Državno jamstvo za 300 milijuna kuna kredita Đuri Đakoviću >
Objavljeno: 16.01.2020.
Državno jamstvo za 300 milijuna kuna kredita Đuri Đakoviću
U Banskim dvorima održana je 202. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima prijedlozi zakona - o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova te onaj o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova. Podsjetila je da je Zakon o obavljanju studentskim poslovima donesen 2018. godine te je prvi put uređeno obavljanje studentskih poslova.
"To se pokazalo jako dobrim jer se regulirala satnica i zaštitilo studente koji rade preko studentskog servisa. Pokazalo se u međuvremenu da je definicija studenta, odnosno onoga koji može obavljati poslove preko studentskog servisa djelomično nejasna, odnosno manjkava", kazala je.
Pojasnila je da se predlaže da se proširi, odnosno bolje pojasni definicija studenta, tako da se propiše mogućnost da i strani državljani, koji nisu državljani članica Europske unije, također ostvare pravo obavljanja studentskih poslova putem studentskih ugovora.
"Jednako tako, da se to pravo omogući i studentima pod međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj te studentima na razmjeni", dodala je.
U tom je kontekstu naglasila da je to važno zbog projekata internacionalizacije koje provode, ili će provoditi, hrvatska sveučilišta. "U Hrvatskoj imamo nekoliko stotina studenata kojima bi se omogućilo da rade preko studentskog ugovora izmjenom ovog članka", rekla je Divjak.
Dosljednost pravnog okvira unutar EU-a
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se ovim izmjenama i dopunama odgovara na prepreke dovršenja unutarnjeg tržišta prirodnog plina, koje proizlazi iz izostanka primjene tržišnih pravila EU-a na transportne plinovode koji vod k trećim zemljama i iz njih.
"Na taj se način ostvaruje dosljednost pravnog okvira unutar EU-a te istodobno izbjegava narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem energetskom tržištu EU-a, kao i eventualni negativni učinci na sigurnost opskrbe. Povećava se transparentnost i pruža pravna sigurnost za sudionike na tržištu, posebno ulagače u plinsku infrastrukturu i korisnike sustava u pogledu pravnog režima koji se primjenjuje", izvijestio je Ćorić.
Definira se, također, uloga operatora skladišta plina i utvrđuje odnos s drugim energetskim subjektima.
Potporom za sanaciju i osiguranje likvidnosti Đure Đakovića
Prihvaćena je Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu za kreditno zaduženje i/ili financijski okvir za likvidnost društvima Đuro Đaković Grupa d.d., Slavonski Brod, Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. Slavonski Brod i Đuro Đaković Industrijska rješenja d.d., Slavonski Brod.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat podsjetio je da je Ministarstvo zaprimilo zahtjev društva Đuro Đaković Grupa d.d. i njegovih ovisnih društava za donošenje odluke Vlade o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu.
Pojasnio je da je društvo Đuro Đaković Grupa d.d izgubilo stabilnost financiranja proizvodnje. „Posebno teške okolnosti nastupile su sredinom 2019. godine, kada je poslovna banka koja je pet godina pratila financiranje proizvodnje teretnih vagona, otkazala nastavak suradnje, a Grupa nije do današnjeg dana uspjela pronaći supstitut financiranja“, kazao je Horvat.
Zbog toga je, istaknuo je, podnesen zahtjev za potporom za sanaciju i osiguranje likvidnosti te je zatražena potpora od 300 milijuna kuna.
"Prvi dio tog iznosa – 150 milijuna kuna – u vidu kreditnog zaduženja i/ili financijskog okvira za kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ili drugih poslovnih banaka u zemlji i inozemstvu, za stvaranje preduvjeta za deblokadu računa, pokretanje proizvodnje i završetak započetih ugovora te plaćanje obveza prema financijskim institucijama i Republici Hrvatskoj", izvijestio je.
Kada je riječ o drugom dijelu potpore, također u iznosu od 150 milijuna kuna, Horvat je kazao da će se koristiti za obrtna sredstva za proizvodnju, za plaćanje dobavljačima te plaćanje garancija za dobro izvršenje posla, kao i zaprimljenih avansa.
"Ova odluka o davanju državnih jamstava u iznosu od 300 milijuna kuna predstavlja potporu za sanaciju u skladu s pravilima o državnim potporama i smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u poteškoćama", rekao je te dodao da će se sredstva pokrivena državnim jamstvom koristiti u vremenskom razdoblju od šest mjeseci od početka korištenja, ali ne dulje od 31. prosinca 2020.
"Ako potpora za sanaciju ne bude vraćena od strane Društva nakon isteka roka korištenja od šest mjeseci, može se uključiti kao dio ukupnih troškova cjelokupnog postupka restrukturiranja, a sve u skladu s pravilima o državnim potporama i Smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje", naglasio je.
Proširenje sustava povratne naknade
Usvojena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom. Ministar Ćorić naglasio je da ova uredba ide za tim da se desetci milijuna komada plastične ambalaže ukloni iz okoliša.
„Regulira se proširenje sustava povratne naknade s ambalažom od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda i ambalažom od pića volumena 0,2 litra“, kazao je, dodavši da ovaj dio izmjene i dopune uredbe stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.
Smanjuju se, izvijestio je Ćorić, manipulativne naknade koje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplaćuje i osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištima koje otpadnu ambalažu od pića preuzimaju od potrošača ručno, uz istovremeno povećanje iste naknade za preuzimanje otpadne ambalaže putem uređaja.
"Proširuje se obveza plaćanja naknade gospodarenja po jedinici proizvoda za ambalažu od pića volumena jednakog i većeg od 0,2 litra", kazao je.
Ujedno će se u izračun troška sakupljanja otpadne ambalaže, uz već postojeći trošak prikupljanja otpadne ambalaže od stakla i plastike, uključiti trošak prikupljanja otpadne ambalaže od metala od davatelja usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, radi usklađenja s Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom
Redovita revizija programa razgradnje NE Krško i odlaganja radioaktivnog otpada
Ministar Tomislav Ćorić predstavio je Zaključak u vezi sa Sažetkom Treće revizije Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško (NEK) i Treće revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) NEK .
"To je sukladno Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško", kazao je ministar.
Dodao je da se Program razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Program odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenog nuklearnog goriva (ING) iz pogona i razgradnje NE Krško moraju revidirati svakih pet godina i ovo je, rekao je, upravo redovita revizija.
Ćorić je pojasnio da Program razgradnje i Program odlaganja sadrže opis aktivnosti i procjenu troškova razgradnje nuklearne elektrane nakon prestanka rada, koji je predviđen za 2043. godinu, prijedlog moguće podjele i preuzimanja radioaktivnog otpada, kriterije prihvatljivosti za odlaganje te rokove i troškove zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
Sažetak Treće revizije Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško (NEK) i Treće revizije Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) NEK sadrži sve bitne informacije vezane za procjenu navedenih troškova.
"Zaključkom se prima na znanje Sažetak Treće revizije Programa te će zatražiti prethodna suglasnost Hrvatskoga sabora o zauzimanju stajališta Izaslanstva Republike Hrvatske u međudržavnom povjerenstvu o potvrđivanju Programa razgradnje i Programa odlaganja", zaključio je ministar Ćorić.
Hrvatska vojska na vježbama u Hrvatskoj i inozemstvu
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je Odluku o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država saveznica i Oružanih snaga Republike Hrvatske radi sudjelovanja na zajedničkim vježbama u 2020. godini
Kazao je da riječ o redovitom godišnjem planu vojnih vježbi za 2020. godinu kojim se odobrava prelazak granice Republike Hrvatske oružanim snagama država saveznica i Oružanim snagama Republike Hrvatske radi održavanja 15 vježbi u Republici Hrvatskoj i sudjelovanja u 30 vježbi u inozemstvu s oružanim snagama država saveznica.
Pripadnici Hrvatske vojske, naveo je Krstičević, sudjelovat će ove godine na vježbama radi uvježbavanja i razvijanja operativnih sposobnosti i provedbe procedura u međunarodnom okruženju.
Od vježbi koje će se održati u Republici Hrvatskoj, ministar je istaknuo Vježbu „SPREMNOST 20“, čiji je nositelj Hrvatska kopnena vojska, a koja će se održati u travnju 2020. na vojnom poligonu "Eugen Kvaternik" u Slunju, povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. U provedbi vježbe, dodao je, bit će integrirana vježba „ŠTIT 20“, koja se provodi na vojnom poligonu Rt Kamenjak.
"Cilj vježbe je prikaz sposobnosti Hrvatske kopnene vojske u provedbi operacija te integracija borbene potpore", rekao je Krstičević.
Vježba „UDAR 20“ , kazao je ministar, planirana je krajem rujna i početkom listopada ove godine na vojnom poligonu "Eugen Kvaternik" u Slunju, s ciljem završnog uvježbavanja i ocjenjivanja sposobnosti snaga deklariranih po cilju sposobnosti razmjestive sposobnosti Kopnene vojske.
Ministar je istaknuo i Vježbu „HARPUN 20“, čiji je nositelj Hrvatska ratna mornarica, koja će se održati u listopadu 2020. u akvatoriju srednjeg Jadrana. "Cilj vježbe je uvježbavanje Hrvatske vojske u planiranju i vođenju operacija na moru te gađanje ciljeva na moru brodovima Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže", izvijestio je.
Od vježbi koje će se održati u inozemstvu, Krstičević je naveo Vježbu „EUROPEAN CHALLENGE 20“, čiji su nositelj Oružane snage Savezne Republike Njemačke, a održat će se u ožujku ove godine. "Cilj vježbe je završno uvježbavanje i provjera spremnosti snaga borbene grupe Europske unije", rekao je. Dodao je da na vježbi sudjeluju oružane snage iz država članica Europske unije.
Potpredsjednik Vlade istaknuo je i Vježbu „COMBINED RESOLVE XIV“, koja će se održati u trećem tromjesečju ove godine u Saveznoj Republici Njemačkoj, s ciljem integracije oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja, provedbe operacija u međunarodnom okružju i povećanja interoperabilnosti snaga.
"Sredstva potrebna za provedbu ove Odluke osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane u iznosu od oko 23 milijuna kuna", zaključio je Krstičević.
Na 5 tisuća ušteđenih kuna stambenim štedišama 35 kuna poticaja
Vlada je donijela Odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2020. godini, prema kojoj će svaki stambeni štediša na maksimalno ušteđenih 5.000 kuna u 2020. godini ostvariti 35 kuna državnih poticaja.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je poticanje stambene štednje u Hrvatskoj pokrenuto 1998. godine kada je uveden ugovorni model dugoročne namjenske štednje putem stambenih štedionica.
Ova Odluka se donosi, pojasnio je Marić, sukladno članku 21. stavku 6. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a gdje je propisano da Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine, propisuje Odlukom postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju u sljedećoj kalendarskoj godini, odnosno za stambenu štednju prikupljenu u 2020. godini.
Naveo je da je postotak državnih poticajnih sredstva napravljen prema formuli 0,7 posto.
"Kada pratimo trend od kada je bila zadnja izmjena zakona u 2015. godini i kada je uvedena formula, odnosno kada je propisan izračun postotka državnih poticajnih sredstava prema varijabilnoj formuli, koja uvažava kamatne stope na devizne depozite i državne obveznice, svima je jasno da je od 2015. na ovamo evidentan trend smanjivanja ukupnih postotaka državnih poticajnih sredstava. Tako je 2015. bilo 4,9 posto do spomenutih 0,7 posto", rekao je Marić, dodavši da, ako se to prevede u rječnik apsolutnih brojki, iznosi svega 35 kuna.
Iznos državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini iznosio 1,2 posto ili 60 kuna i bit će isplaćen tijekom 2020. godine.
Predsjednik Vlade na komemoraciji u Auschwitzu
Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad izložbom "AKO TEBE ZABORAVIM: Holokaust u Hrvatskoj 1941. - 1945. / zadnje odredište Auschwitz", koja će se održati u Zagrebu, 27. siječnja 2020. godine.
Ujedno, premijer Andrej Plenković najavio je da će osobno sudjelovati na komemoraciji koja će se održati 27. siječnja ove godine u Auschwitzu.
