela koje čuva 6.500 pripadnika policijskih snaga, koji su tu ne samo da štite naše granice, već vanjske granice Europske unije“, naglasio je premijer Plenković.
Hrvatska stavlja na dnevni red 3 vidljiva europska pitanja
„Četvrti prioritet zove se Europa koja je utjecajna“, kazao je predsjednik Vlade i pojasnio da se njime želi pozicioniranje Unije na svjetskoj sceni.
„Ako Ujedinjena Kraljevina izađe iz Europske unije, izgubit ćemo stalnog člana Vijeća sigurnosti, izgubit ćemo velikog zagovornika slobodne trgovine i to sasvim sigurno ima utjecaj na međunarodni položaj Europske unije u svijetu“, kazao je premijer i dodao da moramo promicati gospodarstvo i sveobuhvatno pristupiti politikama razvoja i trgovinskim politikama, koje nam mogu dati određene adute u ruke prema ostatku svijeta.
„Tijekom jutrošnjeg bilateralnog sastanka s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, kratko smo se osvrnuli i na Konferenciju o budućnosti Europe, o kojoj ćemo danas također razgovarati“, napomenuo je Plenković i kazao da Hrvatska podržava tu ideju i komunikaciju s građanima i sa što više predstavnika udruga naših društava jer bi tako mogli dobiti ideje za dijalog s građanima.
„Diljem Europske unije na adekvatan način bismo trebali uključiti i omogućiti ispravno sudjelovanje svih institucija Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, ali i drugih, pa ćemo moći vidjeti kakva je sadašnja situacija i kojim smjerom trebamo ići u budućnosti, kako bismo mogli dobro strukturirati raspravu i omogućiti bolje funkcioniranje Europske unije.
„To su vrlo bitne i dovoljne teme za današnji dnevni red, a kada dođemo do kraja predsjedanja, ako riješimo pitanje Brexita, ako se usvoji višegodišnji financijski okvir i ako održimo sastanak na vrhu s našim susjedima, bit ćemo već presretni jer to su tri vrlo vidljiva politička pitanja koja stavljamo na dnevni red, a imamo još mnoge aspekte koji će slijediti iz toga“, zaključio je premijer Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
